Dragutin Domjanić: razlika između inačica
m Uklonjena promjena suradnika 93.142.198.31, vraćeno na posljednju inačicu suradnika 93.139.157.96 |
m dodao infookvir, manje izmjene rasporeda |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Književnik | |
|||
[[Datoteka:Dragutin Domjanić.jpg|mini|Bista Dragutina Domjanića na Strossmayerovom trgu u Zagrebu]] |
|||
Ime = Dragutin Domjanić | |
|||
boja = #77DD77 | |
|||
slika = Dragutin Domjanić.jpg | |
|||
veličina= | |
|||
opis slike = bista na Strossmayerovom trgu u Zagrebu | |
|||
puno ime = Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić | |
|||
pseudonim = | |
|||
rođenje = [[12. rujna]] [[1875]].<br>[[Adamovec]] | |
|||
smrt = [[7. lipnja]] [[1933]].<br>[[Zagreb]] | |
|||
zanimanje = pravnik | |
|||
nacionalnost = [[Hrvat]]| |
|||
period pisanja = | |
|||
vrsta = [[poezija]], [[pjesma u prozi]] | |
|||
teme = zavičaj, duhovna ljubav, čežnja za minulim (aristokratskim) vremenima | |
|||
period = Hrvatska moderna | |
|||
supruga = | |
|||
suprug = | |
|||
djeca = | |
|||
djela = * "Kipci i popevke" ([[1917]].) |
|||
* "Vu suncu i senci" ([[1927]].) |
|||
* "Po dragomu kraju" ([[1933]].) | |
|||
nagrade = | |
|||
potpis = | |
|||
web = | |
|||
fusnote = | |
|||
}} |
|||
'''Dragutin Milivoj Domjanić''' ([[Adamovec]] [[12. rujna]] [[1875]]. - [[Zagreb]] [[7. lipnja]] [[1933]].), [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik. |
'''Dragutin Milivoj Domjanić''' ([[Adamovec]] [[12. rujna]] [[1875]]. - [[Zagreb]] [[7. lipnja]] [[1933]].), [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik. |
||
== Životopis == |
== Životopis == |
||
| ⚫ | Dragutin Domjanić rođen je u selu Adamovec u Prigorju, nedaleko Sesveta, u plemenitaškoj obitelji Milivoja i Zorice Domjanić, kao '''Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić'''. Pisac je koji je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza. Završivši studij prava, bio je u Zagrebu sudac i vijećnik Banskog stola. Bio je član [[JAZU]] i predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] (1921. - 1926). Prevodio je svjetski poznate liričare [[Goethe|Goethea]], [[Heinrich_Heine|Heinea]],[[Paul_Verlaine|Verlainea]] itd. U borbi "starih" i "mladih" u okviru hrvatske moderne na strani je "mladih". Pjevao je o duhovnoj ljubavi, o intimi plemićkih domova, o gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana. Strahuje od grubosti sadašnjice, žali za svijetom koji odumire, nepovjerljiv je prema novim idejama. |
||
| ⚫ | Dragutin Domjanić rođen je u selu Adamovec u Prigorju, nedaleko Sesveta, u plemenitaškoj obitelji Milivoja i Zorice Domjanić, kao '''Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić'''. Pisac je koji je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza. Završivši studij prava, bio je u Zagrebu sudac i vijećnik Banskog stola. Bio je član [[JAZU]] i predsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] (1921. - 1926). Prevodio je svjetski poznate liričare [[Goethe|Goethea]], [[Heinrich_Heine|Heinea]],[[Paul_Verlaine|Verlainea]] itd. U borbi "starih" i "mladih" u okviru hrvatske moderne na strani je "mladih". Pjevao je o duhovnoj ljubavi, o intimi plemićkih domova, o gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana. Strahuje od grubosti sadašnjice, žali za svijetom koji odumire, nepovjerljiv je prema novim idejama. |
||
| ⚫ | |||
Ljubav prema prošlosti upućuje Domjanića kajkavskom narječju. Najpoznatije mu je djelo kajkavska zbirka: "Kipci i popevke", a pjesma [[wikisource:hr:Fala|Fala]] i Popevke sam slagal, koje je obje uglazbio [[Vlaho Paljetak]]. I drugi hrvatski skladatelji, primjerice [[Emil Cossetto|Emil Cossetto]], [[Igor Kuljerić|Igor Kuljerić]] i [[Ivana Lang|Ivana Lang]] uglazbili su nekoliko Domjanićevih pjesama. |
