Goran Tribuson: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:HAZU 26 Goran Tribuson 17 lipnja 2008.jpg|mini|Goran Tribuson]]
[[Datoteka:HAZU 26 Goran Tribuson 17 lipnja 2008.jpg|mini|Goran Tribuson]]
'''Goran Tribuson''' ([[Bjelovar]], [[6. kolovoza]], [[1948]].), [[akademik]], jedan od najproduktivnijih i najčitanijih hrvatskih proznih pisaca, [[film]]ski i [[televizija|televizijski]] [[scenarist]].
'''Goran Tribuson''' ([[Bjelovar]], [[6. kolovoza]], [[1948]].) je [[akademik]] i jedan od najproduktivnijih i najčitanijih hrvatskih proznih pisaca, [[film]]ski i [[televizija|televizijski]] [[scenarist]].


== Životopis ==
== Životopis ==

Inačica od 14. veljače 2020. u 08:12

Goran Tribuson

Goran Tribuson (Bjelovar, 6. kolovoza, 1948.) je akademik i jedan od najproduktivnijih i najčitanijih hrvatskih proznih pisaca, filmski i televizijski scenarist.

Životopis

Diplomirao je i magistrirao (filmologija) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kratke priče počinje objavljivati početkom 1970.-ih godina 20. stoljeća u prvom valu tzv. fantastičara (Zavjera kartografa i Praška smrt), da bi se postupno opredijelio za žanrovsku prozu. Kritika je odmah uočila Tribusona kao najtipičnijeg predstavnika hrvatskih borgesovaca koji prvi među brojnima u toj struji postiže punu autorsku zrelost. Postupno napušta fantastiku, ali zadržava interes za srednjoeuropsku ikonografiju i težnju prema okultnome, što se očituje u njegovim romanima Snijeg u Heidelbergu, Čuješ li nas, Frido Štern (u cjelokupnom autorovom opusu jednom od najboljih njegovih djela), te Ruskom ruletu. Daljnji i brojni Tribusonovi romani dijele se na autobiografske i generacijski obilježene, mahom s temom iz zavičajnoga Bjelovara te analizom popkulturne mitologije svakidašnjice sedamdesetih godina (Polagana predaja, Povijest pornografije). U tu skupinu spadaju i dvije knjige autobiografskih eseja Rani dani (1997.) i Trava i korov (1999.). Drugi ciklus čine brojni Tribusonovi kriminalistički romani Zavirivanje, Siva zona, Noćna smjena i drugi, kojih je glavni junak bivši policajac Nikola Banić. Tim je romanima, uz one Pavla Pavličića, stvorio opus prihvaćen i od stručne kritike i od najšire čitateljske publike.

Dugogodišnji je urednik u Školskoj knjizi, redoviti je profesor filmskoga scenarija na Akademiji dramske umjetnosti. Od 2000. godine suradnik je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Razreda za književnost, a u lipnju 2008. godine postaje redoviti član Akademije.

Sestra mu je redateljica Snježana Tribuson, s kojom je surađivao veći broj puta u nastanku filmova i tv-serija.

Bibliografija

Zbirke priča

  • 1972. "Zavjera kartografa", zbirka priča
  • 1975. "Praška smrt", zbirka priča
  • 1978. "Raj za pse", zbirka priča
  • 1983. "Spavaća kola", zbirka priča
  • 1987. "Klasici na ekranu", zbirka priča
  • 1998. "Osmi okular", izbor priča
  • 1998. "Zvijezda kabarea", zbirka priča
  • 2001. "Klub obožavatelja", periferijski kvartet
  • 2010. "Noćne priče", zbirka priča, izabrana djela Gorana Tribusona

Ispovjedna proza - autobiografski zapisi

  • 1997. "Rani dani"
  • 1999. "Trava i korov"
  • 2003. "Mrtva priroda"

Romani

  • 1980. "Snijeg u Heidelbergu"
  • 1981. "Čuješ li nas, Frido Štern?"
  • 1982. "Ruski rulet"
  • 1984. "Polagana predaja"
  • 1985. "Zavirivanje"
  • 1985. "Legija stranaca"
  • 1986. "Made in USA"
  • 1986. "Uzvratni susret"
  • 1988. "Povijest pornografije"
  • 1989. "Siva zona"
  • 1990. "Potonulo groblje"
  • 1991. "Dublja strana zaljeva"
  • 1993. "Sanatorij"
  • 1996. "Noćna smjena"
  • 2001. "Bijesne lisice"
  • 2002. "Ne dao Bog većeg zla"
  • 2004. "Gorka čokolada"
  • 2006. "Kuća u kojoj stanuje vrag"
  • 2008. "Divlja plaža"
  • 2010. "Zbirka otrova"
  • 2014. "Susjed u nevolji"
  • 2014. "Propali kongres"
  • 2015. "Sestrica s jezera"

Filmski scenariji

Izvori

  • Goran Tribuson: "Ne dao bog većeg zla", Zagreb, 2002.
  • HAZU