Bosna i Hercegovina u prvoj Jugoslaviji

Ovaj članak je dio niza o povijesti Bosne i Hercegovine

Stari vijek

Bosna i Hercegovina pod Ilirima Bosna i Hercegovina pod Rimljanima Dolazak Slavena u BiH

Srednji vijek

BiH do 12. stoljeća BiH u srednjem vijeku Bosanska Banovina Bosansko Kraljevstvo

Novi vijek

BiH u Osmanskom Carstvu Bosanski sandžak Bosanski pašaluk BiH pod Austro-Ugarskom

BiH (1918.-1992.)

Država SHS BiH u prvoj Jugoslaviji BiH u Drugom svjetskom ratu BiH u drugoj Jugoslaviji

Suvremena BiH

Povijest neovisne BiH Rat u Bosni i Hercegovini Daytonski sporazum BiH nakon 1995.

Država SHS

S raspadom Austro-Ugarske, nastaju mnoge nove države, pa tako i Država SHS, koja je obuhvaćala i državno područje BiH.

U Zagrebu je u listopadu 1918. stvoreno Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba s ciljem stvaranja neovisne države na južnoslavenskim prostorima Austro-Ugarske.

29. listopada 1918. godine osnovana je Država Slovenaca, Hrvata i Srba, od terirorija na kojima su živjeli južnoslavenski narodi u Austro-Ugarskoj.

Dana 1. prosinca 1918. godine osnovana je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

Prva Jugoslavija

Poslije Prvog svjetskog rata Bosna je uključena u južnoslavensko Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca koje će kasnije postati Kraljevina Jugoslavija. U to vrijeme politički život u Bosni je obilježen socijalnim i ekonomskim sukobima oko problema vlasništva posjeda, te stvaranjem više političkih stranki. Dominantni ideološki sukob jugoslavenske države je bio između hrvatskog regionalizma i srpskog centralizma, dok su etničke grupe iz Bosne tome prilazile u ovisnosti od ukupne političke atmosfere. Iako je država bila podijeljena na 33 oblasti koje su brisale tradicionalne geografske granice, ipak su bosanski političari kao što su Mehmed Spaho osigurali ^{[nedostaje izvor]} da Bosna i Hercegovina očuva svoju teritorijalni integritet.

Uspostavljenje Kraljevine Jugoslavije 1929. godine donijelo je ponovno povlačenje granica u banovine koji su navodno zaobilazili sve etničke i povijesne linije, ipak su izbrisale svaki trag bosanskog entiteta. Poznati sporazum Cvetković-Maček je stvorio Banovinu Hrvatsku 1939. koji je praktički bio podjela Bosne između Srbije i Hrvatske. Međutim, taj period je obilježen početkom Drugog svjetskog rata već 1939. u Europi, dok će Jugoslavija postati meta tek poslije 25. ožujka 1941. kada je pristupila Trojnom paktu, ali ubrzo i izašla iz njega kada je izvršen državni udar. To je razbjesnilo Hitlera koji je obećao potpuno uništenje jugoslavenske države, koja je napadnuta 6. travnja 1941.