Dragutin Domjanić: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Životopis: Popravljen prpravopis
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
{{Književnik
{{Književnik
| Ime = Dragutin Domjanić
| Ime = Dragutin Domjanić
| boja = #77DD77
| boja =
| slika = Dragutin Domjanić.jpg
| slika = Dragutin Domjanić.jpg
| veličina=
| veličina=
| opis slike = bista na Strossmayerovom trgu u Zagrebu
| opis slike = bista na Strossmayerovom trgu u Zagrebu
| puno ime = Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić
| puno ime = Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić
| pseudonim =
| pseudonim = Vujec Grga<br>Vujec Grga
| rođenje = [[12. rujna]] [[1875]].<br>[[Adamovec]]
| rođenje = [[12. rujna]] [[1875]].<br>[[Adamovec]]
| smrt = [[7. lipnja]] [[1933]].<br>[[Zagreb]]
| smrt = [[7. lipnja]] [[1933]].<br>[[Zagreb]]
| zanimanje = pravnik
| zanimanje = pravnik, književnik
| nacionalnost = [[Hrvat]]
| nacionalnost = [[Hrvat]]
| period pisanja =
| period pisanja =
| vrsta = [[poezija]], [[pjesma u prozi]]
| vrsta = [[poezija]], [[pjesma u prozi]]
| teme =
| teme = zavičaj, duhovna ljubav, čežnja za minulim (aristokratskim) vremenima
| period = Hrvatska moderna
| period = [[Modernizam (književnost)|modernizam]]
| supruga =
| supruga =
| suprug =
| suprug =
Redak 24: Redak 24:
| fusnote =
| fusnote =
}}
}}
'''Dragutin Milivoj Domjanić''' ([[Adamovec]] [[12. rujna]] [[1875]]. - [[Zagreb]] [[7. lipnja]] [[1933]].), [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik.
'''Dragutin Milivoj Domjanić''' ([[Adamovec]] [[12. rujna]] [[1875]]. - [[Zagreb]] [[7. lipnja]] [[1933]].), [[Hrvatska|hrvatski]] pravnik i pjesnik.


== Životopis ==
== Životopis ==

Dragutin Domjanić rođen je u selu Adamovec u Prigorju, nedaleko Sesveta, u plemenitaškoj obitelji Milivoja i Zorice Domjanić, kao '''Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić'''. Pisac je koji je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza. Završivši studij prava, bio je sudac i vijećnik Banskog stola u Zagrbu. Bio je član [[JAZU]] i predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] (1921. - 1926). Prevodio je svjetski poznate liričare [[Goethe|Goethea]], [[Heinrich_Heine|Heinea]],[[Paul_Verlaine|Verlainea]] itd. U borbi "starih" i "mladih" u okviru hrvatske moderne na strani je "mladih". Pjevao je o duhovnoj ljubavi, o intimi plemićkih domova, o gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana. Strahuje od grubosti sadašnjice, žali za svijetom koji odumire, nepovjerljiv je prema novim idejama.
Dragutin Domjanić rođen je u selu Adamovec u Prigorju, nedaleko Sesveta, u plemenitaškoj obitelji Milivoja i Zorice Domjanić, kao '''Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić'''. Pisac je koji je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza. Završivši studij prava, bio je sudac i vijećnik Banskog stola u Zagrbu. Bio je član [[JAZU]] i predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] (1921. - 1926). Prevodio je svjetski poznate liričare [[Goethe|Goethea]], [[Heinrich_Heine|Heinea]],[[Paul_Verlaine|Verlainea]] itd. U borbi "starih" i "mladih" u okviru hrvatske moderne na strani je "mladih". Pjevao je o duhovnoj ljubavi, o intimi plemićkih domova, o gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana. Strahuje od grubosti sadašnjice, žali za svijetom koji odumire, nepovjerljiv je prema novim idejama.


Redak 41: Redak 42:
* "Po dragomu kraju" ([[1933]].)
* "Po dragomu kraju" ([[1933]].)


{{-}}
{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}
{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}
{{Hrvatska književnost}}
{{Hrvatska književnost}}

Inačica od 25. svibnja 2016. u 15:29

Dragutin Domjanić

bista na Strossmayerovom trgu u Zagrebu
Puno ime Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić
Pseudonim Vujec Grga
Vujec Grga
Rođenje 12. rujna 1875..
Adamovec
Smrt 7. lipnja 1933..
Zagreb
Zanimanje pravnik, književnik
Nacionalnost Hrvat
Književne vrste poezija, pjesma u prozi
Književni period modernizam
Važnija djela
  • :::"Kipci i popevke" (1917.)
    "Vu suncu i senci" (1927.)
    "Po dragomu kraju" (1933.)
Portal o životopisima

Dragutin Milivoj Domjanić (Adamovec 12. rujna 1875. - Zagreb 7. lipnja 1933.), hrvatski pravnik i pjesnik.

Životopis

Dragutin Domjanić rođen je u selu Adamovec u Prigorju, nedaleko Sesveta, u plemenitaškoj obitelji Milivoja i Zorice Domjanić, kao Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić. Pisac je koji je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza. Završivši studij prava, bio je sudac i vijećnik Banskog stola u Zagrbu. Bio je član JAZU i predsjednik Matice hrvatske (1921. - 1926). Prevodio je svjetski poznate liričare Goethea, Heinea,Verlainea itd. U borbi "starih" i "mladih" u okviru hrvatske moderne na strani je "mladih". Pjevao je o duhovnoj ljubavi, o intimi plemićkih domova, o gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana. Strahuje od grubosti sadašnjice, žali za svijetom koji odumire, nepovjerljiv je prema novim idejama.

Spomen ploča na kući u Gundulićevoj ulici u Zagrebu u kojoj je umro Dragutin Domjanić.

Ljubav prema prošlosti upućuje Domjanića svome materinjskom kajkavskom jeziku. Najpoznatije mu je djelo kajkavska zbirka: "Kipci i popevke", a pjesma Fala i Popevke sam slagal, koje je obje uglazbio Vlaho Paljetak. I drugi hrvatski skladatelji, primjerice Emil Cossetto, Igor Kuljerić i Ivana Lang uglazbili su nekoliko Domjanićevih pjesama. Njegova lirika, idilična, sentimentalna i rezignantna, podjednako obiluje i slikovitošću i glazbenošću. Na kajkavskom književnom jeziku je spjevao sve svoje pjesme. Napisao je i veći broj književnih prikaza, te nekoliko proznih crtica, koji su uglavnom u duhu njegovih lirskih interesa i stilske manire.

Autor je i malo znane marionetne igre "Petrica Kerempuh i spametni osel" u kojoj kritički i satirički opisuje hrvatske intelektualce '20-ih godina.

Djela

  • "Kipci i popevke" (1917.)
  • "Vu suncu i senci" (1927.)
  • "Po dragomu kraju" (1933.)