Wikipedija:Kafić/Jezična pitanja

Ovdje postavljajte pitanja o velikim i malim slovima, interpunkciji, ije/je, č/ć, i svemu što se tiče pravopisa, gramatike, stilistike i ostalih jezikoslovnih područja! Pitajte jasnim rečenicama. Jedna riječ nije dovoljna da bi itko razumio pitanje. Prije nego što pitate, molimo pogledajte arhiv - možda smo se istim problemom već bavili. Zbirka jezičnih savjeta Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje: http://savjetnik.ihjj.hr/index.php Časopis Jezik ima svoje stranice na Facebooku na kojima objavljuju i jezične savjete. Pišu ih urednica Sanda Ham i stručni suradnici. Priručnik hrvatskoga poslovnog jezika, besplatno e-izdanje (Jezični priručnik Coca-Cole HBC Hrvatska - hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji) Jezični priručnik pripremili su Lana Hudeček, znanstvena savjetnica iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Maja Matković, dugogodišnja voditeljica lektora i redaktora u Večernjemu listu, i Igor Ćutuk, voditelj odnosa s javnošću Coca-Cole HBC Hrvatska. Časopis Lahor; Časopis Hrvatskog filološkog društva sadrži znanstvene i stručne radove o hrvatskome jeziku, i to kao materinskome (J1) i inome (J2) jeziku. Jedini je časopis koji se sustavno bavi inojezičnim hrvatskim. Ovladavanje hrvatskim standardnim jezikom druga je važna tema radova koje potiče ovaj časopis. Hascheck; Hrvatski akademski spelling checker, javni i besplatni pravopisni provjernik. Neke odgovore također možete pronaći na Hrvatskom jezičnom portalu http://hjp.znanje.hr/ ⇒ Povratak na pravopisna pravila Dodaj novo pitanje

Uža područja Tehnička pitanja za pitanja o uređivanju Wikipedije i ostalim tehničkim informacijama Pitanja o kategorizaciji za pitanja o procesu kategorizacije Wikipedije Pitanja o slikama za pitanja o slikama, oznakama za slike i autorskim pravima Jezična pitanja za pitanja o pravopisu, gramatici, stilistici i ostalim jezikoslovnim područjima Foreign languages Talk page for users speaking foreign languages

Pisanje brojeva

Primijetila sam da se u wikipediji uvriježilo pisanje velikih brojeva s točkama, ali se također (valjda pod utjecajem engleskog pravopisa) uvodi pisanje točke umjesto decimalnog zareza. Da je stanje zabrinjavajuće može se vidjeti na primjeru članka Zagreb, gdje su u istoj rečenici pomiješani razni načini pisanja brojeva: "Oko 4% izjašnjava se agnosticima, a 3.5% (točka umjesto decimalnog zareza) ateistima. Najveće gradske četvrti su: Trešnjevka (više od 120 000 stanovnika), Novi Zagreb (više od 110 000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100 000 stanovnika) (odvajanje tisuća razmakom). Po popisu stanovništva iz 1991. godine, naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706,770 (odvajanje tisuća zaezom) stanovnika, dok je Grad Zagreb imao 777.826 (odvajanje tisuća točkom) stanovnika."

Zašto se wikipedija ne drži hrvatskog pravopisa?

• Veliki brojevi se ispisuju s razmakom: 3 555 222.
• Decimalni zarez je decimalni zarez.
• Točka se u brojevima ne koristi.
• Zarezi se ne koriste nigdje drugdje osim na mjestu decimalnog zareza.

Argumenti:

• 1. Hrvatski pravopis, Babić, Finka, Moguš, Školska knjiga, 1994., str. 85. Navedeni su primjeri brojeva 10 000 i 160 003. Pri ruci nemam druge pravopise ali vjerujem da se u tome slažu.
• 2. Međunarodni službeni standard pisanja velikih brojeva se slaže s hrvatskim pravopisom.

Na službenoj stranici koja cijeli svijet informira o međunarodnim mjernim jedinicama je iznimno važno točno pisati brojeve. Na primjer, u definiciji metra ispisuje se brzina svjetlosti. Možete vidjeti da nema ni točaka, ni zareza. [[1]]

• 3. U internetskom izdanju Hrvatskog obiteljskog leksikona [[2]] na samom početku članka Hrvatska je napisano nekoliko velikih brojeva.
• 4. Ako pri ruci imate bilo koji udžbenik iz matematike, fizike, geografije možete provjeriti kako se pišu brojevi. Lektori udžbenika se još uvijek drže hrvatskog pravopisa.

Englezi tjeraju svoje. Ako računate najobičnijim kalkulatorom odmah će se pojaviti točka na mjestu decimalnog zareza. To je istina. Ali nas njihov način pisanja ne obavezuje. Kao što nas ne obavezuju ni pinte, unce, stope, pedlji, jardi i sl.--Svjetlana (razgovor) 12:34, 21. svibnja 2010. (CEST)

A sve lijepo piše ovdje. Netko si da puno truda kako bi to napisao, a mi pak vrlo malo kako bi to pročitali :).--frk@ 15:19, 21. svibnja 2010. (CEST)

Svjetlana je u pravu što se tiče pravopisa, a Frka što se tiče čitanja napisanoga. O pisanju velikih brojeva (i zareza) piše i ovdje: Zarez#Uporaba izvan jezika. Članke koji imaju pogrešno napisane velike brojeve treba ispravljati, a suradnicima koji ih pišu na pogrešan način bi trebalo objasniti (ostaviti im poveznicu) kako ih pisati. --Roberta F. 06:23, 22. svibnja 2010. (CEST)

Sve je to lijepo, divno i krasno, ali iz (računovodstvene) prakse znam da se ne susrečem sa milijunima pisanim zarezom jer to dodatno komplicira stvari, pogotovo jer se zarez koristi za odjeljivanje cijelog broja od dijelova broja. U skladu s time i računalni programi interpretiraju brojeve. Neki prepoznaju oblik 1 000 000, ali ne svi. Uvriježeniji oblici su 1000000 , 1.000.000 i njima analogni 1000000,00 1.000.000,00 ... Broj 1,000.000,00 biti će interpretiran kao tekst, sa pravopisnom greškom, a ne broj. 94.253.203.85 11:06, 29. svibnja 2010. (CEST)

Brojevi u hrvatskim pravopisima

Od tri važeća pravopisa u Hrvatskoj dva ne ostavljaju mogućnost pisanja velikih brojeva s točkama i zarezima

• Lada Badurina, Ivan Marković, Krešimir Mićanović, Hrvatski pravopis, str. 160, Matica hrvatska, Zagreb, ISBN 978-953-150-815-5 i
• Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, str. 85. Školska knjiga, Zagreb, 1994., ISBN 953-0-40005-5.

Treći koji to dozvoljava (ovo nažalost nisam provjerila pa moramo vjerovati autoru uputa )

• Vladimir Anić, Josip Silić, Pravopis hrvatskoga jezika, Novi Liber i Školska knjiga, Zagreb 2001. godine, ISBN 953-6045-17-6 (Novi Liber), - ISBN 953-0-40019-5 (Školska knjiga) kaže da je pisanje velikih brojeva s točkama i zarezima lošiji izbor jer je taj način manje pregledan.

Argumenti za nedvosmislene i jedinstvene upute o pisanju velikih brojeva i protiv pisanja točaka i zareza u velikim brojevima:

• Tri pravopisa podržavaju način pisanja velikih brojeva samo s razmacima a samo jedan ostavlja mogućnost pisanja velikih brojeva sa točkama i zarezima a i on izrijekom kaže da je to lošiji izbor.
• Pravilo pisanja velikih brojeva samo s razmacima je jednostavnije i ne ostavlja ni najmanju mogućnost nesporazuma s decimalnim zarezom.
• Dva načina pisanja brojeva kod pisaca i čitatelja stvaraju dojam da je brojeve u člancima neke struke bolje pisati ovako a druge onako.
• Dva načina pisanja brojeva kod čitatelja stvaraju dojam nesigurnosti i nepouzdanosti izvora.
• U sve to se miješa engleski pravopis koji u velikim brojevima ima drugačiji raspored pisanja točaka i zareza i povećava se mogućnost grešaka i nesporazuma.
• Nepostojanje jedinstvenih pravila pisanja brojeva u konačnici može dovesti do toga da pisci koji žele biti sigurni da će biti ispravno shvaćeni posegnu za tuđim pravopisom.--Svjetlana (razgovor) 14:29, 22. svibnja 2010. (CEST)

Vrlo kratak komentar. Riječ je o tri opstojeća pravopisa, a vrijedeći su samo oni koji su dobili odobrenje za uporabu izdano od prosvjetnih vlasti. Pravopis kojega je nakladnik Matica hrvatska ne može se smatrati za vrijedeći.

Koliko sam upoznat, do sad je samo pravopis Babića, Finke i Moguša iz 1994. dobio odobrenje tadašnjega Ministarstva kulture i prosvjete Republike Hrvatske, rješenjem, KLASA: 523-02-01/5-94-01, od 18. travnja 1994. godine.

Vjerujem, proći će još puno vrjemena prije nego li će to pravilo o "bjelinama" u potpunosti zaživjeti, ali to ne priječi otpočinjanje primjene već danas.

Bolje je govoriti o razmacima, i svima će biti jasnije o čemu je riječ

Bugoslav (razgovor) 16:33, 22. svibnja 2010. (CEST)

I ja sam za razmake, jer npr. 1,000.000 izgleda neprirodno, a u svim udžbenicima koje ja imam taj broj je napisan ovako: 1 000 000 --AmyMirka (Come into my world) 19:01, 22. svibnja 2010. (CEST)

S obzirom da nitko nije dao argumente za pisanje velikih brojeva s točkama i zarezima mislim da je vrijeme da se upute učine nedvosmislenim. Ja bih ih promijenila s veeeelikim zadovoljstvom, ako nemate ništa protiv. --Svjetlana (razgovor) 00:57, 1. lipnja 2010. (CEST)

Kakve argumente ako jasno piše kako treba pisati i što je preporučeno (Kako taj način nije pregledan, a pogotovo ako brojka prelazi milijune, bolje je takve brojeve pisati bjelinama umjesto zareza i točke) prema Hrvatskom pravopisu, izadnom 2010. godine i usklađenom sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika? --Roberta F. 01:20, 1. lipnja 2010. (CEST)

Brojevi u wikipediji

Zalažem se za nedvosmislenost u uputama o pisanju velikih brojeva. Zalažem se za ukidanje opcije zarezivanja i točkanja velikih brojeva. Brojevi su prevažni i prečesti da bi mogli imati tretman strjelice i strelice pa da "iako je bolje ovako a možemo pisati i onako".

Dva pravila otvaraju vrata zabunama. Mislim da su dvije opcije u uputama o pisanju brojeva dijelom pridonijele neurednosti članaka wikipedije u tom području. Na primjer, u članku Zagreb je skoro godinu dana pisalo da je prosječna mjesečna neto plaća u Zagrebu 6,228 kn, a da je hrvatski prosjek 5,234 kuna i nitko nije primijetio da smo prema tome članku jeftinija radna snaga od Kineza.

Predlažem da se u tekst uputa o velikim brojevima unese promjena: Iako se prema Hrvatskom pravopisu, izdanom 2010. godine i usklađenom sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika ... veliki brojevi smiju pisati s točkama i zarezima mada je taj način manje pregledan ... za wikipediju dovoljno dobra samo bolja opcija pa se tisuće, milijuni, milijarde i td. naznačuju razmakom --Svjetlana (razgovor) 03:04, 1. lipnja 2010. (CEST)

Problem s razmacima je što služe za odvajanje riječi, pa preglednik može prijeći u novi red i razdvojiti broj na dva dijela. To se može izbjeći ako se stavi no-break space (HTML  ) ili predloškom {{nowrap}}. Brojevi bi bolje izgledali s manjom širinom razmaka, međutim kako za to u HTML-u predviđeni   ne radi jednako u svim preglednicima umjesto toga bi se mogao napraviti predložak kao što je en:Template:Gaps. --82.132.19.253 10:15, 1. lipnja 2010. (CEST)

Već neko vrijeme pokušavam vam skrenuti pažnju na veliki broj članaka s velikim brojem pogrešno napisanih velikih brojeva. Brojevi se sada pišu na više načina:

• a) 1 000 000 - preporučena varijanta hrvatskog pravopisa, koristi se u udžbenicima
• b) 1,000.000 - dozvoljena varijanta hrvatskog pravopisa koju treba izbjegavati
• c) 1,000,000 - engleski pravopis
• d) 1000000 - greška
• e) 1.000.000 - greška

Istina je da u našem pravopisu postoje dvije mogućnosti za pisanje velikih brojeva ali one nisu ravnopravne. Jedna je bolja od druge.

• a) Ako su korisnici wikipedije najčešće učenici, ako znamo da su brojevi u udžbenicima napisani s razmacima, zašto učenike i sve druge koji se sjećaju brojeva kako su ih učili u školi namjerno zbunjivati točkama?
• b) Zašto bismo bili nepažljiviji naspram brojeva nego naspram drugih pravopisnih i kojekakvih pravila pa korisnike nenamjerno (ili namjerno, u to ne bih ulazila) zbunjivali engleskim pravopisom i greškama?

Ponovit ću još jednom (kako bih izbjegla i najmanju mogućnost nesporazuma) vidim dva problema povezana s ovom temom:

• a) inzistiranje na dvojnom sustavu, slobodi izbora po cijenu nejasnog izražavanja
• b) nepažljiv odnos naspram pisanja brojeva, preveliki broj grešaka i neispravljanje grešaka

Mislite li da je propitkivanje postojećeg sustava korisno ili je dovoljno dobro ovako kako je? Mislite li da su pogreške u pisanju velikih brojeva sporadične pa ih treba ispravljati u tišini ili su sustavne pa o njima treba govoriti u kafiću? Mislite li da su drugi problemi u wikipediji puno veći i da ovaj ne zavrjeđuje vašu pažnju i vrijeme?

Iznimno ću cijeniti odgovaranje na bilo koje od pitanja i svaki kometar ću smatrati korisnim, konstruktivnim i dobrodošlim.--Svjetlana (razgovor) 14:08, 2. lipnja 2010. (CEST)

Kafić duhova

Negdje sam pročitala kako kafić najsigurnije mjesto za dobivanje odgovora. Zar nitko od vas koji stavljate točku umjesto decimalnog zareza ne želi, lagano, uz kavicu, objasniti zašto to čini? Zar nitko od vas koji se zalažete za dvojni sustav ne želi objasniti prednosti dvojnosti? Zar nitko nema vremena za 2-3 rečenice u kojim će pobrojiti prednosti sustava koji koristi? Osjećam se kao da vičem u praznoj prostoriji i glas mi se odbija o zidove.--Svjetlana (razgovor) 11:19, 4. lipnja 2010. (CEST)

Svjetlana, razumijem tvoju dobru namjeru. Čim sam čuo za ovaj način pisanja počeo sam ga rabiti. Vjerujem da će i ostali uvidjeti prednosti toga načina pisanja. Slobodno izmijeni gdje god misliš da je potrebno. Ja ću te podržati, a vjerujem i ostale suradnice i ostali suradnici koji su se javili u raspravi. -- Bugoslav (razgovor) 19:24, 4. lipnja 2010. (CEST)

Ne znam za ostale, ali ja se u raspravu ne uključujem jer pojma neman o dvojinim, pravopisnim, američkim itd. načinima pisanja brojeva. U člancima pišem 3,7 odnosno 15.000 (primjeri). Ako nije točno nek me netko upozori i rado ću prihvatiti kritiku.--Saxum 19:42, 4. lipnja 2010. (CEST)

Evo da se i ja izjasnin. Ža mi je što tako vridna suradnica ne dobije ni kratki odgovor od ostalih suradnika, al nije za čudit se... Uglavnom, ja u svojim člancima koristin točku umisto razmaka za odvajanje tisućica i naravno zarez za decimalni zarez (al isključivo za decimalni zarez). E sad, zašto? Zato jer mi je to praksa otkad znan za sebe i svi moji članci (uz to što su maksimalno pravopisno točni) bez iznimke imaju takve oznake brojeva. Jedan od razloga je taj što razmak izgleda neprirodnije od točke, a i kad se koristi razmak pola broja ode u idući red (ako je slučajno na kraju reda). Odvajanje zarezom koristin samo za decimalni zarez, a ne npr. za milijune jer isto neprirodno izgleda i, da se mene pita, totalno nepotribno. Ja smatran da je ovakva upotreba u redu i namjeravan je se pridržavati i dalje. BlackArrow (razgovor) 19:50, 4. lipnja 2010. (CEST)

Neki su suradnici argumentirali svoje stavove o pisanju brojeva na mojoj stranici za razgovor. Čini mi se da bi i njihove doprinose na tu temu bilo vrijedno uključiti u raspravu:

1. Zen-budistički pristup suradnika Ex13: ..."Slobodna si pisati razmake... U članku sam ispravio razmake u točke, jer si upravo ti krenula točke ispravljati u razmake..."

2. Za suradnika Bracu je estetski kriterij iznad pravopisa: "Uklonio sam tvoju izmjenu ... jer se tom promjenom, koliko god ona bila pravopisno ispravna, nagrdio izgled predloška ... Decimalni zarez ili točka, svejedno će biti razumljivo onome tko to bude čitao."

