Hrvatsko iseljeništvo: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 26: | Redak 26: | ||
Najčešća imena koja nose su Croatia, Jadran, Zrinski, Adria, Dalmacija, Hajduk, Dinamo, HAŠK, Marjan, Velebit, Mladost, Zagreb, Matija Gubec... |
Najčešća imena koja nose su Croatia, Jadran, Zrinski, Adria, Dalmacija, Hajduk, Dinamo, HAŠK, Marjan, Velebit, Mladost, Zagreb, Matija Gubec... |
||
Dijaspora (starogrčki διασπορά = rasutost, rasprostranjenost) označava od druge polovine 20. vijeka grupu ljudi ili etničke grupe, koje su pod pritiskom sile napustile svoju tradicionalnu etničku domovinu i nastanile se po cijelom svijetu. Pojam dijaspora može istovremeno označavati i status manjine, na primjer određenih vjerskih grupa. |
|||
== Statistika == |
|||
Prvobitno je pojam dijaspora označavao samo Jevreje, koje su Babilonci 586. godine p. n. e. istjerali iz Judeje, a Rimljani ih 135. godine istjerali u sve krajeve Rimskog carstva. |
|||
Sukladno navedenom Hrvati iz Bosne i Hercegovine nisu dijaspora Republike Hrvatske, jer su autohtoni narod u BiH, sve od njenog ustanovljavanja, kao države, pa sve do danas. Nikad nisu živjeli u Hrvatskoj, ili se iz Hrvatske iselili i nastanili u BiH. Proglašavanjem Hrvata BiH dijasporom RH čini se neoprostiva šteta Hrvatima u BiH, jer im se oduzima status autohtonog naroda u njihovoj domovini Bosni I Hercegovini. |
|||
===Europa=== |
|||
U primjeru Židova najbolje se prikazuje značenje naziva dijaspora; svi su Židovi podrijetlom iz Izraela, a rasuti su po cijelom svijetu. U svakoj državi u kojoj žive oni su dijaspora Izraela. Hrvatska dijaspora su svi autohtoni Hrvati iz Hrvatske, koji su se raselili širom svijeta. Tako, npr. Hrvati koji su starosjedioci u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, nisu Hrvatska dijaspora, jer nikad nisu živjeli u Hrvatskoj i njihove su domovine one zemlje u kojima žive od njihovog naseljavanja. Dakle, svi su pripadnici jednog naroda zvanog Hrvati, ali nisu dijaspora države Hrvatske. |
|||
;Jugoistočna Europa |
|||
Ovo je znanstveni pristup, a sve je ostalo politiziranje. |
|||
*[[Srbija]] 70.602<ref>[http://webrzs.stat.gov.rs/axd/Zip/eSn31.pdf 2002 Census in Serbia]</ref> |
|||
*[[Slovenija]] 35.642 (2002)<ref>[http://www.stat.si/popis2002/en/rezultati/rezultati_red.asp?ter=SLO&st=7 Slovenian census 2002]</ref> |
|||
*[[Crna Gora]] 6.811 (2000)<ref>[http://www.monstat.org/Popis/Popis01a.zip Montenegrian census] page 14 Population by national or ethnic affiliation - Review for Republic of Montenegro and municipalities</ref> |
|||
*[[Rumunjska]] 6.786<ref>[http://mimmc.ro/info_util/formulare_1294/ Census in Romania]</ref> |
|||
;Zapadna Europa |
|||
*[[Njemačka]] 227.510 ([[Hrvati u Njemačkoj]])<ref name="croata"/> |
|||
*[[Austrija]] 150.719<ref>[ftp://www.statistik.at/pub/neuerscheinungen/vzaustriaweb.pdf Census 2001] "Tabelle 5: Bevölkerung nach Umgangssprache und Staatsangehörigkeit", page 60 "''131,307 Croatians + 19,412 [[Burgenland Croats]] = 150,719. In the Austrian census, Burgenland Croats are separate from the main Croat group''."</ref> |
|||
*[[Švicarska]] 40.484 (2006)<ref>[http://www.bfs.admin.ch/bfs/portal/de/index/themen/01/22/publ.Document.88215.pdf 2006 Figures] page 68, Petra-P12, gives a 40,484 number. [http://www.humanrights.ch/upload/pdf/070116_CERDSchlussversion_d.pdf] page 12 2.1.1. Ständige ausländische Wohnbevölkerung nach Nationalität 2001 - 2004, gives a 44,035 number</ref> |
|||
*[[Francuska]] oko 30.000 <ref name="france embassy">[http://www.amb-croatie.fr/croatie/population.htm La Croatie. Population et religions] Embassy of Croatia in France "''Diaspora. Plus de 2 millions de Croates (originaires de Croatie et de Bosnie-Herzégovine) vivent à l'étranger Dans la deuxième moitié du XIXe siècle de nombreux Croates ont émigré sur d'autres continents. Leurs descendants sont aujourd'hui 1,3 million aux États-Unis, 150 000 au Canada, 250 000 en Australie. Plus récemment, beaucoup sont partis vers l'Europe occidentale, principalement l'Allemagne où ils sont 280 000, l'Autriche 40 000, la Suisse 35 000, la France quelque 30 000.''"</ref> |
