Hrvatsko iseljeništvo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 16. ožujka 2015. u 14:30

Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu. Skoro 4 milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske^[2]

Velika iseljivanja Hrvata počela su još u 15. stoljeću širenjem osmanskoga carstva. Posljedica tih iseljivanja današnje su hrvatske nacionalne manjine u Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i Italiji.

U drugoj polovici 19. stoljeća i osobito na prijelazu u 20. stoljeće Hrvati se masovno iseljuju u Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju, Novi Zeland i Južnoafričku Republiku.

Značajno raseljavanje Hrvata u razne zemlje zapadnog svijeta zabilježen je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća Hrvata u potrazi za boljim životnim uvjetima ili zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom kao disidenti napustili svoju domovinu.

Značaj za gospodarstvo u Hrvatskoj

Velik broj investicija dolazi u Hrvatsku iz iseljeništva. Količina novca koja u Hrvatsku dolazi godišnje iz iseljeništva vrlo je velika. Značajan je broj tvrtki koje u Hrvatskoj zapošljavaju puno zaposlenika, a njihovi su vlasnici upravo povratnici. Prema podatcima Svjetske Banke godišnje doznake iseljenika iznose oko 1,5 Milijarde Američkih dolara.^[3] i niz godina pridonose između 2,5 i 3 posto hrvatskom BDP-u.^[4]

Uz transfere koje su registrirale središnje nacionalne banke, treba uračunati gotovinu koju iseljenici sami donose za vrijeme posjeta domovini. Procjenjuje se da je iseljeništvo od 1991. 2011 poslalo u Hrvatsku oko 100 milijardi eura.^[5]

Veličina i značaj hrvatskog iseljeništva u monetarnom, gospodarstvenom, političkom, kulturnom i lobističkom pogledu je velik. Tijekom Velikorspske agresije hrvatska politicko-ekonomska emigracija je sakupila značajna novčana sredstva za kupovinu humanitarne pomoći i oružja za hrvatsku vojsku i policiju.^[6]

Značaj za gospodarstvo u Bosni i Hercegovini

Šport u hrvatskoj dijaspori

U druženju i okupljanju hrvatskih iseljeničkih zajednica su veliku ulogu imala športska društva, posebice nogometni klubovi.
Najčešća imena koja nose su Croatia, Jadran, Zrinski, Adria, Dalmacija, Hajduk, Dinamo, HAŠK, Marjan, Velebit, Mladost, Zagreb, Matija Gubec...

Dijaspora (starogrčki διασπορά = rasutost, rasprostranjenost) označava od druge polovine 20. vijeka grupu ljudi ili etničke grupe, koje su pod pritiskom sile napustile svoju tradicionalnu etničku domovinu i nastanile se po cijelom svijetu. Pojam dijaspora može istovremeno označavati i status manjine, na primjer određenih vjerskih grupa. Prvobitno je pojam dijaspora označavao samo Jevreje, koje su Babilonci 586. godine p. n. e. istjerali iz Judeje, a Rimljani ih 135. godine istjerali u sve krajeve Rimskog carstva. Sukladno navedenom Hrvati iz Bosne i Hercegovine nisu dijaspora Republike Hrvatske, jer su autohtoni narod u BiH, sve od njenog ustanovljavanja, kao države, pa sve do danas. Nikad nisu živjeli u Hrvatskoj, ili se iz Hrvatske iselili i nastanili u BiH. Proglašavanjem Hrvata BiH dijasporom RH čini se neoprostiva šteta Hrvatima u BiH, jer im se oduzima status autohtonog naroda u njihovoj domovini Bosni I Hercegovini. U primjeru Židova najbolje se prikazuje značenje naziva dijaspora; svi su Židovi podrijetlom iz Izraela, a rasuti su po cijelom svijetu. U svakoj državi u kojoj žive oni su dijaspora Izraela. Hrvatska dijaspora su svi autohtoni Hrvati iz Hrvatske, koji su se raselili širom svijeta. Tako, npr. Hrvati koji su starosjedioci u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, nisu Hrvatska dijaspora, jer nikad nisu živjeli u Hrvatskoj i njihove su domovine one zemlje u kojima žive od njihovog naseljavanja. Dakle, svi su pripadnici jednog naroda zvanog Hrvati, ali nisu dijaspora države Hrvatske. Ovo je znanstveni pristup, a sve je ostalo politiziranje.