3. Nulta tolerancija na nasilje suradnice Roberte F: "Uobičajeno velike brojeve pišem s točkom, ponekad s bjelinom, a možda ponekad i pogriješim. Za jezično nasilje nisam, a suradnicima ako postoji mogućnost izbora, treba ju ostaviti." --Svjetlana (razgovor) 15:38, 5. lipnja 2010. (CEST)

---

Suradnica je slobodna upozoriti na pravopisna pravila vezano uz pisanje brojeva, ali otvarati raspravu o tome zašto netko piše razmake, a zašto netko točke, nije za Wikipediju, jer Wikipedija nije forum. Slijedom toga, ako nema daljnih pravopisnih uputa kako pisati brojeve, molim da se zaključi s ovom raspravom. Hvala na razumijevanju.--Ex13 (razgovor) 16:03, 5. lipnja 2010. (CEST)

Crkve

Kad smo kod pravopisa, primijetih ima jako puno mjesta gdje se imena crkava (kao institucija) pogrešno pišu. Crkve su institucije i prva riječ u imenu institucije se piše veliko, a ostale malo, čak i kada je ta riječ 'crkva'. Tako se piše: Katolička crkva, Srpska pravoslavna crkva, Engleska crkva...

Izvori:

• Babić, Finka, Moguš, Školska knjiga, Zagreb, 1994., točka 71. na strani 14.
• Hrvatska opća enciklopedija, Svezak 5, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2003. pod 'Katolička crkva', ali i ostale crkve

Uvriježilo se nekako mišljenje da se riječ crkva piše velikim slovom kad nije građevina, tj. kada je dio Božjeg naroda. To je točno kada se kaže samo Crkva. No crkva kao vrsta institucije se piše malo kao i škola, sveučilište isl., pa tako i u imenu istitucije ako nije prva riječ. Krivo ovo pišu mnogi crkveni izvori, pa tako često i Glas Koncila, ne znam zašto.

Ja sam poispravljao na nekim mjestima pogrešno pisanje toga, ali ima jako puno grešaka. Zivac (razgovor) 15:40, 2. lipnja 2010. (CEST)

Ja znam zašto crkveni izvori tako pišu i pritom to nije greška. Naime, Crkva jest institucija, ali se teološki (točnije: kristološki) i ekleziološki promatra i kao osoba (ne kao „dio Božjega naroda“). Stoga se i razlikuje od škole, sveučilišta i sl. (uostalom, oni se i ovdje pišu malim slovom, dok se Crkva piše velikim). Crkva predstavlja Krista (ne kao predstavnica, nego kao on sâm), stoga je ona osoba i piše se kao vlastito ime, pa i u nazivima sastavljenim od više riječi (npr. Katolička Crkva, Srpska pravoslavna Crkva itd.). Mislim da nije bilo potrebno ispravljati, a pogotovo se nije smjelo brisati preusmjeravanja. Tako sada više netko tko će tražiti natuknicu Katolička Crkva, takvu natuknicu neće naći, makar ta Crkva sebe samu upravo tako zove.--Donatus (razgovor) 17:57, 2. lipnja 2010. (CEST)

Sorry, ne bi išlo. Crkva ima teološko značenje i ako se koristi u tom značenju onda se piše velikim slovom. Međutim, crkva u izrazima Srpska pravoslavna crkva, Katolička crkva, Zagrebačka crkva (= Zagrebačka nadbiskupija) nema to značenje nego je ime za tip institucije. KKC 816. veli:

"Jedina Kristova Crkva (...) jest ona koju je nas Spasitelj poslije svoga uskrsnuća predao Petru da je pase te njemu i drugim Apostolima povjerio da je šire i njome upravljaju (...). Ta Crkva, ustanovljena i uredjena na ovom svijetu kao društvo, opstoji (subsistit in) u Katoličkoj crkvi, kojom upravljaju nasljednik Petrov i s njime sjedinjeni biskupi" (podebljanja su moja)

Ovdje se jasno vidi razlika Crkve kao teološkog pojma, koja je jedna, sveta, katolička i apostolska te crkve kao društva u ovom svijetu (institucije) kojih imaš mali milijun. Punina Crkve postoji jedino u Katoličkoj crkvi, ali neka dobra Crkve postoje i u ostalim crkvama, to je sadržaj idućih točaka KKC. Osim toga, riječ crkva ako nije korištena kao oznaka za cijeli Božji narod uvijek označava partikularnu crkvu. To počinje od crkava iz Otkrivenja, odnosi se na sve autokefalne i autonomne pravoslavne crkve, anglikanske crkve, crkve drugih denominacija, pa i mjesne crkve unutar jedne crkve kao što su biskupije. Teološka razlika između Zagrebačke nadbiskupije i Srpske pravoslavne ckrve ne postoji - u tom su kontekstu nadbiskupija i crkva sinonimi, pa bi argumentiranje da se crkva treba uvijek pisati velikim slovom bilo ekvivalentno argumentiranju da se riječi biskupija i nadbiskupija moraju uvijek pisati velikim slovom.

Postoje doduše teološke argumentacije po kojima se Katolička crkva može pisati kao Katolička Crkva jer je to, kako veli nauk, jedina kristova Crkva i teološki obuhvaća cijeli Kristov narod, priznavali drugi to ili ne. Prema tome bi se jedino kod KC pisalo crkva veliko, a kod svih ostalih (Srpska pravoslavna crkva, Engleska crkva...) malo. Iako kao katolik u potpunosti podržavam katolički nauk glede ovoga, mislim da bi prevopis trebao ostati nepristran jer bi inače svaka crkva mogla početi jedino sebe pisati velikim slovom. Osim toga moramo priznati da, u vidljivom smislu, nije niti Katolička crkva cijela Crkva. No to je već teologija.

Moram priznati da nisam razumio kako to misliš da je crkva (ili Crkva) osoba? Srpska pravoslavna crkva je osoba? Kakva? Ako jest osoba, onda bi se sve trebalo pisati veliko, dakle Srpska Pravoslavna Crkva. Je li Zagrebačka nadbiskupija osoba?

Što se tiče preusmjeravanja, Katolička Crkva preusmjerava na Katolička crkva, što je sasvim prirodno i članak govori o tom pojmu.

Molim da netko tko zna prebaci ovo na prikladnu stranicu, ja to ne znam. Zivac (razgovor) 03:02, 4. lipnja 2010. (CEST)

Crkva označava zajednicu vjernika i onda se piše velikim slovom. To je isključivo teološki pojam. Pri pisanju o institucijama riječ treba pisati malim početnim slovom, osim ako je to prva riječ u imenu. Ne znam zašto se ovdje odjednom forsira pogrešna učestalost umjesto, kao što smjernice kažu, službeni pravopis(i). Ako se govori o zajednici svih vjernika katolika, onda se piše "katolička Crkva". Ako se govori o vjerskoj instituciji na čijem čelu je papa, govori se o Katoličkoj crkvi. Rosier ♫ razgovor 04:06, 14. lipnja 2010. (CEST)

Još trebam dodati kako izvori koje Kubura često navodi, Glas koncila, Radio Vatikan i Hrvatska biskupska konferencija imaju razloge govoriti o Katoličkoj crkvi iz teološke perspektive, tj. kao o zajednici vjernika. Wikipedija nije Katolička crkva i o njoj se mora pisati objektivno, tj. kao o vjerskoj ustanovi, osim kada se zaista spominje katolička zajednica vjernika, a i tada treba biti nedvosmislen. (Ovime ispravljam gore navedeno "pogrešnu učestalost". Nije pogrešna, nego se tamo gdje se koristi, misli na nešto drugo.) Rosier ♫ razgovor 04:17, 14. lipnja 2010. (CEST)

Ostaje problem samooznačavanja.
Neću upadat u uređivačke ratove po ovom pitanju. Nije potriba. Rišit će se ovo.
Bitno je da smo svi spomenuli argumente, a virujen da će o ovome raspravljat i usuglašavat se i osobe kojima je ovo posal (jezikoslovci, bogoslovi), a ne samo mi dobronamirni wikipedisti. Kubura (razgovor) 04:32, 14. lipnja 2010. (CEST)

U vezi s time, preusmjerio sam članak "Crnogorska pravoslavna Crkva" (sic!) na "Crnogorska pravoslavna crkva" i kao obrazloženje naveo uputnicu na §68, str. 15. osmoga izdanja pravopisa BFM. S dužnim bih poštovanjem prema uvaženome i vrijednome suradniku Donatusu najljepše molio da se u rješavanju pravopisnih pitanja pridržavamo hrvatskoga pravopisa koji nema nikakve veze ni s kristologijom ni s ekleziologijom, kao ni s ostalim nejezičnim disciplinama (kojima ovime ne umanjujem valjanost i vrijednost). Citiram BFM, "Katolička crkva u Hrvata, Srpska pravoslavna crkva, Ruska pravoslavna crkva". I tu je kraj bilo kakve smislene rasprave. To što se Katolička crkva nazivlje "Katoličkom Crkvom" iz ovih ili onih razloga samo je žalostan primjer njezine nepismenosti, i to ne toliko iz neznanja, koliko iz tvrdoglavosti koja me podsjeća na bahati stav krovne domaće zemljopisne udruge o nazivu zemljopis i geografija. Bilo bi tužno kad bi se Crkva (ovdje velikim slovom, postoji razlika!) od braniča i njegovatelja hrvatskoga jezika (Biblija KS mi je kao studentu prevoditeljstva temeljni jezični priručnik bez premca) prometnula u njegova razaratelja. Mislio sam da je pouka koju je akademik Babić održao novinarki Glasa Koncila Smiljani Rendić o njezinim "reverencijalnim majuskulama" (hrv. veliko slovo iz počasti) još davne 1993. zauvijek riješila pitanje velikoga početnoga slova u crkvenim pojmovima, ali očito se neke stvari sporo prihvaćaju. Shvaćam da je suradnik Donatus uvjeren u ispravnost svojega načina pisanja, ali uvjeren sam i ja u mnogo stvari koje ipak držim za se ako nemam relevantnih argumenata. Jedna je stvar pisanje za osobne pa čak i unutrašnje Crkvene potrebe, a drugo je pisanje za potrebe cijele hrvatske javnosti koje mora biti u skladu s prihvaćenim pravopisnim pravilima hrvatskoga književnoga jezika. Ona se pak ne utvrđuju ni na Kaptolu ni u Vatikanu. Ne želim da se ovo shvati kao osobni napad protiv uvaženoga suradnika Donatusa jer mi to nipošto nije namjera, ali u borbi za hrvatski jezik i pravopis ne mislim ustuknuti ni pred kakvim nejezičnim argumentima koji su u jezičnoj raspravi posve nevažni. S poštovanjem, --Marko Pojatina (razgovor) 03:44, 1. veljače 2011. (CET)

Gramatika

Imam jedno gramatičko pitanje... Pošto je naš hrvatski jako kompliciran jezik, mislim da se jedna riječ iz engleskog krivo prevodi na hrvatski... Naime kod MMORPG prva riječ - massively se konstantno prevodi kao masivna, a ja mislim da je ispravno masovna. Jel imamo kojeg stručnjaka za hrvatski ovdje koji bi mogao odgovoriti na moju jako tešku dilemu? --Andycro (razgovor) 21:36, 5. lipnja 2010. (CEST)

Mislim da ovo treba ići u Jezična pitanja --AmyMirka (Come into my world) 21:41, 5. lipnja 2010. (CEST)

Slažen se, ovo ide u jezična pitanja, al evo i odgovor. Za massively prijevod ide masivna. Rič masovna označava veliki broj nečeg dok masivna označava nešto veliko po obujmu (ili što li je već u kontekstu...). BlackArrow (razgovor) 21:46, 5. lipnja 2010. (CEST)

Andycro je u pravu. Masovna je bolje rješenje. Definicija tog žanra sa engleske wikipedije je "genre of computer role-playing games in which a very large number of players interact with one another within a virtual game world" - dakle temeljno obilježje žanra je velik broj igrača tj. masovnost. Riječ "masivnost" u hrvatskoj varijanti ne znači apsolutno ništa kao što ne bi značila ni u hipotetskim i neispravnim frazama "masivna grobnica", "masivni prosvjedi" i slično. Ovdje se jednostavo radi o "masovnoj igri". Timbouctou (razgovor) 03:29, 12. studenog 2010. (CET)

Koćenje i rađanje

Životinje se kote, ljudi se rađaju. Žene su trudne, životinje su skotne. I kod biljaka se koristi pojam uroda i rađanja (ovogodišnji urod uljane repice). S druge strane, kod prirodne smrti, ljudi umiru, životinje ugibaju (ima i "crknuti" koji ima posprdno-pogrdniji prizvuk). Izraz poginuti (koristi se za ljude, ne za životinje) i biti ubijen u hrvatskom označava različite stvari, dok se u engleskom za to koristi isti glagol.
Malo za ponoviti gradivo: kuja se šteni (kuja je oštenila mladunce), mačka se maci, krava se teli, kobila se ždrijebi, ovca se janji, koza se jari. Kokoši, tuke, guske, patke nesu jaja (snijele su jaja), a iz jaja se izlegu pilići, tučići, guščići, pačići. Kubura (razgovor) 05:09, 10. lipnja 2010. (CEST)

Ima pasa koji su zaslužili odličje, konja kojima su dodijeljeni plemićki naslovi. Dajemo im imena, neki bi rekli nadimke, ali su to imena. Pogledaj en:List of historical horses (ima čak i prijevod). Kad u konjičkim športovima govore o pobjedniku govore o konju i njegovomu jahaču. Jedno su domaće životinje, a drugo su ljubimci, iako bih ja rekao da životinje trebaju imati veća prava od ljudi, koji su također obične životinje. Picok je obranio Đurđevac, neki bogataši su ostavljali silna bogatstva svojim mačkama, psima, papagajima. Ja bih za neke ljude rekao da su krepali, ali za većinu životinja to ne bih ikad rekao. -- Bugoslav (razgovor) 15:43, 11. lipnja 2010. (CEST)

Ne zaboravit en:Ship's cat. Rosier ♫ razgovor 17:10, 11. lipnja 2010. (CEST)

Točno, za mene je Blackie, a vjerujem i za suborce, živo biće koje ima jednako pravo kao i čovjek (ako ne i više od čovjeka). -- Bugoslav (razgovor) 17:40, 11. lipnja 2010. (CEST)

Ljudi su često okrutni prema životinjama. Osjećaj nečiste savjesti, grijeha, umanjuju isticanjem razlika između njih i nas pa s obzirom da su životinje različite, nenaoružane i ne govore ljudskim jezikom zaključuju da nemaju svijest, osjećaje, nisu spoznale sebe, ne boli ih kad ih se ranjene progoni u lovu, muči u laboratoriju, drži u tijesnim kavezma, kote se, krepavaju i td. Kubura je u pravu što se tiče postojanja i uprabe riječi ali ja tu razliku ne volim.--Svjetlana (razgovor) 00:53, 12. lipnja 2010. (CEST)

Prodano je...

milijun primjeraka igre ili albuma. Bolje nego da je igra ili album prodan u milijun kopija? --AmyMirka (Come into my world) 03:36, 10. studenog 2010. (CET) (poruka [3])

• "Album je prodan u milijun primjeraka." Timbouctou (razgovor) 03:13, 12. studenog 2010. (CET)

Povijesni prezent

Ovo je moj mali pamfletić protiv povijesnog prezenta koji se i prečesto koristi u člancima. Osobno me nervira čim ga vidim i smatram da je potpuno nepotreban i neprimjeren, ali čini se da autori vole taj glagolski oblik i da on naoko pridonosi dinamičnosti teksta. Dogodilo se da sam za probu u jednom članku promijenio sve pov. prezente u perfekte, a sljedeći autor ih je vratio i pitao "zašto sve u perfekt?". Odgovor njemu, naravno, je zato što se opisani događaj dogodio a ne događa se. Jasno je da će u većini slučajeva čitatelj naslutiti da se radi o prošlom vremenu, ali problem nastaje kada između dva događaja koji su započeli u prošlosti treba diferencirati između onih koji su u prošlosti i završili te onih koji traju i u sadađnjosti. Npr. "umire 1990." treba promijeniti u "umro je 1990.", "od 1990. djeluje u sastavu..." treba ostati tako i to je po meni jedina ispravna upotreba prezenta u kontekstu prošlih događaja. Smatram da bi povijesni prezent trebalo sustavno izmijeniti u perfekt u svim člancima gdje je to moguće, zbog veće jasnoće teksta (što je uostalom i cilj wikipedije). Također bi trebalo educirati potencijalne autore o tome. Sjećam se još iz osnovne škole da je to glagolski oblik čija se upotreba u pravilu ne preporučuje te da mu je mjesto u novinama ali ne i u beletristici niti u znanstvenoj literaturi.