|||
*[[Mađarska]] 25.730<ref>[http://www.nepszamlalas.hu/eng/volumes/06/00/tabeng/1/load01_10_0.html Hungary census]</ref> |
|||
*[[Italija]] 21.360<ref>[http://demo.istat.it/str2006/query.php?lingua=eng&Rip=S0&paese=A12&submit=Tavola Foreigners in Italy]</ref> |
|||
*[[Velika Britanija]] 6.992 ([[2001 UK Census]])<ref name=OECD>{{citiranje www|url=http://www.oecd.org/dataoecd/18/23/34792376.xls|naslov=Country-of-birth database|izdavač=[[Organisation for Economic Co-operation and Development]]|preuzeto=2008-09-20}}</ref> |
|||
;Skandinavske zemlje |
|||
*[[Švedska]] 28.000<ref>[http://www.scb.se/statistik/_publikationer/BE0101_2006A01_BR_03_BE0107TAB.pdf By Ancestry 2008] "1.1.2 Population by country of birth 1900–2006" in page 6 says 6,063 and "1.1.3 Population by citizenship 1900–2006" in page 10 says 2,763</ref> |
|||
*[[Danska]] 5.400<ref>[http://www.joshuaproject.net/countries.php?rog3=DA&sf=population&so=asc Denmark – People Groups]</ref> |
|||
*[[Norveška]] 3.909<ref>[http://www.ssb.no/innvbef_en/tab-2010-04-29-04-en.html Statistics Norway - Persons with immigrant background by immigration category and country background. 1 January 2010]</ref> |
|||
==Hrvatske iseljeničke zajednice nekad i sad== |
==Hrvatske iseljeničke zajednice nekad i sad== |
Inačica od 16. ožujka 2015. u 14:22
Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu. Skoro 4 milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske[2]
Velika iseljivanja Hrvata počela su još u 15. stoljeću širenjem osmanskoga carstva. Posljedica tih iseljivanja današnje su hrvatske nacionalne manjine u Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i Italiji.
U drugoj polovici 19. stoljeća i osobito na prijelazu u 20. stoljeće Hrvati se masovno iseljuju u Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju, Novi Zeland i Južnoafričku Republiku.
Značajno raseljavanje Hrvata u razne zemlje zapadnog svijeta zabilježen je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća Hrvata u potrazi za boljim životnim uvjetima ili zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom kao disidenti napustili svoju domovinu.
Značaj za gospodarstvo u Hrvatskoj
Velik broj investicija dolazi u Hrvatsku iz iseljeništva. Količina novca koja u Hrvatsku dolazi godišnje iz iseljeništva vrlo je velika. Značajan je broj tvrtki koje u Hrvatskoj zapošljavaju puno zaposlenika, a njihovi su vlasnici upravo povratnici. Prema podatcima Svjetske Banke godišnje doznake iseljenika iznose oko 1,5 Milijarde Američkih dolara.[3] i niz godina pridonose između 2,5 i 3 posto hrvatskom BDP-u.[4]
Uz transfere koje su registrirale središnje nacionalne banke, treba uračunati gotovinu koju iseljenici sami donose za vrijeme posjeta domovini. Procjenjuje se da je iseljeništvo od 1991. 2011 poslalo u Hrvatsku oko 100 milijardi eura.[5]
Veličina i značaj hrvatskog iseljeništva u monetarnom, gospodarstvenom, političkom, kulturnom i lobističkom pogledu je velik. Tijekom Velikorspske agresije hrvatska politicko-ekonomska emigracija je sakupila značajna novčana sredstva za kupovinu humanitarne pomoći i oružja za hrvatsku vojsku i policiju.[6]
Značaj za gospodarstvo u Bosni i Hercegovini
Šport u hrvatskoj dijaspori
U druženju i okupljanju hrvatskih iseljeničkih zajednica su veliku ulogu imala športska društva, posebice nogometni klubovi.
Najčešća imena koja nose su Croatia, Jadran, Zrinski, Adria, Dalmacija, Hajduk, Dinamo, HAŠK, Marjan, Velebit, Mladost, Zagreb, Matija Gubec...