Hrvatske iseljeničke zajednice nekad i sad

Zapadna Europa - Hrvati u Njemačkoj, Hrvati u Švicarskoj, Hrvati u Austriji i Hrvati u Švedskoj

Značajno doseljavanje u Njemačku zabilježeno je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća Hrvata u potrazi za boljim životnim uvjetima ili - u manjim broju - zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom kao disidenti napustili svoju domovinu.

Sjeverna Amerika - U SAD-u prve naseobine Hrvata utemeljene su na jugu ušća Mississippija. Značajno doseljavanje zabilježeno je za vrijeme zlatne groznice u Kaliforniju. I u Arizoni i Nevadi ima Hrvata - uglavnom rade u rudnicima srebra i zlata. Washington i Pennsylvanija značajne su hrvatske kolonije.

Južna Amerika - U Južnu Ameriku Hrvati počinju pristizati 70-ih godina 19. stoljeća. Najznačajnije hrvatske kolonije do prvog svjetskog rata utemeljene su u Argentini (najviše Hrvata). U Čileu Hrvati žive u kolonijama utemeljenim u gradovima, a bave se trgovinom i obrtom. Ima ih oko 400.000 ^[7] ^[8], te će Čile biti druga zemlja na svijetu s najvećim brojem hrvatskih potomaka. U Brazilu ih je najviše u Sao Paolu. U Južnoj Americi Hrvata ima i u Boliviji, Peruu i Urugvaju.

Njemačka:

Hrvatska katolička misija u Münchenu osnovana je davne 1948. godine. S oko 43 000 registriranih vjernika jedna je od najstarijih i najvećih misija u Njemačkoj za katolike Hrvate.

Od katastrofalnog potresa koji je pogodio Dubrovačku Republiku i sam grad Dubrovnik 1667., a koji je izazvao veliku krizu, započinje iseljavanje Hrvata i traje sve do današnjih dana.

Hrvati u Bosni i Hercegovini; Dijaspora (starogrčki διασπορά = rasutost, rasprostranjenost) označava od druge polovine 20. vijeka grupu ljudi ili etničke grupe, koje su pod pritiskom sile napustile svoju tradicionalnu etničku domovinu i nastanile se po cijelom svijetu. Pojam dijaspora može istovremeno označavati i status manjine, na primjer određenih vjerskih grupa.

Prvobitno je pojam dijaspora označavao samo Jevreje, koje su Babilonci 586. godine p. n. e. istjerali iz Judeje, a Rimljani ih 135. godine istjerali u sve krajeve Rimskog carstva. Sukladno navedenom Hrvati iz Bosne i Hercegovine nisu dijaspora Republike Hrvatske, jer su autohtoni narod u BiH, sve od njenog ustanovljavanja, kao države, pa sve do danas. Nikad nisu živjeli u Hrvatskoj, ili se iz Hrvatske iselili i nastanili u BiH. Proglašavanjem Hrvata BiH dijasporom RH čini se neoprostiva šteta Hrvatima u BiH, jer im se oduzima status autohtonog naroda u njihovoj domovini Bosni I Hercegovini. U primjeru Židova najbolje se prikazuje značenje naziva dijaspora; svi su Židovi podrijetlom iz Izraela, a rasuti su po cijelom svijetu. U svakoj državi u kojoj žive oni su dijaspora Izraela. Hrvatska dijaspora su svi autohtoni Hrvati iz Hrvatske, koji su se raselili širom svijeta. Tako, npr. Hrvati koji su starosjedioci u Poljskoj, češkoj, Slovačkoj, nisu Hrvatska dijaspora, jer nikad nisu živjeli u Hrvatskoj i njihove su domovine one zemlje u kojima žive od njihovog naseljavanja. Dakle, svi su pripadnici jednog naroda zvanog Hrvati, ali nisu dijaspora države Hrvatske. Ovo je znanstveni pristup, a sve je ostalo politiziranje.