Naravno, sad je pitanje da li i uredništvo wikipedije dijeli ovakvo viđenje, a najviše me zanima što jezikoslovci misle o tome. Jer ja nisam jezikoslovac ali mi je stalo do jasnoće u izražavanju. --Zoran M (razgovor) 19:33, 19. veljače 2011. (CET)

Pisanje sklonidbe čeških i slovačkih imenâ

Moje je pitanje kako se piše sklonidba čeških i slovačkih imena kad postoji crtica (tzv. "čárka"). Primjer: nominativ je "Markéta Czerná", da li je genitiv "Markéte Czerne", "Markéte Czerné" ili nešto treće? Hvala unaprijed. --Mario Žamić (razgovor) 15:28, 16. ožujka 2011. (CET)

Mjerne jedinice

Bas sam dosao na stranicu [[4]] i cudim se kako su napisane mjerne jedinice. Da li se pise Džul ili Joule, Newton ili Njutn., Kulon ili Coulomb... itd. Bok i hvala na pomoci! --Croq (razgovor) 13:03, 25. ožujka 2011. (CET)

Koliko se sjećam, nas su učili da se imena znanstvenika pišu npr. Newton ali se mjerna jedinica piše njutn (skraćeno samo N). Isto tako, kulon, džul, itd.--Anton 008 13:31, 25. ožujka 2011. (CET)

pisanje bugarski imena u hrvatskom jeziku

Zdravo, da li itko zna da li postoji formalni sustav za transkripciju bugarskog imena u hrvatskom jeziku, posebno fonem Ъ?. Nedostaje se ili je zamijenava s glasova a, kao u srpskom jeziku? Sada ovdje imaju sljedeće primjerima: Казанлък: Kazanlk ili Kazanlak, dalje: Несебър - Nesebr, Nesebar ili Nеsebăr, Вълчедръм: Valčedrm ili Vlčedrm, a može Valčedram? Pozdrav! --Пакко (razgovor) 21:43, 5. svibnja 2011. (CEST)

Nešto o transkripciji i transliteraciji piše na stranici transkripcija. Netko je napisao da se koristi izravni sustav transkripcije, no ne vjerujem u to, jer bugarski jezik sadrži glasove koji postoje u hrvatskom, pa nema potrebe pisati bugarska imena na engleski način. Pogledat ćemo po pravopisima, pa ćemo ti reći. Kubura (razgovor) 03:24, 4. lipnja 2011. (CEST)

Hvala za odgovor! Našao sam ovo "Transkripcija i transliteracija bugarskih osobnih imena. Pravopis hrvatskog jezika, Matica Hrvatska, Zagreb, 2007" što mislim da ću učiniti, ovaj tjedan će ga tražiti u Nacionalnoj knjižnici u Sofiji. Pozdrav!--Пакко (razgovor) 21:07, 5. lipnja 2011. (CEST)

potisućaka

Dajte molim vas promijenite ovo potisućaka u promila. Čija je to uopće riječ? Nasilne promjene jezika nikad nisu dobrodošle. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 31.147.67.152 (razgovor • doprinosi) 01:24:27, 28. srpnja 2011. (CEST)

Vezano uz stranicu za razgovor Razgovor:Kosovo.

 Komentar: Neregistrirani suradniče, pogledaj na str. 45. Hrvatske enciklopedije (1999. – 2009.), u 9. sv. (Pri–Sk), lijepo piše:

promil (od lat. pro mille: kroz tisuću, na tisuću) → POTISUĆAK

Citat: Potisućak naš od 341 privrjednice na 1000 ženskinja već je vrlo visok, pa bi ipak daleko zaostajao za potisućkom austrijske statistike, koji ondje iznosi 512 na 1000 ženskinja, više dakle nego li potisućak kod cieloga našega žiteljstva. Bez obzira na HOL – HE očito rabi pojam potisućak kao glavni naziv enciklopedijskoga članka.

Nadalje, ubuduće rabi stranicu za razgovor o jezičnim pitanjima gdje će ovaj komentar biti premješten.

Priča velepoštovanoga neregistriranoga suradnika o nekom nasilju nema temelja. Nasilje bi bilo isključivo pisanje riječi promil gdje se jednako tako može pisati riječ potisućak. U prethodno navedenoj HE, piše se i Taj Mahal i Tadž Mahal u različitim člancima, stoga ne vidim problema u pisanju riječi promil i potisućak. Niti sve mora biti "pravopisno usklađeno", pa niti u istome članku. Toliko za sad. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav. -- Bugoslav (razgovor) 21:43, 28. srpnja 2011. (CEST)

potisućak se rijetko koristi, pa mislim da je bolje koristiti riječ promil koja je vjerujem poznatija čitateljima Wikipedije. Wikipedija ne treba zbunjvati čitatelje kao npr. spomenutog IP-ija.--MAN_USK ^recider 21:10, 29. srpnja 2011. (CEST)

Postoje hrvatske riječi koje su više i manje raširene. Neke su bile nasilno potisnute, nekima se nikad nije dalo prigodu izaći na površinu zbog sustava iz bivše Jugoslavije. "Najrašireniji izraz" nam se ne smije pretvoriti u argument za zatiranje manje rabljenog izraza, tim više što je potisućak hrvatskija riječ, a nije novoizmišljenica. I "računalo", "časnik" i "osobna pogrješka" su nekad bile nove odnosno potisnute riječi, a danas su sasvim uobičajene. A potisućak nam je bliži nego anglizam "lajkanje". "Lajkanje" na hrvatskom označuje nešto što je u svezi s lajanjem ili s Lajkom, a za ono što je uz komentare na vijesti po internetu i društvenim mrežama je "sviđa mi se", daklem "svidilo mi se", "sviđa mi se". Stoga - potisućak bi nam se morao sviđati. Što ga budemo više rabili, bit će nam draži, jer je na našem hrvatskom jeziku. Dajmo mu prigodu. Kubura (razgovor) 09:06, 19. ožujka 2012. (CET)

Reprezentacija do 19 godina

Jezični savjetnik u Hrvatskom slovu u broju od 2. prosinca 2011. na str. 26. u članku U-19 ili do 19 (autor Domagoj Vidović) obrazložio je zašto treba rabiti izraz "hrvatska reprezentacija do 19 godina" (kojeg se sve donedavno rabilo), a ne "hrvatska U 19 reprezentacija". I tako za ostale dobne skupine. Kubura (razgovor) 23:02, 23. prosinca 2011. (CET)

Visina kod ljudi

Staviti li visinu u metrima ili u centimetrima? Možda mi se krivo čini, ali dojma sam da je u hrvatskoj tradiciji visinu pisati u centimetrima. Mjeriti ljude u metrima kao da su drvna građa... Kubura (razgovor) 09:54, 22. ožujka 2012. (CET)

Slažem se da bi primjerenije bilo u centimetrima. --Roberta F. 11:56, 2. lipnja 2012. (CEST)

DD

Da li je u hrvatskom ispravnije reći „Dobro došli“ ili „Dobrodošli“ kada nekome iskazujete dobrodošlicu? Neko je na Commonsu predložio izmenu mediawiki poruke, pa sam hteo prvo sa vama da proverim. U srpskom je ispravno „Dobro došli“, osim kada se radi o pridevu (npr. „Marko je dobrodošao“), ali za hrvatski nisam siguran. micki 23:00, 25. svibnja 2012. (CEST)

I u hrvatskomu je pozdrav:

• Dobro došli!
• Dobro došla!
• Dobro došao!

Sama poruka kojom se izriče taj pozdrav se naziva dobrodošlicom, a dobrodošnica je čaša vina ili rakije koja se daje onome koji dođe, za dobro došao. Pa se kaže dobro si mi došao! (kad se pruži čaša). -- Bugoslav ^(razg.) 25. svibnja 2012., 23:09 (CEST)

Transkripcija i transliteracija

Može li netko provjeriti jesam li pravilno transkribirao/transliterirao kineska, ruska i arapska imena. Pisao sam po sluhu, po osjećaju kako bi se trebalo izgovarati. Neka netko bolje upućen provjeri točnost: košarka na OI 2012.-sastavi momčadi, košarka na OI 2012.-sastavi djevojčadi, rukomet na OI 2012.-sastavi momčadi, rukomet na OI 2012.-sastavi djevojčadi, vaterpolo na OI 2012.-sastavi momčadi.

--August Dominus (razgovor) 14:06, 20. srpnja 2012. (CEST)

Rubalj/rublja

Po hrvatskom pravopisu, ruska, bjeloruska, pridnjestrovska i sovjetska valuta zove se rubalj.
Također, naziv rubalj je propisan i uputom u Narodnim novinama Uputa o upotrebi slovnih kratica i brojčanih oznaka za države i zemlje i novčane jedinice u platnom prometu s inozemstvom, Narodne novine br. 75 od 20.07.2007..

Na Wikipediji je situacija ovakva:
Ruski rubalj se preusmjerava na Ruska rublja (sic!) gdje se uredno svuda koristi izraz rubalj.
Na stranicama Rublja, Bjeloruska rublja i Pridnjestrovska rublja se pak koristi izraz rublja.

I što sad? Treba li poštivati pravopis i zakonske upute ili ne?
F karlo (razgovor) 12:10, 15. kolovoza 2012. (CEST)

Reli pitanje

Molim jezikoslovni savjet - koji je točan naziv za kategoriju:

• Finski reli vozači
• Finski vozači reli utrka
• ili nešto treće

Hvala unaprijed! Vedran12 (razgovor) 15:53, 6. rujna 2012. (CEST)

HJP navodi "reli-vozač", znači prema tome bilo bi prvo ali s crticom. --Orijentolog (razgovor) 16:29, 6. rujna 2012. (CEST)

Da, polusloženice se pišu sa spojnicom. Kategoriju treba preimenovati :-) --Roberta F. 23:45, 6. rujna 2012. (CEST)

Bit će tu malo više posla nego samo kategorija, u svakom slučaju hvala svima! Vedran12 (razgovor) 01:04, 7. rujna 2012. (CEST)

Reli-vozač vozi utrku Pariz ― Dakar. Kubura (razgovor) 19:05, 28. rujna 2012. (CEST)

Dva pitanja:

1. Kratice za milijun i milijardu su?
2. Klubski ili klupski?

--MAN_USK ^recider 22:29, 19. listopada 2012. (CEST)

• mil. i mlrd. (primjeri: [5])
• O jednačenju po zvučnosti imamo članak s više primjera - b prelazi u p ispred c, č, ć, f, h, k, s, š, t - klupski. --Roberta F. 22:45, 19. listopada 2012. (CEST)

Moram reći da sam odgovor na oba pitanja već znao ali sam samo tražio, da tako kažem, službenu potvrdu. Onda moramo učiniti nešto sa: ovim, ovim iovim. Ima li potrebe da se bot upregne?

Hvala Roberta, nadam se da ćeš se uključiti rješavanje ovog problema.--MAN_USK ^recider 23:49, 19. listopada 2012. (CEST)

Samostani

I za istočnokršćanske samostane isto treba koristiti riječ samostan, a ne manastir. Manastir je grecizam. Zašto bi ga koristili kad imamo hrvatsku riječ? Znači samostani (ne manastiri) Krka, Krupa, Dragović, Gračanica, Visoki Dečani itd.

--August Dominus (razgovor) 18:50, 29. listopada 2012. (CET)

Množina imenice "vitez"

(Prebačeno: Razgovor o kategoriji:Vitezi Nezavisne Države Hrvatske -- Bonč (razgovor) • Tagline: Budite odvažni! •  13:13, 22. svibnja 2013. (CEST) )

Ispravna množina imenice "vitez" u hrvatskom jeziku je "vitezi".— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Neven Lovrić (razgovor • doprinosi)

Svugdje se koristi naziv Vitezovi, ne Vitezi. Pa nismo u dječjem vrtiću.--Starčevićanac (razgovor) 12:29, 22. svibnja 2013. (CEST)

Prije donošenja zaključaka pogledajte ovo [6].--MaGa 13:00, 22. svibnja 2013. (CEST)

Izvorna hrvatska množina imenice "vitez" je sadašnja kratka množina "vitezi". "Vitezovi" je došlo od istočnih štokavaca – od negdje ne tako daleko, daleko iza devet gora i još preko Drine. Čakavski se veli "vitezi", "brodi" i sl. -- Neven Lovrić (razgovor) 13:34, 22. svibnja 2013. (CEST)

Napomenuo bih i slijedeće: jednina "parobrod"; množina "parobrodi". Kako onda jednina "brod" a množina "brodovi"? Kad smo već kod dječijih vrtića, u doba kad sam ja išao u dječiji vrtić, po Zagrebu su stajali dvojezični nadpisi, npr. Sesvete i Сесвете. -- Neven Lovrić (razgovor) 13:41, 22. svibnja 2013. (CEST)

Svaka čast čakavskom narječju, ali s obzirom da se u književnom hrvatskom jeziku govori "vitezovi", "brodovi" i sl., tako će se govoriti i ovdje.--Starčevićanac (razgovor) 15:17, 22. svibnja 2013. (CEST)

Tako se to može reći i u štokavskom, kao što vidite i po poveznici koju je objavio MaGa – obratite pozornost na "vȉtēz m (V -ēže, N mn vìtezovi/-i knjiš.)". Međutim, "vitezi" je izvorno hrvatski a "vitezovi" je – zapravo – tuđica. -- Neven Lovrić (razgovor) 15:33, 22. svibnja 2013. (CEST)

Upiši u google "vitezi" i odmah će te preusmjeravat na vitezovi.--Starčevićanac (razgovor) 15:36, 22. svibnja 2013. (CEST)

Google je tehnički odličan pretraživač koji koristi onakav rječniku koji im je netko prodao. U slučaju riječi "vitez", taj rječnik sadrži samo množinu "vitezovi". Inače, jeste li ikad tražili čistotekstne pozitive tajnopisnih smjesa lozinki napadom predslikom koristeći digitalni rječnik pa u tom slučaju saznali kako nije moguće naći cjelovit digitalni rječnik hrvatskog jezika za takav podhvat? -- Neven Lovrić (razgovor) 16:21, 22. svibnja 2013. (CEST)

Podsjetio bih vas da Wikipedija nije forum. Ovdje možete postaviti pitanje, ili argumentirano odgovoriti. Rasprave tipa "moj je tata jači od tvog tate" ostavite za neko drugo mjesto van Wikipedije. -- Bonč (razgovor) • Tagline: Budite odvažni! •  16:07, 22. svibnja 2013. (CEST)

Ispravno je oboje, ali jedno je uobičajeno, drugo je knjiški, dakle stilski obilježeno i prikladno za spominjanje u tekstu nekog članka u odgovarajućem kontekstu ali ne i kao ime kategorije. SpeedyGonsales 21:18, 22. svibnja 2013. (CEST)

Bolje reći, samo stilski. Ne mora biti samo u knjigama, nego i u živom govornom jeziku, u svim hrvatskim narječjima (pasi, podi (usp. Podi kod Dugopolja), lavi, tigri, orli, vuci). Kratka množina za jednosložne i dvosložne imenice stilski je obilježena, s tim da i dio njih ima kao standardnu kratku množinu (konji). Kubura (razgovor) 05:47, 23. svibnja 2013. (CEST)

Nedoumica

Može malo objašnjenje. Zanima me zašto je baseball->bejzbol, squash->skvoš, ali judo nije džudo niti je pizza pica?--n3k1ma1l (razgovor) 14:15, 14. listopada 2013. (CEST)

To moraš pitati jezikoslovce kojima je to životni poziv.--MaGa 14:21, 14. listopada 2013. (CEST)

Zanimalo me ima li neko pravilo ili uputa za hr.wikipedia:)--n3k1ma1l (razgovor) 14:49, 14. listopada 2013. (CEST)

Na stranici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje možeš naći neke odgovore [7].--MaGa 15:20, 14. listopada 2013. (CEST)

puce ili gumb s poveznicom

Tražim nepristrano i stručno mišljenje nekog kome je hrvatski jezik profesija. Uklonjena su moja dva ispravka - promijenio sam "postojati će" u "postojat će" i "puce" u "gumb". Napominjem da je riječ o tehničkom izrazu iz računarstva. Pisalo je "pritisnite puce da biste otišli na poveznicu", što sam promijenio u "pritisnite gumb da biste otišli na poveznicu". Je li u hrvatskom jeziku standardno "puce s poveznicom" ili "gumb s poveznicom"? Pogledao sam više od nekoliko web stranica koje smatram relevantnima i redom svuda stoji "gumb". Drazen os (razgovor) 13:01, 18. prosinca 2013. (CET)

Iako je poznato da nisam nikakav jezični ekspert, dat ću svoj komentar. Naime, nikada mi nije bilo jasno korištenje riječi puce umjesto gumb ili tipka što je daleko korištenije, i prosječnom čitatelju ili suradniku daleko poznatije. --MAN_USK ^recider 13:21, 18. prosinca 2013. (CET)