Ljubav prema prošlosti upućuje Domjanića kajkavskom narječju. Najpoznatije mu je djelo kajkavska zbirka: "Kipci i popevke", a pjesma [[wikisource:hr:Fala|Fala]] i Popevke sam slagal, koje je obje uglazbio [[Vlaho Paljetak]]. I drugi hrvatski skladatelji, primjerice [[Emil Cossetto|Emil Cossetto]], [[Igor Kuljerić|Igor Kuljerić]] i [[Ivana Lang|Ivana Lang]] uglazbili su nekoliko Domjanićevih pjesama. |
||
Njegova lirika, idilična, sentimentalna i rezignantna, podjednako obiluje i slikovitošću i glazbenošću. U kajkavskom narječju spjevao je sve svoje pjesme. Napisao je i veći broj književnih prikaza, te nekoliko proznih crtica, koji su uglavnom u duhu njegovih lirskih interesa i stilske manire. |
Njegova lirika, idilična, sentimentalna i rezignantna, podjednako obiluje i slikovitošću i glazbenošću. U kajkavskom narječju spjevao je sve svoje pjesme. Napisao je i veći broj književnih prikaza, te nekoliko proznih crtica, koji su uglavnom u duhu njegovih lirskih interesa i stilske manire. |
||
Autor je i malo znane ''marionetne igre'' "[[Petrica Kerempuh]] i spametni osel" u kojoj kritički i satirički opisuje hrvatske intelektualce '20-ih godina. |
Autor je i malo znane ''marionetne igre'' "[[Petrica Kerempuh]] i spametni osel" u kojoj kritički i satirički opisuje hrvatske intelektualce '20-ih godina. |
||
| ⚫ | |||
== Djela == |
== Djela == |
||
| Redak 17: | Redak 42: | ||
* "Po dragomu kraju" ([[1933]].) |
* "Po dragomu kraju" ([[1933]].) |
||
== Izvori == |
|||
<references/> |
|||
{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}} |
{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}} |
||
{{Hrvatska književnost}} |
{{Hrvatska književnost}} |
||
Inačica od 20. srpnja 2014. u 22:50
| Dragutin Domjanić | |
|---|---|
 bista na Strossmayerovom trgu u Zagrebu | |
| Puno ime | Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić |
| Rođenje | 12. rujna 1875.. Adamovec |
| Smrt | 7. lipnja 1933.. Zagreb |
| Zanimanje | pravnik |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Književne vrste | poezija, pjesma u prozi |
| Teme | zavičaj, duhovna ljubav, čežnja za minulim (aristokratskim) vremenima |
| Književni period | Hrvatska moderna |
| Portal o životopisima | |
Dragutin Milivoj Domjanić (Adamovec 12. rujna 1875. - Zagreb 7. lipnja 1933.), hrvatski pjesnik.
Životopis
Dragutin Domjanić rođen je u selu Adamovec u Prigorju, nedaleko Sesveta, u plemenitaškoj obitelji Milivoja i Zorice Domjanić, kao Karlo Milivoj Ivan Franjo Ladislav Domjanić. Pisac je koji je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza. Završivši studij prava, bio je u Zagrebu sudac i vijećnik Banskog stola. Bio je član JAZU i predsjednik Matice hrvatske (1921. - 1926). Prevodio je svjetski poznate liričare Goethea, Heinea,Verlainea itd. U borbi "starih" i "mladih" u okviru hrvatske moderne na strani je "mladih". Pjevao je o duhovnoj ljubavi, o intimi plemićkih domova, o gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana. Strahuje od grubosti sadašnjice, žali za svijetom koji odumire, nepovjerljiv je prema novim idejama.
Ljubav prema prošlosti upućuje Domjanića kajkavskom narječju. Najpoznatije mu je djelo kajkavska zbirka: "Kipci i popevke", a pjesma Fala i Popevke sam slagal, koje je obje uglazbio Vlaho Paljetak. I drugi hrvatski skladatelji, primjerice Emil Cossetto, Igor Kuljerić i Ivana Lang uglazbili su nekoliko Domjanićevih pjesama. Njegova lirika, idilična, sentimentalna i rezignantna, podjednako obiluje i slikovitošću i glazbenošću. U kajkavskom narječju spjevao je sve svoje pjesme. Napisao je i veći broj književnih prikaza, te nekoliko proznih crtica, koji su uglavnom u duhu njegovih lirskih interesa i stilske manire.
Autor je i malo znane marionetne igre "Petrica Kerempuh i spametni osel" u kojoj kritički i satirički opisuje hrvatske intelektualce '20-ih godina.
Djela
| |||||||||||||||||