Dijaspora (starogrčki διασπορά = rasutost, rasprostranjenost) označava od druge polovine 20. vijeka grupu ljudi ili etničke grupe, koje su pod pritiskom sile napustile svoju tradicionalnu etničku domovinu i nastanile se po cijelom svijetu. Pojam dijaspora može istovremeno označavati i status manjine, na primjer određenih vjerskih grupa. Prvobitno je pojam dijaspora označavao samo Jevreje, koje su Babilonci 586. godine p. n. e. istjerali iz Judeje, a Rimljani ih 135. godine istjerali u sve krajeve Rimskog carstva. Sukladno navedenom Hrvati iz Bosne i Hercegovine nisu dijaspora Republike Hrvatske, jer su autohtoni narod u BiH, sve od njenog ustanovljavanja, kao države, pa sve do danas. Nikad nisu živjeli u Hrvatskoj, ili se iz Hrvatske iselili i nastanili u BiH. Proglašavanjem Hrvata BiH dijasporom RH čini se neoprostiva šteta Hrvatima u BiH, jer im se oduzima status autohtonog naroda u njihovoj domovini Bosni I Hercegovini. U primjeru Židova najbolje se prikazuje značenje naziva dijaspora; svi su Židovi podrijetlom iz Izraela, a rasuti su po cijelom svijetu. U svakoj državi u kojoj žive oni su dijaspora Izraela. Hrvatska dijaspora su svi autohtoni Hrvati iz Hrvatske, koji su se raselili širom svijeta. Tako, npr. Hrvati koji su starosjedioci u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, nisu Hrvatska dijaspora, jer nikad nisu živjeli u Hrvatskoj i njihove su domovine one zemlje u kojima žive od njihovog naseljavanja. Dakle, svi su pripadnici jednog naroda zvanog Hrvati, ali nisu dijaspora države Hrvatske. Ovo je znanstveni pristup, a sve je ostalo politiziranje.
Hrvatske iseljeničke zajednice nekad i sad
Značajno doseljavanje u Njemačku zabilježeno je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća Hrvata u potrazi za boljim životnim uvjetima ili - u manjim broju - zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom kao disidenti napustili svoju domovinu.
- Sjeverna Amerika - U SAD-u prve naseobine Hrvata utemeljene su na jugu ušća Mississippija. Značajno doseljavanje zabilježeno je za vrijeme zlatne groznice u Kaliforniju. I u Arizoni i Nevadi ima Hrvata - uglavnom rade u rudnicima srebra i zlata. Washington i Pennsylvanija značajne su hrvatske kolonije.
- Južna Amerika - U Južnu Ameriku Hrvati počinju pristizati 70-ih godina 19. stoljeća. Najznačajnije hrvatske kolonije do prvog svjetskog rata utemeljene su u Argentini (najviše Hrvata). U Čileu Hrvati žive u kolonijama utemeljenim u gradovima, a bave se trgovinom i obrtom. Ima ih oko 400.000 [7] [8], te će Čile biti druga zemlja na svijetu s najvećim brojem hrvatskih potomaka. U Brazilu ih je najviše u Sao Paolu. U Južnoj Americi Hrvata ima i u Boliviji, Peruu i Urugvaju.
Od katastrofalnog potresa koji je pogodio Dubrovačku Republiku i sam grad Dubrovnik 1667., a koji je izazvao veliku krizu, započinje iseljavanje Hrvata i traje sve do današnjih dana.
- Hrvati u Belgiji
- Hrvati u Boliviji
- Hrvati u Brazilu
- Hrvati u Bugarskoj
- Hrvati u Češkoj
- Hrvati u Čileu
- Hrvati u Mađarskoj
- Hrvati u Makedoniji (Kumanovo)
- Hrvati u Nizozemskoj
- Hrvati na Novom Zelandu
- Hrvati u Njemačkoj
- Hrvati u Paragvaju
- Hrvati u Peruu
- Hrvati u Poljskoj
- Hrvati u Portugalu
- Hrvati u Rumunjskoj
- Hrvati u Rusiji
- Hrvati u SAD-u
- Hrvati u Siriji
- Hrvati u Slovačkoj
- Hrvati u Sloveniji (razlikovati od autohtonih)
- Hrvati u Sudanu
- Hrvati u Švedskoj
- Hrvati u Švicarskoj
- Hrvati u Tunisu
- Hrvati u Urugvaju
- Hrvati u Venezueli
- Hrvati u Zimbabveu
Unutarnje poveznice
Izvori
Vanjske poveznice
- Iseljavanje Hrvata u Amerike te Južnu Afriku
- Slobodna Dalmacija Podlistak: Opća skica hrv. iseljeništva od 15. stoljeća do naših dana
- Hrvatske zajednice
|