Suradniku je već odgovoreno na njegovoj stranici za razgovor. Odgovor pronalazimo u savjetu Borka Barabana za časopis Jezik: "(...) Za predmet od kosti, metala, drveta i sl. koji služi zakopčavanju odjeće u rječnicima ćemo pronaći turcizam dugme, mađarizirani grecizam gumb, talijanizam botun i hrvatizam puce (putce). Za dugme, gumb i puce potvrde ćemo pronaći u Nazora, Krleže i drugih hrvatskih pisaca. Danas je najzapostavljenije hrvatsko puce. Puce ili putašce umanjenica je od riječi puto kojoj je korijen u glagolu peti, a znači sponu – što je osnovno značenje i dugmeta i gumba i puceta. U starijoj i novijoj hrvatskoj književnosti puce je uobičajena riječ. Ima dvojaku sklonidbu (N puce, G puca ili N puce, G puceta). E. Kumičić u Uroti zrinsko-frankopanskoj piše: «Nisu odtrgli zlatnih puceta», J. Leskovar u Propalim dvorima: «No ta sjajna pletenica bila se .... zaplela o puce, ....». U prvom hrvatskom rječniku F. Vrančića iz 1595. uz latinski nodus bilježi samo uzalj, ne navodeći ni gumb, ni puce, ni dugme. I. Belostenec u svom rječniku Gazophylacium iz 1740. navodi gumb i puce, dugmeta uopće nema. D. Parčić u Hrvatsko-talijanskom rječniku iz 1901. dosljedno upozorava na turcizme pa navodeći dugme, uz njega stavlja zvjezdicu kojom obilježava turcizme. Gumb bilježi kao mađarizam. Anić u Rječniku hrvatskoga jezika iz 2003. umjesto riječi gumb i puce upućuje na dugme. Dakle u tom je rječniku prednost dana turcizmu, a ne hrvatizmu. Nije jasno zašto prednost davati tuđim riječima i doprinositi rashrvaćivanju. I dugme i gumb mogu imati stilske vrijednosti, a pucetu treba vratiti prednost u književnom jeziku jer je jedina izvorna hrvatska riječ." Moji su argumenti iz znanstvenog jezikoslovnog časopisa Jezik i znanstvenog rada Milice Mihaljević (autorice i suautorice niza knjiga: Računalno nazivlje, Terminološki priručnik, Jezični savjetnik, Kako se na hrvatskome kaže WWW, višefunkcionalnost u hrvatskome jeziku, Jezik medija, Hrvatski terminološki priručnik, Jezični savjeti) koja za button preporučuje prijevod gumb, puce, sličica (programska) tipka. Sličan prijevod nudi i internetski Rječnik učestalih termina i fraza u GNU tekstovima. Ako je "jezik živ i da se vremenom mijenja", onda u uporabu ulaze i sasvim nove riječi, novotvorenice, s time da puce nije uopće nova riječ, već je stara, uobičajena i poprilično raširena. Navela sam strukovnu literaturu. Između tuđica i domaće riječi nedvojbeno bi izbor trebao biti domaća riječ, u ovom slučaju puce. Standardolozi pri normiranju uključuju i druga pitanja: čestotnost, prostornu raširenost, tvorbene mogućnosti, uključenost riječi/oblika u sustav. Izvorni govornici nerijetko griješe kad misle da jedino ono što oni govore treba podignuti na opću standardnu razinu. Po tom se načelu u ovom slučaju ne bi ni moglo normirati jer u priobalju dominira botun, na sjeveru gumb i dugme, u središnjici puce i dugme. Ako bi se primijenilo načelo prostora "nedirnutoga" inojezičnicama, pobijedilo bi puce. Normativne preporuke za hrvatski jezik u Hrvatskom jezičnom savjetniku, Eugenije Barić i skupine autora, Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999. jesu:

- domaći naziv ima prednost pred stranim

-nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskog, francuskog, njemačkog jezika

-prošireniji naziv ima prednost pred manje proširenim

-naziv koji je korisnicima (stručnjacima određene struke) prihvatljiviji ima prednost pred nazivom koji je manje prihvatljiv

-naziv mora biti usklađen s (fonološkim, morfološkim, tvorbenim, sintaktičkim) sustavom hrvatskoga standardnog jezika

-kraći naziv ima prednost pred duljim

-naziv od kojega se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onim od kojega se ne mogu tvoriti tvorenice

-unutar istoga terminološkog sustava naziv ne smije imati više značenja

-značenje naziva ne smije se bez valjana razloga mijenjati

-naziv ima prednost ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu, a o tome može odlučiti predmetni stručnjak

Voditeljica projekta za Hrvatsko strukovno nazivlje projekt koordinacije (Struna) koji se provodi u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje upravo je Milica Mihaljević. Temeljna načela od kojih polaze stručnjaci Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje pri osmišljavanju terminološkog rada jesu:

- nazivlje je dio hrvatskoga standardnog jezika

- u izgradnji nazivlja trebaju sudjelovati stručnjaci pojedinih struka i jezikoslovci

- jezikoslovci trebaju sudjelovati u izgradnji naziv lja svih struka, a stručnjaci pojedinih struka u izgradnji nazivlja svoje struke

- nazivlja različitih struka trebala bi biti međusobno usklađena

- sinonimija u nazivlju nije poželjna i trebalo bi uspostaviti odnose među sinonimima (preporučeni naziv, dopušteni naziv, nedopušteni naziv, zastarjeli naziv, žargonski naziv)

- da bi se mogao izraditi terminološki sustav, potrebno je sve navedene nazive definirati.

--Roberta F. 17:36, 18. prosinca 2013. (CET)

Zar puce nije germanizam? I tko je uopće gospodin Baraban?--MAN_USK ^recider 22:30, 18. prosinca 2013. (CET)

Suradnica Roberta F mi jest odgovorila na moje pitanje, ali ovamo sam i došao zato što ne prihvaćam njezin odgovor. Zato sam zamolio nekog nepristranog i nekog kome je hrvatski jezik struka da odgovori na ovo pitanje. Znači, osporavam objašnjenje koje sam dobio kao razlog micanja mojih promjena i samim time želim nečije drugo mišljenje. Nadam se da će suradnica Roberta F prihvatiti moje pravo da osporim njezino objašnjenje kao što što ja prihvaćam njezino pravo da osporava moje. Osim toga, i sama suradnica je napisala nekoliko preporuka: "naziv koji je korisnicima (stručnjacima određene struke) prihvatljiviji ima prednost pred nazivom koji je manje prihvatljiv.", "prošireniji naziv ima prednost pred manje proširenim", "naziv mora biti usklađen s (fonološkim, morfološkim, tvorbenim, sintaktičkim) sustavom hrvatskoga standardnog jezika", "nazivlje je dio hrvatskoga standardnog jezika", "jezikoslovci trebaju sudjelovati u izgradnji nazivlja svih struka, a stručnjaci pojedinih struka u izgradnji nazivlja svoje struke". U svojoj raspravi sa suradnicom sam naveo nekoliko stranica koje sam našao u 30 sekundi pretrage na Google-u gdje korisnici i stručnjaci informatičke struke rabe pojam "gumb", što za "puce" nisam našao. Također, online informatički rječnik navodi pojam gumb, ali ne i puce ( http://www.megabajt.org/pretrazivanje/?q=gumb ). Molim za savjet kako možemo razriješiti ovu dilemu i koga možemo pozvati da "presudi" u ovom slučaju.Drazen os (razgovor) 10:05, 20. prosinca 2013. (CET)

Radoslava Katičića? --Roberta F. 12:59, 20. prosinca 2013. (CET)

Evo, ja sam radio kao stručni prevoditelj sa eng. iz područja informatike, prirodnih znanosti i tehnike i mogu ti reći da se obično koristi GUMB, dugme manje. Puce se ne koristi. Također, ukoliko dalje želiš istražiti stvar, upućujem te na stranicu proz.com gdje imaš još stručnih prevoditelja i koje besplatno možeš pitati za savjet. --Imbehind (razgovor) 13:06, 20. prosinca 2013. (CET)

Mislim da oboje nije optimalno. U tehničkome nazivlju češće je i bolje "dugme". "Puce" jest dobro, isto i "gumb", no češće se sreće dugme. Google nije neki pokazatelj, a u pogledu jezika niz je pitanja neiskristaliziran zbog same naravi jezika. U raznim funkcionalnim stilovima prevladavaju razna rješenja, no valja reći da trenutna situacija nije kriterij: u doba SFRJ u hrvatskom je često nametan "vijek" za stoljeće, pa svejedno nije uspio (slično je s forsiranjem "historije"); sada u jezikoslovlju i dalje rabe pojam lice (gramatička kategorija ili, hrvatski, slovnički prirok) za nešto što je i amaterima jasno da bi trebalo biti "osoba". Dakle- ne treba previše vjerovati ni stručnjacima, ali ni jezikoslovcima još zadojenima serbokroatizmom. Pa oni ni u vlastitoj kući nisu pomeli: ne može se naći obično oblikoslovlje umjesto morfologije ili skladoslovlje za sintaksu. Po meni, najbolje je dugme. Ako ne ono- onda puce. Gumb je prihvatljiv, ali tek na trećemu mjestu. Mir Harven (razgovor) 14:38, 20. prosinca 2013. (CET)

Što se informatike tiče, Microsoftovi proizvodi su danas kod nas više-manje standard, pa je i Microsoftova lokalizacija više-manje standard. (Ma koliko se to mnogima ne sviđa!) Ja kada sam u nedoumici prilikom lokalizacije nekog softvera, pogledam na Microsoft Language Portal kako su to profesionalci riješili.

I eto, na http://www.microsoft.com/language/en-us/Search.aspx?sString=button&langID=hr-hr "button" se prevodi kao "tipka" u nekoliko slučajeva kada je riječ o hardverskom elementu (npr. "tipka" - A movable piece on a device that is pressed to activate some function. ili "lijeva tipka miša" - The button on your pointing device that you use most often for clicking and double-clicking.). U svim ostalim slučajevima, "button" je "gumb", a nikada, baš nikada u 6188 navedenih primjera, nije "puce"

F karlo (razgovor) 22:03, 30. prosinca 2013. (CET)

Puce je zastarjelica, dugme regionalizam, gumb je standardna riječ radi li se o stvarčici na odjeći ili računalu. Postupak vikijevca "Drazen os" je ispravan. Puce je moglo biti računalni naziv te da postoji stručno tijelo zaduženo za jezičnu skrb s potrebnim ovlastima da ozakoni svoje neobvezujuće preporuke, možda bi i bilo. Jogenj (razgovor) 16:04, 31. prosinca 2013. (CET)

Neki će ti smatrati da je dugme standard, gumb i botun (zaboravio si ga) regionalizmi, puce su smatrali za tuđu (bila je rugalica Bijelo dugme i Belo puce). A makneš se 10 km dalje, i vidiš da je puce, putac, pučić živa hrvatska riječ u uporabi, makar regionalizam. Kubura (razgovor) 05:56, 3. siječnja 2014. (CET)

Da je puce živa hrvatska riječ u uporabi, nije sporno. Ali ovdje je riječ o "buttonu" u informatičkom smislu. Ima li netko primjer gdje se u nekom poznatom i raširenom kompjutorskom programu koristi riječ "puce"? Tvrtke kao što su Microsoft, Apple, Google, Adobe i slične, "button" uvijek prevode kao "gumb". U informatičkom smislu, "gumb" ili "tipka" je standard. Puce je na odjeći.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je F karlo (razgovor • doprinosi) 14:27, 6. siječnja 2014.

Aspiracija

Zna li netko kako se na hrvatskom kaže "aspirated consonant"? Aspiracija (?) je inačica tvorbe suglasnika, obično ploziva, pri kojoj nakon suglasnika slijedi kratak izdisaj bez zvuka, poput kratkog glasa "h". Uobičajena je recimo kod bezvučnih ploziva (p, k, t) u engleskome. Hvala! Miranche (razgovor) 07:37, 16. veljače 2014.‎

Miranche, kaže se haknuti samoglasnik ili aspirirani konsonant. Pretpostavljam da pitaš zbog grčkog jezika u kojem postoji nekoliko takvih glasova, npr. theta ili haknuto (aspirirano) t, phi ili haknuto (aspirirano) p, khi ili haknuto (aspirirano) k (izvor). Glas h naziva se hak ili aspirata. Ovdje, ovdje i ovdje imaš nešto više o izgovoru. Srdačan pozdrav, Conquistador (razgovor) 11:32, 16. veljače 2014. (CET)

Hvala, Conquistador, Vaša pretpostavka je točna ☺. Miranche (razgovor) 22:44, 16. veljače 2014. (CET)

Umjetnički klizači?

Kako se zovu sportaši koje se bave umjetničkim klizanjem? Umjetnički klizači? Klizači umjetnici? Treba mi za Kategorija:Umjetničko klizanje, da izdvojim životopise. --Argo Navis (razgovor) 23:18, 20. veljače 2014. (CET)

Hrvatski športskomedicinski vjesnik, Vol.21 No.2 Prosinac 2006., je objavio članak http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=12697 u kojem piše "Incidencija EIB značajno je veća kod umjetničkih klizača od one u ukupnoj populaciji".

Za mene, stručni časopis Kineziološkog fakulteta je relevantan izvor. F karlo (razgovor) 22:36, 4. ožujka 2014. (CET)

Ispravka Medija Wiki poruke

Nisam siguran koja je točno Medija Wiki poruka u pitanju, ali trebalo bi promijeniti konkretno poruku koja kaže “Datum zadnje promjene na ovoj stranici: $” u “Datum posljednje (ili najsvježije) promjene ...”, zato što je tako pravopisno ispravno. Nešto može biti prednje i zadnje, odnosno prvo i posljednje! --109.106.252.240 23:20, 4. ožujka 2014. (CET)

Suradniče 109.106.252.240, pitanje nije postavljeno na prikladnu mjestu, ali unatoč tomu evo odgovora. O razlici između posljednji, zadnji i stražnji može se poslušati ovdje. S tim u skladu valjalo bi ovu poruku promijeniti iz Datum zadnje promjene na ovoj stranici: $1 u Ova je stranica posljednji put promijenjena $1. (engl. This page was last modified $1.). Pitanje se moglo postaviti i ovdje. Rado bih ti pomogao, ali morat ćeš sačekati nekoga s ovlastima da pročita tvoj prijedlog... i usput premjesti ovu prepisku na prikladno mjesto. Srdačan pozdrav, Conquistador (razgovor) 00:15, 5. ožujka 2014. (CET)

Gornju je poruku suradnik postavio na krivom mjestu [8][9][10], pa ju prenosim ovdje, zajedno s odgovorom [11]. Kubura (razgovor) 06:34, 5. ožujka 2014. (CET)

Bosanski jezik

Raja, u čemu je problem oko Bosanskog jezika? Svi su priznali Bosanski pa i vaši u statističkoj službi. Red je i da ovdje promijenimo članak... Imam samo dobre namjere. Mislim fakat da riješimo ovaj spor na Talk page, nije red da se s ovim zafrkajemo i glumimo nacionaliste itd. -- WikiLite91

Naši u statističkoj službi nisu osobe koje se bave jezikom i pravopisom, već statistikom, što će reći da to što oni pišu o jeziku uopće nije mjerodavno. Vama bi preporučio da pogledate malo pravopis hrvatskog jezika prije nego krenete u "rješavanje" problema koji je pravopisno jasan.--MaGa 07:44, 10. travnja 2014. (CEST)

Taj problem ("bosanski" ili "bošnjački" jezik) je pravopisno jasan? U kom pravopisu to piše? GregorB (razgovor) 11:12, 10. travnja 2014. (CEST)

Pitanje naravno nije pravopisno, nego terminološko. Ako postoji dvojba o nazivu, onda predlažem sljedeće mogućnosti: 1) u definiciji članka odmah napisati oba naziva, tj. bošnjački jezik ili bosanski jezik, ali u natuknici i ostatku članka rabiti jedan (prvi?) naziv ili 2) u natuknici i definiciji rabiti samo jedan naziv, ali u članku napisati posebno poglavlje Pitanje naziva držeći se NTG-a (neutralne točke gledišta). Postoje i druga rješenja. Bilo kako bilo, urednicima spornog članka savjetujem obveznu konzultaciju s postojećim izvorima (Hrvatska enciklopedija, Proleksis enciklopedija, Hrčak itd.). Enciklopedijski bi članci u svakom slučaju morali opisivati, a ne propisivati stvarnost. Od svakog urednika traži se kritičnost!

P. S. Za one koji žele znati više! Leksikografski kutak na mrežnom mjestu LZMK-a. Conquistador (razgovor) 13:43, 10. travnja 2014. (CEST)

Da, naravno da pitanje nije pravopisno, već jezično odnosno terminološko - zato i pitam. Kad se već dijele preporuke, MaGi bih preporučio da savlada osnovne pojmove o jeziku prije nego što se suradniku krene obraćati svisoka. GregorB (razgovor) 15:46, 10. travnja 2014. (CEST)

Kako si ti blago rečeno prepametan, jednostavno se gubiš u silnim raspravama koje vodiš, a konkretnog posla, po običaju, od tebe - nema. Vel'ka šteta i gubljenje silnog talenta.--MaGa 21:54, 10. travnja 2014. (CEST)

Uh, nadam se da ćeš mi oprostiti jer me ubija to što se obraćam svisoka, pa se nisam sjetio pogledati pravopis za koji me toliko ispituješ. Evo, nadam se da ti neće biti lijeno poćirit u Hrvatski pravopis Matice hrvatske, na stranici 239. Jedan naslov i jedna rečenica, kvragu, ne tražim valjda previše od tebe, ili to nadilazi tvoje govorničke mogućnosti?--MaGa 22:27, 10. travnja 2014. (CEST)

Po pravilima Wikipedije naslov članka bi trebao odražavati najčešće korišten (to jest, najviše uvriježen) termin kakav se za tu temu koristi u pouzdanim izvorima. Ako postoji više alternativnih termina kojeg podjednako koriste pouzdani izvori, jedan od njih se odabere za naziv članka dok se svi ostali onda moraju navesti u prvoj rečenici uvoda. I gotovo. Ovdje je (kao i uvijek na hrvatskoj Wikipediji) problem u nepoznavanju i nemogućnosti identificiranja "pouzdanih izvora". Kad smo kod toga, zgodno bi bilo spomenuti da druge enciklopedije, leksikoni i sl. čine tzv. tercijarne izvore (jer su sami po sebi tek kompilacije drugih izvora) i nemaju istu snagu argumenta kao sekundarni izvori (koji se po definiciji direktno i detaljno bave temom o kojoj naš članak govori). Ako je ovo samo pravopisni problem, onda treba navesti pravopisna rješenja sa citiranom bibliografijom. Ako je ovo terminološko-lingvistički problem onda treba navesti citate iz lingvističke literature koju su potpisali lingvisti. Timbouctou (razgovor) 15:56, 10. travnja 2014. (CEST)

@Timbouctou, apsolutno se slažem s napisanim. Tko želi urediti sporne članke, neka se uhvati (sekundarne) literature... i mirna Bosna! Conquistador (razgovor) 17:03, 10. travnja 2014. (CEST)

