Prozor-Rama

Izvor: Wikipedija

"Prozor" preusmjerava ovamo. Za gradsko naselje Otočca, vidi Prozor (Otočac).

Ovaj članak nije preveden djelomično ili uopće. (Rasprava) Pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.

Prozor-Rama
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Županija	Hercegovačko-neretvanska
Sjedište	Prozor
Načelnik	Jozo Vukoja
Površina	km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	19.760 (popis 1991.) /km²

Prozor-Rama je općina u sjevernoj Hercegovini, Bosna i Hercegovina. Sjedište općine je u gradu Prozoru.

Sadržaj 1 Zemljopis 2 Naseljena mjesta 3 Stanovništvo 3.1 Nacionalni sastav po naseljenim mjestima, 1991. 3.2 Izvor 4 Uprava 5 Povijest 5.1 Srednjovjekovna Bosna 5.2 Osmanlijsko doba 5.3 Austrougarsko doba 5.4 Drugi svjetski rat 6 Gospodarstvo 7 Poznate osobe 8 Povijesni spomenici 9 Obrazovanje 10 Kultura 11 Sport 12 Vanjske poveznice 13 Izvori

Zemljopis

Grad Prozor nalazi se na ušću rijeke Rame, gdje Bosna izlazi na obale Neretve, točnije prelazi u Hercegovinu.

Danas nema ovog ušća, gotovo nestala je i rijeka Rama, čiji je gornji tok prekrilo Ramsko jezero, a donji tok i ušće Jablaničko jezero. Područje današnje prozorsko-ramske općine uokvireno je visokim i teško prohodnim planinama (Makljen, Raduša, Vran, Ljubuša i Čvrsnica). Posebno je nepristuačan vrletni masiv planine Čvrsnice, koji ovaj kraj okružuje s njegove južne strane. Nešto prohodnije i niže planine su prema zapadu i sjeveru, pa su se tuda protezali glavni putevi koji su ovaj kraj povezali s drugim mjestima. Uz vodene tokove, pogotovo rijeke Rame, bile su smještene ne baš brojne i prostrane, ali vrlo plodne doline, od kojih je najveća i najplodnija bila ona u gornjem toku Rame. Danas gotovo cijelu dolinu prekriva Ramsko jezero. Konfiguracija tla prozorsko-ramske općine uvjetovala je da se neka njegova sela nalaze se na svega 300, pa i manje, a neka iznad 900 metara nadmorske visine. Klimatski uvjeti nisu surovi zahvaljujući utjecaju mediteranske klime, koja prodire dolinom rijeke Neretve i Rame. Zbog toga je cijeli ovaj kraj vrlo ugodan i pitom i od pamtivjeka privlačan za čovjekovo stanište.

Naseljena mjesta

Blace, Borovnica, Dobroša, Donja Vast, Donji Krančići, Donji Višnjani, Družinovići, Duge, Gmići, Gorica, Gornji Krančići, Gornji Višnjani, Gračac, Gračanica, Grevići, Heljdovi, Here, Hudutsko, Ivanci, Jaklići, Klek, Kovačevo Polje, Kozo, Kućani, Kute, Lapsunj, Lizoperci, Lug, Ljubunci, Maglice, Meopotočje, Mluša, Ometala, Orašac, Pajići, Paljike, Parcani, Paroš, Ploča, Podbor, Proslap, Prozor, Ravnica, Ripci, Rumboci, Skrobućani, Šćipe, Šćit, Šerovina, Šlimac, Tošćanica, Trišćani, Ustirama, Uzdol, Varvara i Zahum.

Stanovništvo

Detaljniji članak o ovoj temi: Demografija Prozora
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prozor imala je 19.760 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja.

Nacionalni sastav:

• Hrvati - 12.259 (62,03%)
• Muslimani - Bošnjaci - 7.226 (36,56%)
• Srbi - 45 (0,22%)
• Jugoslaveni - 100 (0,50%)
• ostali - 130 (0,65%)

Nacionalni sastav po naseljenim mjestima, 1991.

Apsolutna etnička većina:

██ Hrvati

██ Muslimani

Relativna etnička većina:

