Azerbejdžan
Izvor: Wikipedija
|
Azərbaycan Respublikası |
|||||
|---|---|---|---|---|---|
|
|||||
| Himna Nacionalna himna Republike Azerbejdžan |
|||||
| Glavni grad | Baku | ||||
| Službeni jezik | azerbejdžanski | ||||
| Vlada | |||||
| - Predsjednik | Ilham Alijev | ||||
| - Predsjednik Vlade | Artur Rasizade | ||||
| Neovisnost | Od Sovjetskog Saveza 30. kolovoza 1991. |
||||
| Površina | 111. po veličini | ||||
| - ukupno | 86.600 km² | ||||
| - % vode | 0 % | ||||
| Stanovništvo | 89. po veličini | ||||
| - ukupno (2004) | 7.868.385 | ||||
| - gustoća | 90/km² | ||||
| BDP (PKM) | procjena 2005. | ||||
| - ukupno | 38.71 milijardi $ (88.) | ||||
| - po stanovniku | 4,601 $ (106.) | ||||
| Valuta | manat (100 gopika¹) | ||||
| Pozivni broj | +994 | ||||
| Vremenska zona | UTC +4 | ||||
| Internetski nastavak | .az | ||||
| (1) izvan upotrebe | |||||
Azerbejdžan, službeno Republika Azerbejdžan je država u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero. Na sjeveru graniči s Rusijom, na zapadu s Gruzijom i Armenijom, na jugu s Iranom. Azerbejdžanska eksklava Nahičevan graniči na sjeveru s Armenijom, na jugu s Iranom i na zapadu s Turskom.
Azerbejdžanski jezik kojim govori većina stanovništva je član turkijske jezične skupine (najpoznatiji član ove skupine je turski). Najzastupljenija religija je Islam, a većina muslimana u Azerbejdžanu su šijiti.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Tragovi ljudskih naselja u području Azerbajdžana potječu iz mlađeg kamenog doba. Tada je stanovništvo vjerovalo u goreći izvor nafte u blizini Abšerona. Početkom prvog milenija na jugu Azerbajdžana osnovana je neovisna država Mana, koja je u 6. stoljeću došla pod vlast Perzije, a u 7. Medije. Pobjedom Aleksandra Velikog nad Perzijancima osnovana je polusuverena državica Medija Atropatena. U 2. stoljeću osvojili su je Parti. Godine 226. počinje se nazivati Aderbajganom ili Azerbajdžanom.
Dana 28. travnja 1920. nastaje Azerbejdžanska SSR, 1991. neovisna država Azerbajdžan.
[uredi] Demografija
[uredi] Etničke grupe
Detaljniji članak o ovoj temi: Etničke grupe Azerbejdžana
[uredi] Promet
Značajnija jezerska luka za međunarodni promet je Baku.
Afganistan • Armenija • Azerbejdžan • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Cipar • Egipat • Filipini • Gruzija1) • Indija • Indonezija2) • Irak • Iran • Istočni Timor2) • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan1) • Kina • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mjanma • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija1) • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska1) • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam
Ostali teritoriji:
Hong Kong (PUR NR Kine) • Makao (PUR NR Kine)
Abhazija • Gorski Karabah • Južna Osetija • Pojas Gaze i Zapadna obala • Tajvan • Turska Republika Sjeverni Cipar
|
||||||||||||||||
Armenija • Azerbejdžan • Bjelorusija • Kazahstan • Kirgistan • Moldavija • Rusija • Tadžikistan • Ukrajina • Uzbekistan
Pridruženi član:
Nedovršeni članak Azerbejdžan koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.