Možda ste primijetili da imamo dvostruki problem: dva članka (Bošnjački jezik i Bosanski jezik) gdje bi možda trebalo naći bolje rješenje za nazive. Stvar nije sasvim jednostavna, pa bih molio suradnike koji se žele uključiti da komentiraju na Razgovor:Bošnjački jezik. GregorB (razgovor) 19:07, 10. travnja 2014. (CEST)

Cijeli članak Bosanski jezik sastoji se od teško čitljivog eseja kojeg je kompilirao korisnik Mir Haven u listopadu 2005. Inline reference ne postoje, a od 6 vanjskih linkova (za koje nije objašnjeno kakve veze imaju s člankom) samo 3 su u funkciji, od kojih su dva novinski članci. U svom sadašnjem obliku (koji je uglavnom nepromijenjen ostao zadnjih 8 i pol godina) ne da se zaključiti da tema uopće zaslužuje izdvojen članak. Timbouctou (razgovor) 21:14, 10. travnja 2014. (CEST)

»Raja, u čemu je problem oko Bosanskog jezika? Svi su priznali Bosanski pa i vaši u statističkoj službi. Red je i da ovdje promijenimo članak... Imam samo dobre namjere. Mislim fakat da riješimo ovaj spor na Talk page, nije red da se s ovim zafrkajemo i glumimo nacionaliste itd. --«

Kad govornici hrvatskog jezika drže se tvorbenih pravila hrvatskog jezika i od imena Bošnjak tvore naziv jezika - bošnjački, onda ih se etiketira "nacionalistima".
A kad neki drugi žele nametnuti govornicima hrvatskog jezika ime jezika naroda Bošnjaka kako ga sami Bošnjaci zovu, a ne Hrvati, e, onda to "nije nacionalistički"? Ma dajte.
O ovome su pisali Dalibor Brozović Odnos hrvatskoga i bosanskoga odnosno bošnjačkoga jezika
"Svaki narod ujedno ima pravo da svoj jezik naziva kako hoće. Prema tome, Bošnjaci imaju pravo nazivati svoj jezik bosanskim ako im to iz bilo kakva razloga odgovara. Ali i mi imamo pravo da mi sami u svojoj društvenoj i znanstvenoj praksi ne prihvatimo takav naziv za objekt koji inače priznajemo. Govorimo li otvoreno, a nema smisla da lisičimo i okolišamo, prilično je jasno zašto Bošnjaci žele svoj jezik oblikovati i izgrađivati onako kako to njima odgovara po vlastitoj tradiciji i ukusu, što je njihovo nesumnjivo pravo, ali ako taj jezik nazovu ne bošnjačkim nego bosanskim, onda iz toga proizlazi da je to domaći, zemaljski jezik, a hrvatski i srpski da su uvozni i da bi bosanskohercegovački Hrvati i bosanskohercegovački Srbi zapravo trebali prihvatiti bošnjački jezik pod bosanskim imenom kao svoj i kao opći jezik za Bosnu i Hercegovinu. Ta je pretenzija savršeno jasna."
I Radoslav Katičić u tekstu "Srpski jezik nije štokavski" jasno objasnio: "bosanskome, koji radije zovem bošnjačkim jer to nije jezik svih ljudi u Bosni nego jezik muslimana Bošnjaka."
To što su u statističkoj službi napravili propust, pokazali neznanje ili odražavaju neke političke interese, to ne opravdava netočnost. Propust ili političko nametanje nije argument. Ignorantia non est argumentum. Neznanje nije argument.
I kralj Aleksandar Karađorđević zabranio je uporabu nacionalnih imena i bio je zakonodavno tijelo, pa? Hrvatski jezik i Hrvati su tu, a tlačitelj hrvatskog naroda nestao je kao da ga nikad nije ni bilo. Kubura (razgovor) 02:53, 22. svibnja 2014. (CEST)

Sport ili šport?

Kako bi se reklo sport ili šport, sportaš ili športaš? --Augustus Niva (razgovor) 21:09, 10. travnja 2014. (CEST)

Po pravopisu je moguće oboje, mada je varijanta "sport" daleko popularnija među govornicima hrvatskog jezika. Timbouctou (razgovor) 21:16, 10. travnja 2014. (CEST)

To i ja mislim i tako pišem ali kada je netko bio pitao, admini su mu rekli da je šport; ali recimo Sokac pise sportaš tako da ne znam.--Augustus Niva (razgovor) 21:25, 10. travnja 2014. (CEST)

Ne znam koliko su admini pismeni ili mjerodavni ali znam da se jedine dnevne sportske novine u Hrvatskoj zovu Sportske novosti, a ne Športske novosti. Timbouctou (razgovor) 21:27, 10. travnja 2014. (CEST)

A ministarstvo se zove Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.--Augustus Niva (razgovor) 21:32, 10. travnja 2014. (CEST)

Jedan dovoljno pismeni admin zna da postoji i jedan nogometni klub iz Dubrovnika i još nebrojeno klubova sličnog imena. Moguće je da nisu dovoljno pismeni ili mjerodavni.--MaGa 21:54, 10. travnja 2014. (CEST)

JA kad sam pisao jedan članak, napravio sam Podnaslov "Sport" no netko je ušao i ispravio na Šport. Tako da ja nemam pojma šta je pravilno osim da koristim oba pojma ovisi o čemu pišem--Éber Donn (razgovor) 22:05, 10. travnja 2014. (CEST)

Ne postoji u upotrebi pravopis hrvatskog jezika koji zabranjuje "sport". To je sve što je potrebno reći na tu temu. Timbouctou (razgovor) 22:10, 10. travnja 2014. (CEST)

Pretpostavljao sam ali sam i mislio da se što u međuvremenu promijenilo.--Éber Donn (razgovor) 22:16, 10. travnja 2014. (CEST)

Niti postoji obrnuto, tako da je ovo zaista suvišna i nepotrebna priča.--MaGa 22:27, 10. travnja 2014. (CEST)

Nažalost ne postoji ni smjernica koja bi branila mijenjanje jednoga u drugo i obratno, nešto kao (citiram samog sebe):[12]

Suradnici smiju ispravljati pravopis tako da bude u skladu s prihvaćenim, ali do daljnjega ne smiju jedan prihvaćeni oblik ispravljati u drugi osim ako to čine da bi pravopis unutar jednog članka bio dosljedan, u skladu s normom prema kojoj je većim dijelom napisan

Za 15 minuta netko može doći i vratiti u "sport", itd. - sasvim nepotrebno. GregorB (razgovor) 22:54, 10. travnja 2014. (CEST)

Iako ne poznajem nijednog Hrvata ili Hrvaticu koji dosljedno koristi "šport" dopuštam da takvi možda negdje postoje i da koriste taj termin. No iritantne su hiperkorekcije nekih korisnika, tj. kad se termini koji u stvarnosti imaju službeni naziv "sportski" na Wikipediji mijenjaju u "športski" umjesto da se ostavljaju u originalu. Npr. u članku Sportaši godine Sportskih novosti nazivi kategorija ne odgovaraju onima koji se službeno koriste i koji se doslovno graviraju na plakete koje se dijele dobitnicima nagrade. Timbouctou (razgovor) 23:02, 10. travnja 2014. (CEST)

Da, '90-te smo shvatili da smo svi cijelo vrijeme govorili "krivo". (Standard mathematics has recently been rendered obsolete by the discovery that for years we have been writing the numeral five backward. -- Woody Allen.) Sportaši godine - zanimljiv problem. "Sportaš godine" je termin prije nego opis, pa ne bi trebao biti podložan pravopisnoj "prilagodbi". GregorB (razgovor) 23:20, 10. travnja 2014. (CEST)

No iritantne su hiperkorekcije nekih korisnika, tj. kad se termini koji u stvarnosti imaju službeni naziv "sportski" na Wikipediji mijenjaju u "športski" umjesto da se ostavljaju u originalu. @Timbouctou, mislim da si uspio u malo riječi puno toga reći. Conquistador (razgovor) 14:11, 11. travnja 2014. (CEST)

šport i športaš. naravno. ---Micro-macro (razgovor) 22:56, 10. travnja 2014. (CEST)

N poznajem nijednog donekle obrazovanog Hrvata ili Hrvaticu koji dosljedno rabe "sport" dopuštam da takvi možda negdje postoje i da rabe taj izraz.--Kexek (razgovor) 23:27, 10. travnja 2014. (CEST)

ako vas "dvojica" tako mislite, onda mora da je šport --Kasap iz Đakova 23:47, 10. travnja 2014. (CEST)

Rasprava je apsolutno nepotrebna ili – vjerojatno točnije napisano – nije potrebna u onoj mjeri u kojoj se želi prikazati. Dopušteno je pisati i sport i šport. Potpuno je neprihvatljivo ispravljati suradnike u člancima u bilo koju stranu (pod uvjetom da dosljedno rabe jednu od inačica). U onim slučajevima gdje je više-manje nužno rabiti jednu inačicu (wikipedijska kategorizacija!) stvar je dogovora što ćemo rabiti. Rasprava bi morala ići u tom smjeru, a ne skretati u nekakve radikalne (totalitarne?) stranputice. O ispravljanju izvornih imena (Športske novosti umjesto Sportske novosti, Športaš godine umjesto Sportaš godine itsl.) radije ne bih trošio riječi.

Da malo proširim perspektivu problema. Moram priznati da je prilično zanimljivo da se na hrvatskoj wikipediji uspjelo dosljedno prelomiti ovu dvojbu na jednu stranu, a u nekim drugim slučajevima, gdje je situacija (bila) prilično jednostavna (v. geografija/zemljopis), to se nije uspjelo. Hm, da mi je samo znati zašto? Conquistador (razgovor) 14:11, 11. travnja 2014. (CEST)

Dopuna. Smatram da bi konačno valjalo poraditi na pisanju toga što je zapravo Wikipedija, a što ona nikako ne bi smjela biti. U svjetlu pitanja sport/šport svi bi suradnici morali znati da Wikipedija nije rječnik i da Wikipedija nije jezični savjetnik. Conquistador (razgovor) 14:26, 11. travnja 2014. (CEST)

Super. Sad samo treba obavijestiti Kuburu o ovoj nepotrebnoj raspravi. Timbouctou (razgovor) 15:16, 11. travnja 2014. (CEST)

@Timbouctou, tu čast radije prepuštam nekom drugom jer sam u prethodnoj poruci spomenuo nešto što tuđe srce jednostavno ne bi moglo izdržati. A narušavati tuđe zdravlje nije mi u opisu posla. Conquistador (razgovor) 16:23, 11. travnja 2014. (CEST)

@Conquistador je dobro napisao - standardizacija u imenima članaka i kategorija da (tu sam za šport čisto zato jer je takvo sadašnje stanje), ali silovanje jezika sa športske novosti ne. I ne bi smjeli u tekstu članka forsirati jedno, kao što nitko ne mijenja zemljopis u geografija. --Argo Navis (razgovor) 16:38, 11. travnja 2014. (CEST)

@Argo Navise, samo da napomenem da bi kategorije Sportske novosti, Sportaši godine Sportskih novosti, Akademski sportski klub, Sport (emisija HRT-a) itsl. mogle suvereno postojati (naravno ako zadovolje nužne kategorizacijske kriterije). Kako ćemo nazvati vršnu kategoriju i za koju ćemo se riječ opredijeliti, stvar je dogovora (i učestalosti u hrvatskom jezičnom korpusu). Iskreno bih volio da netko napravi sveobuhvatno istraživanje uporabe ovih riječi i da se konačno utvrdi koja riječ prevladava među govornicima hrvatskog jezika (tj. manje je obilježena). Sve ostalo je puko naklapanje. Geografija/zemljopis u usporedbi sa sport/šport neizmjerno je bezazlenije pitanje (hrvatska struka po pitanju svoje terminologije postojana je više od stotinu godina). No o tom potom. Conquistador (razgovor) 16:54, 11. travnja 2014. (CEST)

To se uvijek na kraju svodi na vječnu dilemu deskriptivno/preskriptivno to jest trebamo li pisati "ispravno" bez obzira na praksu ili trebamo odražavati praksu bez obzira na "ispravnost". Po viđenom se ne bi dalo zsključiti da je praksa pretjerano bitna adminima, jer oni misle da jezik živi samo u pravopisima i vijeću za normu. Zato je bolje inzistirati na dosljednosti samo unutar pojedinog članka od slučaja do slučaja. Timbouctou (razgovor) 00:12, 12. travnja 2014. (CEST)

"Po viđenom se ne bi dalo zsključiti da je praksa pretjerano bitna adminima, jer oni misle da jezik živi samo u pravopisima i vijeću za normu." Timbouctou, jezik normiraju znanstvenici, a ne ulica ni odnarođeni (pseudo)intelektualci. To je višestoljetni proces. Svaki politički pritisak i "znanstveno pokriće" režimskih znanstvenika-poslušnika odlazi u nepovrat zajedno s propašću režima.

Neznanje nije argument. Ignorantia non est argumentum.

Zato argument "kako je u praksi" nije mjerodavan. U protivnom to bi značilo uvažavanje prakse iz grafita. Zemljopisno se i tu ta praksa razlikuje. Ilustrativan je primjer medija s državnom koncesijom koji zadnjih 5-10 godina napadno govore krivim naglascima u trenutcima kad bi trebali govoriti standardnim hrvatskim. Drugi primjer: točno je "pjesme Dina Dvornika", a ne "pjesme Dine Dvornika", što je pogrješka koja se provlači u medijskoj praksi.

Drugo, i ta "jezična praksa širokih masa" često se mijenja. Do pojave interneta, ljudi su pravili jedne vrste pravopisnih pogrješaka, a pojavom interneta pojavilo se pisanje hrvatskog po engleskom pravopisu, pogrješke kakve su nekad bile nepoznate.

O športu i zemljopisu hrvatski su ugledni jezikoslovci davno rekli svoje, imaš hrv. tradiciju i duge rasprave na hr.wiki. O "jezičnoj praksi narodnih masa" sjeti se jednog TV-kviza i novinara koji nije volio "šport". Za zemljopis smo dobili jasni dopis s fakulteta.[13] "Dakle, geografija nije "nadređena" zemljopisu već su pojmovi istoga "ranga". "

"Sportske novosti" su osobno ime.

Conquistadore, engleska wikipedija nije nikakav uzor za kojim se možemo povoditi. Sve ti kazuje ono masakriranje članaka na temama u svezi s hrvatskim jezikom, ignoriranje svih argumenata koje su rekli suradnici kojima je hrvatski materinski, koji žive hrvatski jezik, nasuprot (interesnoj?) skupini (za te interesne skupine nisu baš važila pravila ni smjernice) koja nema ne zna reći ni riječi hrvatskog a ide nam pametovati o hrvatskom. Usporedbe radi, kao da mi svaki dan jedemo komarču, a onda nam dođe netko sa strane koji nikad nije jeo komarču govoriti nam da bolje od nas zna kakva je okusa komarča. Kubura (razgovor) 04:18, 22. svibnja 2014. (CEST)

Pozdrav! Molim nekoga da uskladi Kategorija:Predlošci za sportske članke u izradi‎ i Kategorija:Predlošci za športske članke u izradi‎. Hvala! --Ivi104 (razgovor) 00:48, 7. rujna 2017. (CEST)

Usklađeno.--_MaGa▀▄^{poruči mi} 11:30, 9. rujna 2017. (CEST)

Japanski idol

Može li netko ispraviti hrvatsku gramatiku i jezik u mojem clanku „Japanski idol”? Ispričavam se ako postoje mnoge pogreške. --Moscow Connection (razgovor) 12:40, 23. travnja 2014. (CEST)

"Brzojavni stil"

Na primjer:

Pero Perić (1921-2004), hrvatski političar.

Ovakvih uvoda koji započinju krnjom, brzojavnom rečenicom ima ogroman broj. Inače je karakterističan za tiskana enciklopedijska izdanja gdje je potrebno uštedjeti na prostoru, ali ovdje to nema smisla. Imamo li neki (polu)službeni stav o ovome: je li u redu ili je nepoželjno? Mišljenja? GregorB (razgovor) 01:35, 27. travnja 2014. (CEST)

Preporučeni početak članka je zapravo:

Pero Perić (Zagreb, 2. rujna 1921. - 21. kolovoza 2004.), bio je hrvatski političar, prvi predsjednik Hrvatske stranke ljubitelja đus-votke.

Rođen je u radničkoj obitelji ...

