Azerbejdžan

Republika Azerbejdžan; Azərbaycan Respublikası
Zastava	Grb
	Himna; Nacionalna himna Republike Azerbejdžan
Glavni grad	Baku
Službeni jezik	azerbejdžanski
Vlada
- Predsjednik	Ilham Alijev
- Predsjednik Vlade	Artur Rasizade
Neovisnost	Od Sovjetskog Saveza; 30. kolovoza 1991.
Površina	111. po veličini
- ukupno	86.600 km²
- % vode	0 %
Stanovništvo	89. po veličini
- ukupno (2004)	7.868.385
- gustoća	90/km²
BDP (PKM)	procjena 2005.
- ukupno	38.71 milijardi $ (88.)
- po stanovniku	4,601 $ (106.)
Valuta	manat (100 gopika¹)
Pozivni broj	+994
Vremenska zona	UTC +4
Internetski nastavak	.az
	(1) izvan upotrebe

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži

Ovo je glavno značenje pojma Azerbejdžan. Za druga značenja, pogledajte Azerbejdžan (razdvojba).

Azerbejdžan, službeno Republika Azerbejdžan je država u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero. Na sjeveru graniči s Rusijom, na zapadu s Gruzijom i Armenijom, na jugu s Iranom. Azerbejdžanska eksklava Nahičevan graniči na sjeveru s Armenijom, na jugu s Iranom i na zapadu s Turskom.

Azerbejdžanski jezik kojim govori većina stanovništva je član turkijske jezične skupine (najpoznatiji član ove skupine je turski). Najzastupljenija religija je Islam, a većina muslimana u Azerbejdžanu su šijiti.

[uredi] Povijest

Tragovi ljudskih naselja u području Azerbajdžana potječu iz mlađeg kamenog doba. Tada je stanovništvo vjerovalo u goreći izvor nafte u blizini Abšerona. Početkom prvog milenija na jugu Azerbajdžana osnovana je neovisna država Mana, koja je u 6. stoljeću došla pod vlast Perzije, a u 7. Medije. Pobjedom Aleksandra Velikog nad Perzijancima osnovana je polusuverena državica Medija Atropatena. U 2. stoljeću osvojili su je Parti. Godine 226. počinje se nazivati Aderbajganom ili Azerbajdžanom.

Dana 28. travnja 1920. nastaje Azerbejdžanska SSR, 1991. neovisna država Azerbajdžan.