gradišćanski Hrvati

moravski Hrvati

moliški Hrvati

Janjevci

karaševski Hrvati

Hrvati u Rusiji
Hrvati u SAD-u
Hrvati u Siriji
Hrvati u Slovačkoj
Hrvati u Sloveniji (razlikovati od autohtonih)
Hrvati u Sudanu
Hrvati u Švedskoj
Hrvati u Švicarskoj
Hrvati u Tunisu
Hrvati u Urugvaju
Hrvati u Venezueli
Hrvati u Zimbabveu

Unutarnje poveznice

Hrvatska kulturnopovijesna i suvremena ekumena

Izvori

Vanjske poveznice

Iseljavanje Hrvata u Amerike te Južnu Afriku
Slobodna Dalmacija Podlistak: Opća skica hrv. iseljeništva od 15. stoljeća do naših dana
Hrvatske zajednice

[1] [1]

[2] Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

[3] Worldbank.

[4] poslovni.hr.

[5] Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj.

[6] Slobodna Dalmacija.

[7] [2]

[8] [3]

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

@@ Redak 50: / Redak 50: @@
 {{legenda|#000080|Zemlje [[Hrvatsko iseljeništvo|hrv. iseljeništva]] koje imaju i trad. hrv. manjinu: [[Hrvati u Italiji|Italija]] s [[Moliški Hrvati|Moliškim Hrvatima]] i [[Hrvati u Austriji|Austrija]] s [[Gradišćanski Hrvati|Gradišćanskim Hrvatima]]}}
 {{legenda|#00002b|Ostale zemlje zapaženog [[Hrvatsko iseljeništvo|hrvatskog iseljeništva]] u Europi}}]]
+*Hrvati u Bosni i Hercegovini; Dijaspora (starogrčki διασπορά = rasutost, rasprostranjenost) označava od druge polovine 20. vijeka grupu ljudi ili etničke grupe, koje su pod pritiskom sile napustile svoju tradicionalnu etničku domovinu i nastanile se po cijelom svijetu. Pojam dijaspora može istovremeno označavati i status manjine, na primjer određenih vjerskih grupa.
+Prvobitno je pojam dijaspora označavao samo Jevreje, koje su Babilonci 586. godine p. n. e. istjerali iz Judeje, a Rimljani ih 135. godine istjerali u sve krajeve Rimskog carstva.
+Sukladno navedenom Hrvati iz Bosne i Hercegovine nisu dijaspora Republike Hrvatske, jer su autohtoni narod u BiH, sve od njenog ustanovljavanja, kao države, pa sve do danas. Nikad nisu živjeli u Hrvatskoj, ili se iz Hrvatske iselili i nastanili u BiH. Proglašavanjem Hrvata BiH dijasporom RH čini se neoprostiva šteta Hrvatima u BiH, jer im se oduzima status autohtonog naroda u njihovoj domovini Bosni I Hercegovini.
+U primjeru Židova najbolje se prikazuje značenje naziva dijaspora; svi su Židovi podrijetlom iz Izraela, a rasuti su po cijelom svijetu. U svakoj državi u kojoj žive oni su dijaspora Izraela. Hrvatska dijaspora su svi autohtoni Hrvati iz Hrvatske, koji su se raselili širom svijeta. Tako, npr. Hrvati koji su starosjedioci u Poljskoj, češkoj, Slovačkoj, nisu Hrvatska dijaspora, jer nikad nisu živjeli u Hrvatskoj i njihove su domovine one zemlje u kojima žive od njihovog naseljavanja. Dakle, svi su pripadnici jednog naroda zvanog Hrvati, ali nisu dijaspora države Hrvatske.
+Ovo je znanstveni pristup, a sve je ostalo politiziranje.
 * [[Hrvati u Argentini]]
 * [[Hrvati u Australiji]]