P.S. Samo molim te nemoj sad napravit 50.000 izmjena na ovu temu ;) --Argo Navis (razgovor) 22:59, 27. travnja 2014. (CEST)

Joj ne, toliko lud pak nisam... :) Samo sam se pitao je li ovo neki "standard", ili ipak nešto što se u perspektivi ipak mijenja prema ljepšem stilu. GregorB (razgovor) 23:21, 27. travnja 2014. (CEST)

Postoji uputa u Wikipedija:Stil#Zaglavlje. -- Bonč (razgovor) • Tagline: Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati. •  23:58, 27. travnja 2014. (CEST)

@GregoreB, v. Wikipedija:Stil#Zaglavlje i WP:TČ. Usput, bilo bi dobro jednog dana dogovoriti stilske preporuke. Naravno, uzevši u obzir dosadašnju leksikografsku praksu, ali i postojeće internetske enciklopedije itd. Ovako i dalje glavinjamo. Da malo proširim(o) vidokrug, zamisli jednu jako, jako poznatu povijesnu osobu i kako bi izgledale pojedine enciklopedijske definicije o njoj. Svoje ću mišljenje o ovom pitanju još malo zadržati za sebe. ;) Conquistador (razgovor) 23:59, 27. travnja 2014. (CEST)

OK, dakle, ipak postoji uputa o stilu. Osobno više volim kompletne rečenice, ali vidim i drugi potencijalni problem. Uputa kaže da je zaglavlje "prva rečenica", dok je u stvari zaglavlje prvi odlomak ili čak (za veće članke), više odlomaka (preciznije rečeno, sav uvodni tekst prije prvog naslova). Zadovoljiti se u uvodu s konstatacijom da je taj i taj "hrvatski političar", kao u primjeru, u redu je u mrvi, ali u ozbiljnijim člancima (pogotovo ranga IČ), zaglavlje bi trebalo dati kratki sažetak. Argo daje dobar primjer: idealno, taj sažetak bi trebao reći po čemu je Pero Perić značajan, odnosno različit od drugih hrvatskih političara (đus-votka, naravno...). Iznosim ovo više kao ideju, rekao bih da se radi o manje bitnom stilskom pitanju. GregorB (razgovor) 00:14, 28. travnja 2014. (CEST)

@GregoreB, za početak – džus. Pitanje je malo složenije jer dotiče leksikografske standarde, no sada nemam ni volje ni želje da bih to otvarao. Samo ću reći da u definiciji radije biram telegramski stil. Kad vidim

Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. – Halkida, 322. pr. Kr.), grčki filozof, znanstvenik i polihistor. ili

Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. – Halkida, 322. pr. Kr.) bio je grčki filozof, znanstvenik i polihistor.

onda radije biram prvo. Ne samo da je ekonomičnije nego je i tečnije. Kod poznatih povijesnih ličnosti pogotovo. No nešto više o stilu radije drugom prilikom. Conquistador (razgovor) 00:54, 28. travnja 2014. (CEST)

"Ovakvih uvoda koji započinju krnjom, brzojavnom rečenicom ima ogroman broj. " Pa što?

GregoreB, nemoj kritizirati kolege i prigovarati drugima kako su pisali, ako sam nikad nisi dosad napisao niti jedan članak [14].

Što se tiče primjera Aristotela koji je naveo Conquistador, u enciklopedijskoj i udžbeničkoj praksi nalazimo i jedno i drugo.

Baviti se ovim sada potpuno je nepotrebno. Tratimo ljudske i vremenske resurse na sporednu stvar. Glavni problem su nam nesređeni softverski prijevodi koje pojedinci masovno unose na hr.wiki te članci na hrvatskom koji su pisani engleskim pravopisom. Kubura (razgovor) 05:18, 4. svibnja 2014. (CEST)

Zahvaljujem na "slobodi" u kojoj se smije hvaliti, ali se ne smije kritizirati (pa čak ni rangirati). Kakve veze ima jesam li napisao ijedan članak ili ne? Pa nisu članci žetoni kojima se kupuje pravo na kritiku. Ne znam zašto je to tako teško shvatiti: kad ljudi kritiziraju ili hvale, ili su u pravu ili nisu. Dakle, ako sam u pravu, onda sam u pravu i ako nisam napisao nijedan članak, a ako nisam u pravu, ne bi mi pomoglo ni 10 tisuća članaka.

Naprosto, krnje rečenice mi se ne sviđaju, iako Conquistador daje vrlo dobar argument njima u prilog ("vrlo dobar" = "90 % sam razuvjeren"). I to je sve. GregorB (razgovor) 12:28, 4. svibnja 2014. (CEST)

U redu za tvoj stav, poštujem to, nego ti hoću reći da ćeš bolje razumjeti uređivačku situaciju ako djeluješ iz pozicije autora članka, a ne kritizera koji stalno postrance nešto prigovara. Osim toga, ako si aktivan kao urednik članaka, koji je zbilja nešto dodao, i drugi će te suradnici više uvažavati.

Nitko ne cijeni suradnika koji vječno kritizira, a nikad se ne upusti u rizik uređivanja članaka, da i sam može biti izložen kritici.

Smiješ kritizirati, ali kamo te stalno kritiziranje vodi? U kritizerstvo. A onda upadaš u ometanje projekta, što ne smiješ.

Evo ti slikovito: Lako je prigovarati drugima da sporo nose vreće od 100 kg, ljudi možda sporo i nose, ali tko će te uvažavati ako sam nisi nikad prenio vreću od 100 kg? 100 kg jest teški teret i nije lako biti brz s time.

Ovako ako stekneš epitet cjepidlake, koji tjera mak na konac, dok pravi problem poput nesređenih softverskih prijevoda niti spominješ niti rješavaš, onda si radiš protiv sebe. Kubura (razgovor) 05:06, 11. svibnja 2014. (CEST)

Pa nije da nisam nikad u životu napisao članak. "Osim toga, ako si aktivan kao urednik članaka, koji je zbilja nešto dodao, i drugi će te suradnici više uvažavati." - ovdje sam zbog enciklopedije, a ne da bi me netko uvažavao. (Ovo govorim da bi moji motivi bili jasniji.) Kritizerstvo je kritiziranje koje nema korisnu svrhu i ne nudi alternativu - za to mislim da me se teško može optužiti. GregorB (razgovor) 00:36, 12. svibnja 2014. (CEST)

Možda i jesi napisao novi članak ili značajno nadopunio stari članak, ali ako si to napravio malo puta, onda dolazimo na ono da jedna lasta ne čini proljeće. O kritizerstvu (kritikantstvu): [15] "onaj koji je sklon kritici radi kritike, koji zlonamjerno kritizira, koji šteti destruktivnom kritikom; kritizer ". Je li te suradnici smatraju takvim, to ne ćeš uvijek naći izravno napisano u lice. Morat ćeš sâm procijeniti jesi li upao u pametovanje bez konkretna korisna rada i je li te suradnici (ne) zarezuju. Kubura (razgovor) 04:17, 18. svibnja 2014. (CEST)

Zašto je bitno jesam li to napravio "malo puta" ili ne? Neki suradnici su na wiki dan za danom, a neki imaju 20 uređivanja godišnje. Treba li ovima drugima prigovarati zašto ne rade više, ako kao volonteri imaju slobodu surađivati koliko žele i kako žele, dokle god se drže pravila? Pa nisam na plaći ovdje, kao što nije nitko od nas. Općenito ne vidim svrhu tvog komentara. GregorB (razgovor) 12:48, 18. svibnja 2014. (CEST)

Zajednica baš ne zarezuje padobrance. Kubura (razgovor) 02:21, 22. svibnja 2014. (CEST)

Taekwondo

Trebam jezični savjet na Razgovor o kategoriji:Taekwondo. --Argo Navis (razgovor) 22:56, 27. travnja 2014. (CEST)

Hrvatski pravopis

Moje pitanje ovako glasi:

Pošto trenutno ne postoji nakakva zakonska odredba koja bi propisala kojim bi se pravopisom hrvatski jezik trebao pisati, stoga moje bi pitanje glasilo zašto se na Wikipediji ne dopušta pisanje na hrvatskom pravopisu morfoloških načela (takozvanom "korienskom")?

Koliko vidim na Wikipediji se suradnici strikno ne pridržavaju ni jednoga pravopisa, pišu razno, više manje kako im dođe ili kako su bili naučili ili ga znaju. Koliko je meni poznato ne postoji službeni pravopis u Republici Hrvatskoj, stoga bismo trebali dopustiti i pisanje na "korijenskom" pravopisu odnosno morfološkome. Jer povijesno gledano i danas; pravopis je goruća tema na kojoj se lome koplja, pak se ljude zna nazivati pogrdno na osnovi njihove privrženosti nekom načinu pisanja (neću - ne ću primjerice). Ja osobno mislim da je tolerancija odlika pravoga demokratskoga društva stoga mi nije jasno zašto bi se nekoga ukoravalo i ne bi mu se dopuštalo da piše i doprinosi ovoj Wikipediji na način na koji zna i umije.

U suvremenoj državi Hrvatskoj izdano je nekoliko desetaka raznih pravopisa a među njima i pretisak 'Hrvatskoga pravopisa' autora Cipre i Klaića, koji je pomalce drugačiji u svojoj osnovi od ovih drugih. Tako iskreno gledeći taj pravopis i taj način pisanje bi trebao biti dopušten, jer iako u manjini ima bitnih jezikoslovaca i znanstvenika koji se upravo služe tim pravopisom, te je on isto tako dio suvremenoga standardnoga hrvatskoga jezika. Molio bih unaprijed da nitko ovo ne shvati napadom ili da se nađe uvrijeđen. Zahvaljujem na razumijevanju.

Znatiželjan čitatelj.

— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 95.178.206.99 (razgovor • doprinosi) 01:15, 13. svibnja 2014.

Znatiželjni čitatelju, vjerujte mi da će kolege suradnici biti presretni ako se budete pri stvaranju wikipedijskog sadržaja držali pravopisa kojim ste napisali svoje pitanje. Očito i sami shvaćate kojim pravopisom valja pisati. Svakako prije uređenja postojećeg sadržaja pročitajte što je, a što nije Wikipedija. Piše da demokracija NIJE... Conquistador (razgovor) 03:32, 13. svibnja 2014. (CEST)

Da dodam još koju riječ. Da, nema zakonske odredbe (kao ni u većini zemalja), ali to ne znači da se može pisati bilo kako (opet, kao u većini zemalja).

Suradnici se u cjelini gledajući ne pridržavaju jednoga konkretnog pravopisa. To ne znači da se svatko ponaosob ne pridržava nekoga od danas aktualnih pravopisa (u granicama ljudskih mogućnosti, naravno :) ).

Koliko mi je poznato, danas u Hrvatskoj nema niti jedne publikacije koja se služi korienskim pravopisom. Budući da je pravopis ponajprije pitanje konvencije, pitanje "zašto ne?" tako postaje pitanje "zašto da?", a na njega, rekao bih, nema dobrog odgovora. GregorB (razgovor) 18:29, 14. svibnja 2014. (CEST)

Neuniformirani naslovi članaka

Razgovor o kategoriji:Reprezentacije. Tamo možemo pričati. --Argo Navis (razgovor) 21:48, 20. svibnja 2014. (CEST)

Masakr ili pokolj?

Naslovi članaka su nam neujednačeni. Vidi Kategorija:Rat na Kosovu, Kategorija:Progoni i ratni zločini u ratu u BiH. --Argo Navis (razgovor) 22:47, 21. svibnja 2014. (CEST)

@Argo Navis, može oboje. Ako ćemo ujednačivati natuknice, onda prednost dajem masakru. No postoji li razlog za ujednačivanje? Kategorija: masakri? U svakom slučaju nema sumnje da je motornom pilom počinjen isključivo masakr. Teksaški dakako. Conquistador (razgovor) 23:30, 21. svibnja 2014. (CEST)

Bolji je izraz "pokolj". Kubura (razgovor) 02:03, 22. svibnja 2014. (CEST)

Prvo, jesu li to sinonimi ili ne? I ako nisu, koja je razlika? Referenca bi dobro došla. --Argo Navis (razgovor) 05:44, 22. svibnja 2014. (CEST)

Nisu sinonimi. Hrvatski jezični portal http://hjp.znanje.hr/ definira pokolj kao "masovno ubijanje ljudi", a masakr kao "okrutno ubojstvo većeg broja ljudi".

Razlika je u okrutno. Masovno strijeljanje ljudi je pokolj, ali nije masakr. Masovno ubijanje ljudi gore spomenutom motornom pilom je isto pokolj, ali je i masakr. BTW prema HJP, riječ masakr dolazi od latinske riječi za malj.

Što se tiče pitanja je li bolji naziv pokolj ili masakr, odgovor je očigledan. Bolje je pokolj, jer svaki masakr je ujedno i pokolj, dok nije svaki pokolj ujedno i masakr.

F karlo (razgovor) 00:35, 11. lipnja 2014. (CEST)

Talijanski/italijanski

Kad se država zove Italija, zašto se u hrvatskom jeziku narod zove Talijani, a jezik talijanski? Koja je osnova za uklanjanje ovog "i"? I zar ga onda ne bi bilo logično ukloniti i iz imena države (dosljednost)? I šta bi bilo kad bi se tako uklonilo prvo slovo iz imena bilo koje druge države/naroda/jezika? (Zamislite oblike Rvatska, Osna i (H)ercegovina, Rbija, Lovenija, Kvador, Sland itd.) Odavno me ovo zanima, a nisam imao priliku doći do hrvatskih stručnih izvora. -- KWiki (razgovor) 15:26, 5. lipnja 2014. (CEST)

Pitanje je na krivom mjestu, postoje institucije koje se bave tim stvarima, a wikipedija nije jedna od njih. Postoje i institucije koje se bave pitanjima što bi bilo kad bi bilo, a wikipedija opet nije jedna od njih.--MaGa 18:20, 5. lipnja 2014. (CEST)

KWiki, dobro, možda ne razumiješ hrvatski. Sličnost slavenskih jezika često zavara govornike, pa misle da isto vrijedi i u njihovu i u drugom promatranom slavenskom jeziku, pa onda misle da znaju taj drugi slavenski jezik. Kod hrvatskog jezika, radi se o drugom kanalu kojim je ime za narod i jezik (Talijan, talijanski) došlo u hrvatski, za razliku od srpskog jezika (Italijan, italijanski). Kubura (razgovor) 02:43, 6. lipnja 2014. (CEST)

Nisam imao priliku doći do hrvatskih stručnih izvora. @KWiki, nadam se da uočavaš da te zapravo zanima – etimologija. S tim u vezi mogao si slobodno konzultirati npr. Skokov Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Traži se str. 736.! Ključna je riječ afereza. Budući da si napisao da te odavno zanima(ju) Talija i Talijanci, onda te s ovim uputnicama prepuštam da sâm uživaš u potrazi za detaljima. Osnu, Rbiju, Loveniju, Kvador i Sland radije nemoj tražiti jer je život prekratak da bi ga potratio tek tako. Conquistador (razgovor) 14:16, 6. lipnja 2014. (CEST)

@Conquistador: Pročitao - hvala lijepa. Mislio sam da je ovo više vezano za pravopis nego za etimologiju (ali opet, etimologija ima prilične veze s pravopisom - u pravu si), pa se ne sjetih Skoka odmah (a još ga imam :)). OK, ali zar se u ovom slučaju ne radi o pogrešnoj primjeni afereze? Ako je ovo "i" nenaglašeno, za razliku od imena države, to ne znači da se tek tako može ukloniti, budući da se zadire u korijen riječi. Inače bi se isti postupak mogao primijeniti, npr, na riječi Amerikanac ili američki, gdje je prvo "A" nenaglašeno; ali njega niko ne dira - niko ne piše Merikanac ili merički. Razumijem aferezu kao stilski postupak u poeziji (ono, radi ritmičnosti ili metrike), ali ne baš i u ovim stručnim stvarima, da se tako izrazim. Svi jezici (ili standardi) u kojima je riječ za Italijane i njihov jezik izvedena iz naziva Italija zadržavaju "I" (logično) osim hrvatskog (ako ne griješim). Ne znam šta bi u Italiji rekli na ovo. :) Ali dobro, znam da je to 300-400 godina tako u govoru i jeziku i s te je strane logično što je tako i normirano, ali to ne znači da se čovjek ne može malo zapitati (iako kažu da je radoznalost ubila mačku :)). Hvala na ovom "razgovoru ugodnom naroda slovinskog" :) i svako ti dobro.

@Kubura: Pošto već, manje-više, 22 godine imam priliku gledati HRT, prilično sam navikao uši i oči (mada ne i jezik) na hrvatski standard, a jezik kao jezik ionako je isti (znaš na šta mislim: nikome ovdje ne treba prevodilac, čemu je dokaz i ovaj razgovor). A usput, jezik mi je slučajno i struka, mada me posao natjerao da to s vremenom suzim samo na pravopis, pa se ostalo malo-pomalo zaboravlja, silom prilika. Ovo za drugi kanal je tačno, samo mi nije jasno kako je ime države došlo jednim, a ove 2 izvedenice od njega drugim kanalom (jedino ako ovo uopće nisu izvedenice - onda u redu). Kao što znaš, izvedenica se tvori od korijena riječi i afiksa; ovdje je korijen Italij-/italij-, a ne znam po kojoj se glasovnoj promjeni, pravilu ili u kojoj poziciji gubi početni korijenski samoglasnik (naravno, ne isključujem mogućnost da sam nešto zaboravio pošto već duže vrijeme ne ponavljam gradivo). Afereza nije pravilo već samo stručni termin za ovaj postupak. -- KWiki (razgovor) 03:10, 7. lipnja 2014. (CEST)

Kao što rekoh, velika sličnost prevari.

Korijen "Italij-" jest, ali prema talijanskoj riječi (Italiano, Italia), ali to nije kanal kojim je došlo ime u standardni hrvatski, osim za ime države. U hrvatskom je ime za narod i jezik prema riječi iz furlanskog. Ne mogu se sjetiti jesam li ovo pročitao u nekom (nedigitaliziranom) radu ili mi je rekao jezikoslovac. Za prvu ruku, evo ti furlanska wikica [16], ondje sasvim jasno vidiš korijen "talian". Furlanci su bliski suhozemni susjedi hrvatskom narodu. U 19. stoljeću a i ranije dosta je Furlanaca doselilo u hrvatske krajeve, bilo one primorske (pr. Istra), a bilo ih je i u kontinentskoj Hrvatskoj (Laška Ves u današnjem Zagrebu), bilo kao zemljoposjednici ili kao obrtnici, trgovci i poljodjelci .[17] "Srednjovjekovni izvori govore nam da je na početku Vlaške ulice postojalo naselje trgovaca porijeklom iz Italije, nazvano Vicus Latinorum (Selo Latinâ). Zagrebački kajkavci s vremenom su si to preveli kao Laška Ves".

