Šekovići

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Šekovići
BH municipality location Sekovici.png
Entitet Republika Srpska
Sjedište Šekovići
Načelnik Momir Ristić
Površina 170 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

9.629 (1991.)
20/km²
Pošta

Šekovići su općina u sjeveroistočnoj BiH, koja administrativno pripada entitetu Republika Srpska. Općina spada u najnerazvijenije općine u BiH.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Nalaze se u istočnoj Bosni, između općina Zvornik, Vlasenica, Osmaci, Kalesija i Kladanj. Na području općine prevladavaju šume, pašnjaci, oko rijeke Drinjače postoji i nešto obradivog zemljišta. Otežavajuća okolnost za razvoj Šekovica je udaljenost od tranzitnih prometnica.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Šekovići

Po posljednjem službenom popisu stanovništva, 1991. godine, općina Šekovići imala je 9.629 stanovnika, raspoređenih u 34 naselja.



Stanovništvo općine Šekovići
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 9.030 (93,77%) 9.753 (94,17%) 10.241 (96,88%)
Muslimani 326 (3,38%) 304 (2,93%) 286 (2,70%)
Hrvati 10 (0,11%) 15 (0,14%) 6 (0,05%)
Jugoslaveni 129 (1,33%) 175 (1,68%) 2 (0,01%)
ostali i nepoznato 134 (1,39%) 109 (1,05%) 35 (0,33%)
ukupno 9.629 10.356 10.570

Šekovići (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Šekovići
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 1.606 (92,56%) 1.059 (86,09%) 520 (96,11%)
Muslimani 17 (0,97%) 32 (2,60%) 10 (1,84%)
Hrvati 5 (0,28%) 12 (0,97%) 5 (0,92%)
Jugoslaveni 80 (4,61%) 90 (7,31%) 0
ostali i nepoznato 27 (1,55%) 37 (3,00%) 6 (1,10%)
ukupno 1.735 1.230 541

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Akmačići, Ašćerići, Bašići, Betanj, Bobari, Čanići, Đurići, Dobrić, Džanojevići, Javor, Kalabače, Kaštjelj, Korijen, Markovići, Milovanovići, Papraća, Petrovići, Plazače, Pobedarje, Podpola, Raševo, Selište, Strmica, Stupari, Sučani, Šekovići, Tepen, Trnovo, Tupanari, Udbina, Velika Njiva, Vidakovići Vrela, Vreljansko Polje, Vrelo i Zupci.

Smatra se da općina trenutno ima oko 8.000 stanovnika. Većina onih koji su napustili Šekoviće iselili su se u Srbiju, dobar dio radno sposobnih muškaraca je na rad otišao u Rusiju, a jedan dio je utočište našao u zemljama zapadne Europe i prekooceanskim zemljama. Preostali stanovnici uglavnom su na rubu egzistencije, bez mogućnosti zapošljavanja. Velik broj ljudi koji su se iselili iz Šekovića dolazi u mjesto za vrijeme praznika i godisnjih odmora, tako da mjesto tijekom ljeta i prvog dijela siječnja oživi.

Uprava[uredi VE | uredi]

Po procjenama OSCE i općinska uprava ima prevelik broj zaposlenih neodgovarajuće stručne spreme. Neophodno je izvršiti temeljnu i radikalnu reformu općinske uprave, po uzoru na općinsku upravu koja postoji u zapadnoj Europi, jer zbog malog proračuna općina nije u stanju financirati sadašnju općinsku upravu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Smatra se da su općinu Šekovići naselili stanovnici istočne Hercegovine, s područja Gacka i Nevesinja.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Slabo razvijeno, postoji nekoliko boljih privrednih subjekata, ostatak uglavnom ne radi. Nekoliko tvrtki za obradu drva radi dosta uspješno. Postoje izuzetni uvjeti za razvoj seoskog, samostanskog i lovnog turizma, te stočarstva i voćarstva. Općina u suradnji s NVO CAM Šekovići pokušava zainteresirati više stanovnika regije za mogućnosti razvoja turizma koje pruža općina.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Miloš Zekić, partizanski general-potpukovnik, smatra se šekovačkim Ataturkom (ocem Šekovića).

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Pravoslavni manastir Lovnica iz 16. stoljeća, nalazi se 2 kilometra od centra Šekovića. Pravoslavni manastir Papraća, iz 14. stoljeća nalazi se 15 kilometara od Šekovića prema Zvorniku. Partizansko spomen obilježje nalazi se pokraj manastira Lovnica, 2 kilometra od Šekovića

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • OŠ Jovan Dučić
  • srednjoškolski centar Petar II Petrović Njegoš.

Kultura[uredi VE | uredi]

Sport[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Hasan Zolić, odg. ur., Nacionalni sastav stanovništva : rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Statistički bilten 234., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, prosinca 1993. (URL)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]