██ Muslimani

Nacionalni sastav stanovništva općine Prozor, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 1991.
naseljeno mjesto	ukupno	Hrvati	Muslimani	Srbi	Jugoslaveni	ostali
Blace	181	83	88	0	0	10
Borovnica	333	171	161	0	0	1
Dobroša	203	202	0	0	0	1
Donja Vast	367	279	85	0	0	3
Donji Krančići	156	19	137	0	0	0
Donji Višnjani	77	1	76	0	0	0
Družinovići	125	58	67	0	0	0
Duge	345	119	223	0	3	0
Gmići	871	816	50	0	0	5
Gorica	192	82	109	0	0	1
Gornji Krančići	209	204	5	0	0	0
Gornji Višnjani	59	0	59	0	0	0
Gračac	324	227	94	0	0	3
Gračanica	116	31	85	0	0	0
Grevići	187	48	138	0	0	1
Heljdovi	137	12	125	0	0	0
Here	270	0	269	0	0	1
Hudutsko	87	84	0	1	2	0
Ivanci	116	112	0	0	0	4
Jaklići	708	702	0	0	0	6
Klek	207	0	206	0	0	1
Kovačevo Polje	146	0	146	0	0	0
Kozo	105	105	0	0	0	0
Kućani	277	203	74	0	0	0
Kute	332	23	308	0	0	1
Lapsunj	253	10	243	0	0	0
Lizoperci	175	0	174	0	0	1
Lug	667	257	403	1	1	5
Ljubunci	453	386	67	0	0	0
Maglice	80	80	0	0	0	0
Meopotočje	85	85	0	0	0	0
Mluša	168	167	0	0	0	1
Ometala	484	440	35	0	0	9
Orašac	687	574	108	0	0	5
Pajići	89	89	0	0	0	0
Paljike	303	228	75	0	0	0
Parcani	109	0	107	0	0	2
Paroš	103	14	88	0	0	1
Ploča	265	264	0	0	0	1
Podbor	614	566	46	0	0	2
Proslap	315	310	3	0	0	2
Prozor	3,566	1,199	2,199	39	93	36
Ravnica	42	0	42	0	0	0
Ripci	592	544	45	0	0	3
Rumboci	1,655	1,618	33	0	0	4
Skrobućani	296	95	199	0	0	2
Šćipe	297	43	249	4	0	1
Šćit	177	176	0	0	0	1
Šerovina	52	52	0	0	0	0
Šlimac	124	97	27	0	0	0
Tošćanica	204	31	173	0	0	0
Trišćani	146	145	0	0	0	1
Ustirama	519	471	39	0	0	9
Uzdol	484	483	0	0	0	1
Varvara	620	248	365	0	1	6
Zahum	6	6	0	0	0	0
ukupno	19,760	12,259	7,225	45	100	131

Izvor

• Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

• internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf

Uprava

Povijest

Na području Prozora i doline Rame se nalaze mnoga arheološka nalazišta: na Velikoj Gradini na Vrelu Rame nađen je čitav komplet modela kućnog namještaja izrađenog od gline, koji je vjerovatno služio kao dječije igračke, a vjerno reproducira peć, sto, stolice i dr.

Srednjovjekovna Bosna

Ne zna se točno kad su Slaveni zagospodarili Ramskom dolinom. U vrijeme jačanja srednjovjekovne Bosne, Rama se našla u njenom sastavu. U jednoj povelji koju je 1322. godine izdao Stjepan II Kotromanić, spominje se od Rame knez Ostoja, a iz druge povelje koja je pisana 1323. godine doznaje se da je to bio knez Ostoja Pribojević. Ime grada Prozora prvi put se spominje u darovnoj povelji Tvrtka I, koju je izdao 11. augusta 1366. godine u župi Rami pod Prozor-gradom, kojom daruje Vukčiću Hrvatiniću, čitavu Plivsku župu sa tvrdim Sokol-gradom.

Grad je najvjerojatnije nastao izgradnjom utvrđenja oko kojeg se kasnije razvilo predgrađe, ustvari gradsko naselje, a koje je još prije pada Bosne pod osmanlijsku vlast postalo poznato trgovište.

Osmanlijsko doba

Osmanlije su zauzele staru župu Ramu s gradom Prozorom u ljeto 1463. godine. U oktobru iste godine Vladislav Heregović ju je oslobodio, pa mu je ugarski kralj Matija Korvin 6. decembra 1463. godine darovao Prozor, kao nagradu za pomoć u borbama koje je kralj tada vodio u Bosni. Od tada pa do 1469. godine nema joj spomena u izvorima. Godine 1469. Rama se javlja kao nahija u kadiluku Neretva, a njen grad Prozor kao tvrđava sa posadom.

Prema predaji sultan Mehmed Fatih (1451-1481) je najkasnije osvojio prozorski grad odnosno utvrđenje.

Austrougarsko doba

Prozor je u vrijeme austrougarske okupacije imao 845 stanovnika, a čitav srez 9.419. Prozor je pod novom vlašću bio sjedište sreza, a zatim i općine.

Drugi svjetski rat

Za vrijeme Drugog svjetskog rata veliki broj stanovnika je ubijen, a sam grad je bio potpuno razrušen i uništen. Tokom rata, Prozor je bio tri puta oslobađan od strane partizana. Bitka po kojoj je Prozor ostao poznat u povijesti je Bitka za ranjenike.^[1] Najpoznatije naređenje Josipa Broza Tita bilo je: Prozor noćas mora pasti.

Gospodarstvo

Poznate osobe

• Dobrila Meštrović
• Ali-paša Serdar
• Muhamed Skejo Prozorac
• Osman Sabitović
• Veselko Tenžera, pisac, književni kritičar
• Ali-paša Varvar

Povijesni spomenici

• Prozorska sahat-kula
• Stari grad u Prozoru
• Kopčića turbe u Rumbocima

Obrazovanje

• Više osnovnih i srednjih škola

Kultura

Sport

• HNK Rama
• HKK Rama
• HŽKK Rama

Vanjske poveznice

• www.prozor.net
• http://www.rama-prozor.info

Izvori

Nedovršeni članak Prozor-Rama koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Prozor-Rama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.