Imaš i ovo "Narodni život, a to je u XIX. st. uvijek bila važna stvar opisao je grof Franz Coronini-Cronberg u prilogu pod naslovom Zur Volkskunde des Küstenlandes, Volksleben in Görz und Gradiska (str.161-190). On je opazio dvije grane «latinske rase» – uz obalu žive Talijani slični Mlečićima, u unutrašnjosti se govori lisiacco blizak furlanskom. ".

Nadam se da sam ti ovim pomogao. Kubura (razgovor) 05:02, 7. lipnja 2014. (CEST)

ie

Može li se pored "uobičajenoga" ije pisati ie? Ovo nije stvar morfološkoga ili fonetskoga pisanja, nego pisanja ie za dugi odraz jata. Tako se pisalo prije tako se još ponegdje piše i danas. Ne razumijem zašto bismo ovdje na Wikipediji usiljavali jedan način pisanja a progonili drugi. Njemačka Wiki tolerira pisanje 'ß' i 'ss', engleska tolerira razna pisanja 'colour' i 'color' na primjer. Zašto i hrvatska isto tako to ne bi imala? To ionako ne bi ništa kvarilo ili donosilo neku zbrku, a omogućilo bi onima koji naravno to žele da tako i pišu. 89.201.154.65 03:44, 10. srpnja 2014. (CEST)

Poštovani suradniče, wikipedijsko pravilo o pravopisu kaže da u Wikipediji izričito nije dozvoljeno (...) liepo. S druge strane, sljedeći put argumentaciju potkrijepite nekim vjerodostojnim izvorom zašto smatrate da bi hrvatska wikipedija morala prihvatiti Vaš prijedlog. Možda onda shvatite zašto se na hrvatskoj wikipedija ne piše ie. Svakako bacite oko na Hrvatski pravopis (evo i poveznice). Usput, njemačka i engleska pravopisna pravila irelevantna su za ovu jezičnu inačicu Wikipedije. Srdačan pozdrav, Conquistador (razgovor) 22:48, 10. srpnja 2014. (CEST)

P. S. Budući da je stranica zaključana za neprijavljene suradnike, odgovor možete postaviti na moju stranicu za razgovor pa ću ga prenijeti ovamo. Usput molim administratore da otključaju ovu stranicu za sve suradnike. Ionako ih nema mnogo. Conquistador (razgovor) 22:52, 10. srpnja 2014. (CEST)

Naprotiv, imamo mnogo suradnika. Stranica je nekad bila otključana i dostupna svima, ali zaključali smo ju iz praktičnih razloga, jer su s pitanjima navirali nesuradnici, koji su ovu stranicu shvatili kao besplatnu zamjenu za jezični telefon. Pogledajte vrh ove stranice. Kubura (razgovor) 08:54, 11. srpnja 2014. (CEST)

U stvari, baš sam pogledao na vrh stranice, i po onome što piše ni po čemu ne mogu zaključiti da ovo nije "jezični telefon". Ne tvrdim da bi se posjetitelji u potpunosti držali te upute, ali ne bi bilo loše napomenuti da bi se pitanja trebala ticati jezične prakse i pratećih nedoumica na wikipediji.

Neovisno o tome, ne vidim ni neku veliku štetu od otključavanja - nitko nije prisiljen odgovarati na pitanja koja smatra irelevantnima. GregorB (razgovor) 19:06, 11. srpnja 2014. (CEST)

...ne bi bilo loše napomenuti da bi se pitanja trebala ticati jezične prakse i pratećih nedoumica na wikipediji. @Gregore, mislim da si ovo odlično zamijetio. Nadam se da ne moram uputiti na točne riječi kojima je anonimni suradnik i postavio pitanje koje se tiče prakse na wikipediji. Conquistador (razgovor) 20:37, 11. srpnja 2014. (CEST)

Banja Luko i ta tvoja sela

Trebao bih pomoc oko II. palatalizacije (sibilarizacije). K, g h ispred i se pretvara u č,ž,š kazu gramaticari osim ako nisu osobna imena. Dakle Luka je Luki. E sada ja mislio napisati clanak "Potres u Banjaluci" no nisam siguran vise sto je ispravno. Potres u Banja Luki nije sigurno a cini mi se da nije ni u Bana Luci. Kada bi se to okrenulo i napisalo "Banjalucki potres" (ne mislim tako napisati ali tek da vidim sto je ispravno), bi li to bilo ispravno jer sam cuo da neki kazu "Banjolucki" tj. da stanovnici ovog grada se zovu Banjolucani (cuo sam nekog hr. biskupa da tako izgovara) mada opet meni nekako logicki zvuci Banjalucani. Unaprijed hvala--El hombre (razgovor) 19:21, 24. srpnja 2014. (CEST)

Prema ovome: [18], piše se "u Banjoj Luci". Što se tiče banjalučki i banjolučki, "banjalučki" dolazi od "Banjaluka", a "banjolučki" dolazi od "Banja Luka". U hrvatskom jeziku prednost se daje oblicima "Banja Luka", "u Banjoj Luci", "banjolučki", dok Srbi koriste isključivo "Banjaluka", "u Banjaluci", "banjalučki". F karlo (razgovor) 09:56, 3. kolovoza 2014. (CEST)

Prebačeno iz Savjeta tjedna

Pozdrav. Volio bih ukazati na prečestu pogrešku. Naime, u prvoj rečenici članka redovito stoji sljedeća konstrukcija:

<Subjekt> (godina, mjesto, druga imena...) je bio nešto i netko.

NE! „Je bio” ne može započeti rečenicu ni surečenicu. Osim toga, na pola je puta do opscenog.

Splićanin (razgovor) 02:21, 7. studenog 2014. (CET)

 Komentar: Vidi Wikipedija:Stil#Zaglavlje i Wikipedija:Stil#Zaključak.

Dopušteno je praktično sve, i bio je, i je bio, i hrvatska je športašica.

Nakon enciklopedijske natuknice u knjižnim izdanjima ide zarez, koji je najčešće i podebljan.

To znači, a prema WP:S, kako nakon zatvorene zagrade treba obvezno ići zarez, a to onda puno toga mijenja. Bilježim se s poštovanjem! -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 3.30, 7. martinščaka (studenoga) 2014. (SEV)

Konjugacija glagola biti po licima u perfektu uz glagol „raditi” za primjer: Ja sam radio, Ti si radio, On je radio, Mi smo radili, Vi ste radili, Oni su radili, a nikako Sam radio, Si radio, ..., Ste radili..., nego Radio sam, Radio si, Radio je...

Ne znam mogu li ti uopće dočarati ovaj problem jer zahtijeva uši koje prepoznaju kakofoniju, odnosno istovremeni udarac u doboš, činelu i bas kad mozak zabilježi nešto poput: „Nestor Kiklopovič (Dvoboj, 21. siječnja 19xx. - ) je bio doprinositelj u polju...” Zagrade stvaraju znatnu pauzu, gotovo da razbijaju jednu rečenicu u dvije. Ne znam što je prihvatljivo/ćeno ni preporučljivo/čeno na Wikipediji, ali siguran sam (ali ne: sam siguran (!)) u neprihvatljivost takve konstrukcije u mom jeziku i papirnatim enciklopedijama napisanim istim. Čak i najobičnija sintagma, poput: Nesh Ti Kudljaj (Tirana, 1. veljače 20xx. - ), albanski hokejaš i šahist., ima prednost ispred već opisane pogreške. Štoviše, toliko je tanka ova crta razgraničenja između pravilnosti i pogreške da je nevidljiva, odakle nažalost i dolazi njena iritantna učestalost. Jesam li ti išta jasniji? Splićanin (razgovor) 03:53, 7. studenog 2014. (CET)

P.S. Ako je zarez obavezan nakon zagrade, e onda pogotovo treba glagol postavljati na prvo mjesto! Splićanin (razgovor) 03:57, 7. studenog 2014. (CET)

┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ Kako je WP:S u kat. Ostala pravila, smjernice i upute Wikipedije, nije dosad bila striktno provođena. To znači, postoji puno članaka koji ne rabe zarez na odgovarajućem mjestu, stoga se ostavila mogućnost "je bila". Po meni ta mogućnost nije pogrješna, baš time što je uz uporabu zareza obvezno "bila je". -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 4.13, 7. martinščaka (studenoga) 2014. (SEV)

Uopće ne namjeravam gubiti se u zakonodavstvu, pogotovo ako nije strictly enforced kada bi trebalo biti. Možeš li učiniti razliku i uočiti grešku među sljedećim primjerima:

• Navratilova je bila svjetski broj 1 duže od bilo koje druge tenisačice.
  
• Martina Navratilova (Neko Češko Mesto, 23. ožujka 1903.), je bila svjetski broj 1 duže od bilo koje druge tenisačice.

Nije teško naučiti, nije teško napomenuti, a lako ruši kvalitetu jezika. Splićanin (razgovor) 04:20, 7. studenog 2014. (CET)

Nije li onda bolje sukladno WP:S pisati:

, hrvatski pjesnik.

, hrvatski pjesnikinja.

bez "je hrvatski pjesnik."

bez "je bio hrvatski pjesnik."

bez "bio je hrvatski pjesnik."

bez "hrvatski je pjesnik."

bez "bio je hrvatskim pjesnikom."

Znači, samo sukladno WP:S. X. Y. (mjesto, nadnevak), hrvatski pjesnik.

Eto, toliko od mene. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 4.33, 7. martinščaka (studenoga) 2014. (SEV)

Molba

Molim suradnike da ne nastavljaju ovu diskusiju. "Savjet tjedna" nije namijenjen za jezične savjete - za takve savjete već postoji odgovarajuće mjesto: Wikipedija:Kafić/Jezična pitanja. -- Bonč (razgovor) • Tagline: Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati. •  23:05, 7. studenog 2014. (CET)

Ali ovo je savjet desetljeća. Splićanin (razgovor) 00:51, 8. studenog 2014. (CET)

Armenska i gruzijska imena

Kako je u hrvatskom pravopisu riješeno pisanje armenskih i gruzijskih imena? Koristi li se međunarodna (a to uglavnom znači engleska) ili fonetska transkripcija? (Ako je već nekad pitano, izvinjavam se.) -- KWiki (razgovor) 21:28, 27. svibnja 2015. (CEST)

Preslovljavanje. Hačaturjan, Ckitišvili, Čiburdanidze... Njihova slova odgovaraju hrvatskim glasovima, uz iznimke njihovih posebnosti za koje se nalaze posebna rješenja. Uostalom, neka njihova slova sliče na uglatu glagoljicu. Kubura (razgovor) 08:08, 28. svibnja 2015. (CEST)

Pravopis kojim se piše na Wikipediji???

Vidio sam da je suradnik Kubura otvorio nekoliko članaka u kojima je ime grada Kijev pisao na više načina, ali začudo nijedan od tih načina nije ispravan. Da bi bolje razumjeli o čemu se radi pogledajte sada službeno stajalište: Za imena iz grčkoga i ostalih jezika koji se ne služe latiničnim pismom, preporučujemo da se transkribiraju, odnosno da se njihov zapis prilagodi izgovoru u hrvatskome jeziku. Poštovani Kubura, premda znadem da je uzaludan ovaj moj savjet, bilo bi dobro se ostavite pravopisa prošlih vremena (Jugoslavije, ili nekih drugih tvorevina), mi sada imamo naš, Hrvatski pravopis (s velikim H). --141.136.133.99 13:54, 20. kolovoza 2015. (CEST)

Koji dio ti je sporan? Kako bi ti pisao Kijev? Ako netko pazi na hrvatski jezik, onda je to Kubura. Nije primjereno njega stavljati u kontekst s jugoslavenskim pravopisima, on bar pazi i njeguje hrvatsku kulturu i tradiciju. Dao je jako velik doprinos Wikipediji na hrvatskom jeziku, a tebe pozivam da također doprinosiš Wikipediji, pisanjem i uređivanjem članaka.--Fraxinus (razgovor) 15:21, 20. kolovoza 2015. (CEST)

@Fraxius (molim one koji to mogu da prebace ovaj moj odgovor u kafić/jezična pitanja, tamo je zaključano pa ne mogu odgovoriti/sic!!!) Poštovani, evo ovdje (https://hr.wikipedia.org/wiki/Andrijivski_uzviz) možete naći pogrješke pisane u stilu kakvim se pisalo u Jugoslaviji, koji u današnjoj Hrvatskoj više nije u upotrjebi. Znam da su mnogi pojedinci vezani uz prošla vremena ali danas vrijede nova pravila. --141.136.149.139 09:32, 28. kolovoza 2015. (CEST)

Ukrajinski je znatno teže presloviti. Slobodno napišite na SZR članka o Andrijivskom uzvizu gdje je pogrješno. Također možete i sami ispravno presloviti. Kubura (razgovor) 10:04, 28. kolovoza 2015. (CEST)

Dok si pisao ove silne disertacije kojima nije cilj nadopunjavanje i ispravljanje pogrešaka (kojima smo svi podložni jer nismo strojevi), mogao si i sam ispraviti što treba ispraviti. Ovako ti je cilj (više nego) jasan, a ubuduće ga se kloni, molit ću lijepo.--_MaGa▀▄^{poruči mi} 10:11, 28. kolovoza 2015. (CEST)

Prijevod

Kako da prevedem ovu stranicu 2015 IAAF World Relays??? --Bijeli grab (razgovor) 09:47, 21. listopada 2015. (CEST)

Kako? Kao i svi ostali, vrlim novim MW prevoditeljem. (Preko lijevog ramena) pu-pu-pu daleko bilo!

Ako je naslov u pitanju, rekao bih: "svjetske štafetne utrke 2015." (eventualno IAAF). • Bonč (razgovor) • Nekad su djevojke kuhale kao majke, a danas piju kao očevi. •  12:58, 21. listopada 2015. (CEST)

Pisanje stranih imena

Ima davno kako sam pisao o nekim povijesnim španjolskim osobama, ali su mi članci ostali u popisu praćenja. Vidjeh neke izmjene, pa me zanima trebamo li ih tako pisati, da znam za ubuduće? Posebno arapska imena? Blek Stena (razgovor) 20:50, 4. travnja 2016. (CEST)

Ciao Blek,
evo pogledaj tu. Mozda bude od koristi za arapska imena (jedino Alah s jednim l). Sto se tice spanjolskih imena pisi ih kako to rade na spanjolskoj wiki. Pozz--El hombre (razgovor) 22:30, 4. travnja 2016. (CEST)

E, Super! Više mi je to i trebalo zbog arapskih imena, jer susrećem ih kad pišem članke o povijesti Gruzije. Hvaala! Blek Stena (razgovor) 05:56, 5. travnja 2016. (CEST)

Arnór Ingvi Traustason

Ja sam napisao taj članak prekjuče, ali on bio označen kao trebajući ispravak. Ja sam nešto ispravio, mogao bi netko provjeriti?
I wrote this article two days ago, but it was marked as needing correction. I have corrected something, could someone check it? Żyrafał (razgovor) 20:36, 8. srpnja 2016. (CEST)

Izrađeno/Done. Żyrafał (razgovor) 12:24, 9. srpnja 2016. (CEST)

Wikipedija - veliko ili malo slovo

Vidim da netko piše ovako, a netko onako - postoji li kakav dogovor oko toga? --Bernarda Lusch (razgovor) 13:38, 31. kolovoza 2016. (CEST)

Vulkan ima sinonime na hrvatskom jeziku?

U SSKJ-u (Slovar slovenskega knjižnega jezika) vulkan je i ognjenik. Mađarski vulkán ima sinonim tűzhányó (koji baca vatru/oganj; tűz=vatra, hányni=bacati). Hrvatski jezik ima sinonim(e) za vulkan? Dončec (razgovor) 16:29, 23. studenog 2016. (CET)

Ne (bar koliko je meni poznato).--_MaGa▀▄^{poruči mi} 17:56, 23. studenog 2016. (CET)

U širokoj uporabi je "vulkan". Stariji hrvatski poznaje izraze poput "ognjometa", "vatromet" i "sopke", kako ga naziva Klaić u jednoj zemljopisnoj knjizi, no ote su riječi poznate samo vrlo uskom krugu ljudi. Kubura (razgovor) 18:51, 11. rujna 2017. (CEST)

Pozorište vs Kazalište

Znam da je usaglašeno da se kod nogometnih klubova zadržavaju originalna imena, tj. da se skraćenice ispred naziva kluba ne mijenjaju (u Hrvatskoj i Sloveniji NK, u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji FK, u BiH NK i FK, u inozemstvu najčešće FC...). Isto važi i za sama imena klubova (npr Crvena zvezda umjesto Crvena zvijezda). Moje pitanje u ovom slučaju se odnosi na imena kazališta u Srbiji koja u svom zvaničnom imenu sadrže riječ "pozorište" (Beogradsko dramsko pozorište, Jugoslovensko dramsko pozorište, Srpsko narodno pozorište, Narodno pozorište, Pozorište na Terazijama, Malo pozorište Duško Radović). Da li je ispravno što neki suradnici pošto-poto prijevode zvanične nazive ovih kazališnih kuća ili bi ipak bilo poželjno (pošto je riječ o zvaničnim imenima ustanova) da se ipak zadrže originalni nazivi. Ovdje bih eventualno izuzeo kazališta kao što su "Narodno pozorište Toša Jovanović" i "Pozorište Boško Buha" jer su im zvanična imena (samo) "Toša Jovanović" i "Boško Buha". --Pera detlic (razgovor) 09:03, 12. rujna 2017. (CEST)

Netko, nešto? --Pera detlic (razgovor) 10:54, 13. rujna 2017. (CEST)

Možda sam u krivu, ali čini mi se da bi ipak bilo pametno koristiti izraz "kazalište" u ovom slučaju, a za izvorni naziv institucije napraviti preusmjeravanje. Srpski se jezik smatra stranim te se tako prevode i nazivi institucija. Primjerice, Muzej povijesti umjetnosti u Beču; do naslova u zagradi stoji izvorni, njemački naziv muzeja. Nekako bi mi zvučalo čudno da neki članak nazovemo "Kazalište Srpsko narodno pozorište", ali to je samo moje mišljenje. Možda bi @Nesmir mogao znati više (i bolje). --Pajo Pajimir 11:39, 13. rujna 2017. (CEST)

Imaš i ovakve primjere: Massachusetts Institute of Technology ili baš vezano za kazališta: Marijinski teatr i Mestno gledališče ljubljansko --Pera detlic (razgovor) 12:45, 13. rujna 2017. (CEST)

┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘ (od lijeve margine)
Citirao bih iz djela Pravopisni priručnik (2004., str. 124./125.), prirediteljice Ljiljane Jojić, glavne suurednice Hrvatskoga enciklopedijskog rječnika te glavne urednice Velikoga rječnika hrvatskoga standardnog jezika. Naime, Ljiljana je Jojić metodički lijepo razradila kako prepoznati vlastito ime u § 273., pod c. navodi:

»imena organizacija, društava, ustanova, tvrtki, tvornica, poduzeća i sl., imena administrativnih jedinica, imena javnih skupova (kongresa, konferencija, simpozija, sjednica i sl.), imena povijesnih i privrednih građevina, imena blagdana i praznika, imena priredaba, naslovi knjiga, časopisa, novina, filmova i sl., imena isprava, propisa, zakona i sl., imena prometnica, imena prometnih sredstava i imena astroloških znakova.«

(Jojić, 2004., 125.)

Popis onoga što se drži vlastitim imenom nije stvar konačnosti, već tumačenja postojećih vlastitih imena.

Općepoznato je da se na vlastita imena iz stranih jezika primjenjuju metode transkripcije i transliteracije, pri čemu treba imati na umu sljedeće:

»Posebno je naglašeno da se imena, pišu li se ćirilicom, redovito transkribiraju, dok se u latiničkom pismu mogu javljati transliterirana sva strana imena bez obzira na pismo iz kojeg se prenose. Pravila o transkripciji vlastitih imena iz živih stranih jezika ustvari su pravila o izgovoru takvih imena, (...)«

(Badurina, 1996., 143.)

Općepoznato je navođenje u izvorniku antroponima, toponima, arheoloških lokaliteta, izvorno pisanje naziva stranih dnevnika, listova, časopisa i zbornika. Naravno, s tim u svezi i sustavi »posredne transkripcije« (neprava, nepotpuna i nesustavna transliteracija imena pisanih nelatiničkim pismima). Transliteracija srpske azbuke, potpuna je, slovo za slovo.

Da je Hazarski rečnik objavljen u hrvatskom prijevodu kao Hazarski rječnik, moglo bi se govoriti o eventualnom navođenju takva naslova. No, s obzirom na činjenicu da takva prijevoda nema, te s obzirom na činjenicu da se naslovi djela ne prevode, a i s obzirom na činjenicu da je pod izvornim nazivom postao poznat među govornicima hrvatskoga jezika, nema ikakva smisla prevoditi nazive književnoumjetničkih (i bilo kojih drugih umjetničkih) radova, djela i sl.

S druge strane imamo Jugoslovenski institut za novinarstvo, kao ustanovu koju su ustanovili Savez novinara Jugoslavije i Jugoslavenska radio-televizija, pri čemu su i prvonavedni savez i drugonavedena radio-televizija institucije savezne razine, pa je i JIN vjerojatno savezni. Tada bi se, u slučaju svih ispunjenih uvjeta, pisalo Jugoslavenski institut za novinarstvo, bez obzira na možebitno samo jedan naziv koji bi bio upisan u sudski registar. Jugoslavenski bibliografski institut iako osnovan 25. svibnja 1948. kao republički institut NR Srbije, postao je savezna institucija FNRJ 1949. godine. Ukoliko se u članku ne misli obrađivati i suvremeno stanje JUBIN-a, onda bi članak ostao pod dugovječnijim nazivom. Ukoliko se želi obradba i suvremenoga stanja, štoviše vjerojatnoga pravnog nasljednika, tada je naslov Jugoslovenski bibliografsko-informacijski institut.

Gledano enciklopedijsko-leksikografski:

Izvor: Priručnik Leksikografskog zavoda FNRJ, s Predgovorom Leksikografskoga zavoda FNRJ od svibnja 1952., Zagreb, 1952., str. 50. (NSK)

Citat sa str. 50.:

Zemljopisni nazivi pišu se redovito u originalnom obliku. Na pr. Ancona, a ne Jakin. Jedino nazivi, koji se kod nas upotrebljavaju isključivo u srp.-hrv. obliku, pišu se u tom obliku. Na pr. Francuska, Beč i sl. d) Kulturne i naučne ustanove i društva. Za ove pojmove uzima se kao predmetna oznaka naziv sjedišta, kojemu se dodaje u okruglim zagradama naziv ustanove ili društva. Na pr. Beograd (Narodno pozorište) (Isp. primj. 8, 48.) Jedino kod vrlo poznatih ustanova, kod kojih ne bi moglo doći do zabune, uzima se sam naziv ustanove kao predmetna oznaka. Na pr. Matica srpska, Matica hrvatska, Jugoslavenska akademija. (Isp. primj. 13.) e) Stanovite konkretne pojmove, važne za naš privredni život. Na pr. buhač, ugljen, boksit, vino, maslina i sl. (Isp. primj. 19.) f) Bolesti, koje ne dolaze zasebno kao podskupine u stručnom rasporedu. Na pr. rak. (Isp. primj. 26.) g) Nazive časopisa, kalendara i novina. Takvim se predmetnim oznakama prema potrebi dodaje u okruglim zagradama oznaka (Časopis), (Kalendar) ili sl. (Isp. primj. 21.) h) Osobito važne povijesne, društvene i političke događaje. Na pr. (…)

Naslovi koji ne slijede pravopisnu praksu su: Hazarski rječnik, Vrijeme smrti, Željeznice Srbije, Srpsko narodno kazalište, Subotičko-horgoška pješčara, Titelski brijeg, Izložbeni prostor Časničkog doma u Nišu, Jugoslavensko dramsko kazalište, Narodno kazalište »Toša Jovanović«, Mađarsko narodno kazalište u Subotici, Malo kazalište »Duško Radović«, Jugoslavensko dramsko kazalište (osn. 3. travnja 1948.; nije savezna institucija, niti međurepubličko-međupokrajinska), Narodno kazalište Sombor, i sl., Srpska akademija znanosti i umjetnosti također.

Naftna industrija Srbije ne treba biti kroatizirana po principu Hrvatska nafta d. d. u Srpska nafta d. d., Naftagas (Novi Sad). Jugoduvan (SOUR; Niš).

Jugoslovensko rečno brodarstvo treba biti pod tim naslovom (Jugoslovensko rečno brodarstvo), jer se do tog naslova dolazi temeljem posredne transkripcije. Osnovana je kao srpsko poduzeće. Ukoliko bi bila riječ o saveznoj instituciji bivše SFRJ, onda treba navoditi prema aktu kojim je radna organizacija osnovana. Takav bi akt morao biti objavljen u saveznom službenom listu. Općenito, u što višoj razini objavljenoga akta, primjerice u Ustavu FNRJ spomenuti su narodni odbori kotareva i kotarski sudovi, te je hrvatski izvornik Ustava FNRJ iznad zakona Narodne Republike Bosne i Hercegovine, gdje se možda isključivo spominje srez. Nije da se zalažem za isključivo nazivlje koje se rabilo u kakvim službenim izvorima, nego objašnjavam zašto srez ne može doći kao prvi (nekima i jedini) naziv točno određenoga kotara u člancima. Naravno da ne dolazi u obzir da bi se po službenim dokumentima utvrđivalo i normiralo upotrebu općih imenica, kao što je to imenica kotar.

Ili advokatske komore, kao mogući enciklopedijski članci. U SRH je do stupanja na snagu Zakona o odvjetništvu i službi pravne pomoći (»Narodne novine«, broj 53/72.) vrijedio isključivo savezni zakon koji je definirao advokaturu. Hrvatska odvjetnička komora može se tako nazivati, no Savez advokatskih komora Jugoslavije ne bi trebao mijenjati svoj naziv, jer je pod isključivo tim nazivom bio do 30. lipnja 1971., a vjerojatno i poslije. To znači da treba gledati i koji je naziv bio dulje u upotrebi, je li opravdano u istom članku opisivati instituciju koja je djelovala na saveznoj razini SFRJ do 1991., a poslije nastavila djelovati u SRJ pod istim nazivom (ili samo pod isključivo jednim od naziva), i sl. Po mom sudu, Orden slobode ima temeljno značenje, a drugo je Orden slobode (SRJ).

Svaki muzej u Ujedinjenome Kraljevstvu može se smatrati i britanskim muzejom, stoga je British Museum imenovan u izvorniku, jer je tako poznatiji i u hrvatskim izvorima. Stop the war in Croatia, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa, Novine Horvatzke.

O samoj riječi pozorište. Pozorište, pozorištni, pozorišni zapisane su riječi u hrvatskim rječnicima. Možda nije dio općega hrvatskoga kazališnoga nazivlja, no nisu nepoznati nazivi: pozorišna igra, pozorišna igra za djecu, pozorišna priča, pozorišna prikaza, pozorišna ratna igra, pozorišna uredba, pozorišne daske, pozorišni komad, pozorišni meštar, pozorišni nadzornik, pozorišno urešenje, pokretno pozorište (putujuće pozorište).

Nije dobro tvrditi da su septembar (Oktobarska revolucija), Evropa, univerzitet, Venecuela riječi iz srpskoga jezika. To su također i riječi hrvatskoga jezika, dijelom stranoga podrijetla, no nisu standardne i samo iz tog razloga ih se mijenja drugim, standardnim (ili standardnijim) riječima. Slično, griješka, nije pogrješno napisano, niti je riječ o nehrvatskome izrazu, bio je u pravopisno preporučenoj upotrebi neko vrijeme najmanje do 1921. godine. Zato se i službeno pravilo br. 1. naziva wikipedija: Pravopis.

٭

Nema smisla prevoditi naslove ustanova, galerijskih prostora, kao npr. Izložbeni prostor Časničkog doma u Nišu. U samom tekstu može se dati potpuni kroatizirani oblik, no samo ukoliko se takav oblik negdje zaista i rabi. U slučaju časničkoga doma u Nišu, nekako sumnjam da se igdje, ikad rabi taj i takav (časnički) naziv. Naziv je samo i isključivo Izložbeni prostor Oficirskog doma u Nišu. Isto bih rekao i za sveučilišta, Univerzitet u Beogradu ne može biti pod naslovom Sveučilište u Beogradu, i to ne radi službenosti naziva, već zbog: (1) upotrebe (i to ne samo u zadnjih 27 godina), a u svezi s učestalošću, (2) činjenice da univerzitet nije nepoznata riječ niti nehrvatska, nego je riječ stranoga podrijetla, ali i prilagođenica i usvojenica. Pozorište, iako je riječ tipičnija u srpskoj literaturi ili određenije u srpskome književnom jeziku, nije nepoznata u hrvatskoj literaturi. Bartol Kašić tvorac je riječi pozorište prema spectaculum i riječi knjižnica prema bibliotheca. Upotreba riječi pozorište proširila se u 18. stoljeću (Kavanjin), Stulijevo Rjecsoslòxje slovinsko-italiansko-latinsko. Antun Gustav Matoš kad spominje Branino pozorište vjerojatno nije očekivao da bi ikad ikom palo na pamet prevoditi naziv u »Branino kazalište«. Brana Cvetković (1874. — 1942.), svestrani kazališni radnik, vodio je vlastito vodviljsko satirično kazalište (»Branino pozorište«) u Beogradu. Sterijino pozorje ne treba postati Sterijino glumište (ili kako već).

Pozorište navode:

• Milan Žepić, Latinsko-hrvatskosrpski rječnik = Lexicon latino-croaticoserbicum, Peto izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1967., (COBISS.SR), str. 366., kazalište, gledalište, pozorište;
• Ivan Bekavac Basić (redaktor), Jozo Marević, Franjo Međeral, Latinsko—hrvatski i hrvatsko—latinski školski rječnik : s priručnom gramatikom, II. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1991., ISBN 86-03-00527-3 (40703/2), str. 239.
• Hrvatska enciklopedija, Mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2017., ISBN 978-953-268-038-6
  • Upit pozorište, pronađeno natuknica: 32
  • Upit pozorišni, pronađeno natuknica: 3
  • Upit pozorišna, pronađeno natuknica: 1
  • Upit pozorištem, pronađeno natuknica: 1
    • Slikovito u članku Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku
• Eugenija Barić, Lana Hudeček, Nebojša Koharović, Mijo Lončarić, Marko Lukenda, Mile Mamić, Milica Mihaljević, Ljiljana Šarić, Vanja Švaćko, Luka Vukojević, Vesna Zečević, Mateo Žagar, u redakciji izvršnoga uredništva Lane Hudeček, Milice Mihaljević i Luke Vukojevića, Hrvatski jezični savjetnik, s recenzijama Ive Pranjkovića, Josipa Silića i Stjepka Težaka, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., ISBN 953-6637-03-0, str. 1125. ima pozorišni → kazališni i pozorište → kazalište, bez ikakvih dodatnih oznaka.

٭

Ima li sveučilište svoje ime, svoj naziv? Piše li se ćiriličnim pismom? Onda, lijepo treba načiniti »posrednu transkripciju« (neprava, nepotpuna i nesustavna transliteracija), a to znači da ne dolazi u obzir Sveučilište u Beogradu. Vlastita imena napisana bošnjačkim jezikom isto se tako transliterira ukoliko postoji omjer slovo za slovo, odnosno transkribira. Ne dolazi u obzir ni Sveučilište u Sarajevu, ukoliko na tom sveučilištu nije statutom utvrđen naziv Sveučilište u Sarajevu. Bošnjački jezik ima i ćirilično pismo u standardu. Govornici hrvatskoga jezika izgradili su posebni odnos prema jezicima pisanim ćiriličnim pismom, te stoga imamo Boljšoj teatr. Taj posebni odnos ide do te mjere da se njihova imena prenose u hrvatski jezik posebnom posrednom transkripcijom, koja djelomično ozvukovljuje njihova imena hrvatskim glasovima, ali ne u potpunosti, već zadržavamo djelomično kako i oni izgovaraju, npr. Petar Iljič Čajkovski, zapravo bi vjerojatno trebalo Pjotr Iljič Čajkovski.

Železnice Srbije ne mogu biti Željeznice Srbije, željeznice Srbije mogu biti opći pojam za željezničku mrežu na teritoriju Republike Srbije, te se riječ železnice odnosi na dio naziva tog poduzeća. Glede vojnih jedinica, koje nisu samostalne ustanove, iako samostalnost nije uvjet postojanja ustanove, trebalo bi predvidjeti posebne okolnosti, te omogućiti prevođenje na hrvatsko vojno nazivlje. Ne samo u slučaju pješadijskih jedinica, nego općenito svih jedinica ispod razine vidova vojske. I Vladimir Anić prepoznao je takvu potrebu kao suradnik na knjizi Za Hrvatsku, gdje se navodi: »Treba lučiti službeno hrvatsko nazivlje od svih riječi hrvatskog jezika kao cjeline, jednako kao što se u izgrađenim svjetskim jezicima luči službeno nazivlje od jezika kao cjeline.« No i tada treba imati osjećaja za mjeru, te nazive prevoditi rabeći imenicu pješadija, dok u općem kontekstu kao opću imenicu treba rabiti imenicu pješaštvo. Pješadija nije isključivo riječ iz srpskoga jezika, da bi ju se proskribiralo, već je treba iskoristiti u prevođenju naziva srpskih vojnih jedinica.

Riječ gledališče u slovenskome je jeziku preuzeti hrvatski kajkavizam.

٭

Zaključno, pozorište kao opću imenicu ne bi trebalo rabiti izvan citata tj. izvan prenošenja točnih navoda, nije dio općega standardnoga hrvatskog jezika, no dio je hrvatske jezične baštine i hrvatske jezične kulture, kulture hrvatskoga jezika. Kao dio naziva (imena ustanova) iz stranih jezika ne treba ju prevoditi, jer se tako ne postupa s vlastitim imenima. Vlastita imena se transliterira kad je to moguće, a općenito govoreći iz jezika pisanih ćiriličnim pismom obavlja se transkripcija, jer nema zamjene slovo za slovo, redak za redak. Iz bošnjačkoga jezika, te iz srpskoga jezika, a ujedno i iz slovenskoga jezika transliteracija je potpuna. Iz makedonskoga te iz crnogorskoga, transliteracija nije potpuna, stoga je potrebna transkripcija. Novo mesto ne treba dobiti naziv/ime članka Novo Mesto.

Hvala na razumijevanju. Lijepi pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 0,19; 16. rujna 2017. (SEV)