Austrija

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Österreich)
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg »Österreich« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Österreich (razdvojba).
Republika Austrija
Republik Österreich
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
nema
Himna
Land der Berge, Land am Strome
("Zemljo brda, zemljo na rijekama")
Položaj Austrije
Glavni grad Flag of Vienna (state).svg Beč
Najveći grad Beč
Službeni jezik njemački 1)
Državni vrh
 - Predsjednik Alexander Van der Bellen
 - Predsjednik Vlade Sebastian Kurz
Neovisnost državnim ugovorom,
27. srpnja 1955.
Površina 112. po veličini
 - ukupno 83.872,1 km2
 - % vode 1,3 %
Stanovništvo 97. po veličini
 - ukupno (2018.) 8.823.054[1]
 - gustoća 105/km2
BDP (PKM) procjena 2017.[2]
 - ukupno 416,8 milijardi $ (28.)
 - po stanovniku 49.869 $ (22.)
Valuta euro 2) (100 centa)
Pozivni broj +43
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak .at
1) Regionalni jezici su slovenski u Koruškoj, te hrvatski i mađarski u Gradišću;
2) Do 2002. austrijski šiling

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.

Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa.[3] Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m

Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih nacija od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.[4]

Ime Austrija[uredi VE | uredi]

Službeni naziv Österreich potječe od stare visokonjemačke riječi Ostarrîchi (istočni reich) i kao takvo se prvi put spominje 996. godine.

Dokument iz 996.

Taj izraz odnosio se na markgrofoviju kojom je vladao grof od Babenberga Henrik I , smješten na teritoriju koji je otprilike u današnjoj pokrajini Donjoj Austriji. Ime Austrija je latinizirani oblike germanske riječi za istok , *austrō se također spominje i u imenu Austroazija, istočnom dijelu Franačke. Ime Österreich znači istočna marka tj. Istočno granično područje, budući da je to bio najistočniji dio Svetog Rimskog Carstva u to doba. [5] Ujedno je to bilo i najistočnije njemačko govorno područje.

Povijest[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Austrije

Ukratko[uredi VE | uredi]

Nakon što su je osvajali Rimljani, Huni, Lombardi, Ostrogoti, Bavarci i Franci, Austrija je bila pod vlašću Babenberga od 10. do 13. stoljeća, kada su ih naslijedili Habsburgovci. Kuća Habsburg je potom vladala Austrijom sve do 20. stoljeća.

Do osnivanja Njemačkog carstva 1871. godine, Austrija je bila nadvojvodstvo u sklopu Svetog Rimskog Carstva. U stoljećima kada se se ustalilo pravilo da tzv. knezovi izbornici Svetog Rimskog Carstva za cara uzimaju vladare iz obitelji Habsburg, Austrija - kao zemlja u kojoj su Habsburzi imali nasljedno vojvodsko pravo - predstavljala je uvijek oslonac carske kuće.

Nakon što je Napoleon I. prisilio Franju II. 1806. godine da se odrekne vlasti nad Njemačkom i većinom drugih područja koja su činila Sveto Rimsko Carstvo, zadržao je taj vladar carski naslov, a Austrija je od tada bila odvojena od Njemačke. Od 1867. godine, odnosi u zemljama kojima je vladala kuća Habsburg uređeni su na način da se govorilo o "dvojnoj monarhiji", Austro-Ugarskoj. Austro-Ugarska se raspala nakon što je izgubila Prvi svjetski rat, pa je nastala Austrija u današnjim granicama. Austriju je pripojila Njemačka 1938. godine ("Anschluss").

Saveznici su nakon Drugog svjetskog rata držali Austriju pod okupacijom do 1955. godine, kad je opet stekla potpunu nezavisnost potpisivanjem Austrijskog državnog ugovora i pod uvjetom da ostane neutralna. Ipak, nakon propasti komunizma u Istočnoj Europi, Austrija se politički sve više angažirala, te je 1995. godine postala članica Europske Unije, a 2002. je uvela valutu Euro.

Starije kameno doba[uredi VE | uredi]

Područje Austrije bilo je naseljeno i u starijem kamenom dobu, o čemu svjedoči i jedan od najvrednijih nalaza arheologije u Austriji tzv. Venera iz Willendorfa. Nastala je oko 25.000 godina pr. Kr. na području današnjeg Willendorfa u dolini Wachau u Donjoj Austriji. Pronađena je 1908. godine, a danas se nalazi u Prirodoslovno-povijesnim muzeju u Beču.

Kelti, rimske provincije[uredi VE | uredi]

Karta rimskih provincija na području današnje Austrije[6]

Na području današnje Austrije keltska plemena — Ambidraven, Ambisonten, Boier, Kampi i Noriker, osnivaju kraljevstvo Norik. Ovo kraljevstvo bilo je poznato po izvozu željeza, sve do područja današnje Italije, kao i po svojim konjima "Noriker". Imali su i svoju kovnicu novca.

Širenjem Rimskog carstva, kroz mirno osvajanje, pod rimskim vojskovođama i carskim sinovima Tiberijem i Druzom 15. pr. Kr., područje današnjeg Tirola i Vorarlberga prelazi u vlasništvo Rima. Rimljani osnivaju provincije[7] Norik, Panoniju i Reciju. Veći rimski gradovi u to vrijeme bili su: OvilavaWels, Lauriacum — Lorch kod Ennsa, CetiumSankt Pölten, VidobonaBeč i IuavavumSalzburg.

Srednji vijek[uredi VE | uredi]

Austrijski carski grb

Nakon što su teritoriju današnje Austrije osvajali Rimljani, Huni, Lombardi, Ostrogoti, Bavarci i Franci, ona dolazi pod vlast dinastije Babenberga od 10. do 13. stoljeća, kad su ih naslijedili Habsburgovci. 976. godine spominje se markgrof Leopold I. iz dinastije Babenberg, kao povjerenik cara Otona I. Prvo spominjanje Austrije, kao Ostarrîchi[8] zabilježeno je 1. studenoga 996. godine u ugovoru o poklonu 950 ha zemljišta, cara Otona III, biskupu od Freisinga u okolini današnje općine Neuhofen an der Ybbs u Donjoj Austriji, riječima: „...in regione vulgari vocabulo Ostarrîchi in marcha et in comitatu Heinrici comitis filii Luitpaldi marchionis.

Oko 1000. godine pojavljuju se imena za Austriju, koja imaju i druga značenja, kao npr. in orientali regno, in oriente, Osterland, Austria i terra orientalis.

Izumiranjem dinastije Babenberg, Rudolf I., 1240. godine postaje prvi njemački kralj iz dinastije Habsburg, te uzima ime Rudolf I, vojvoda austrijski i štajerski. Dinastija Habsburg vladala je Austrijom sve do svog izumiranja 1780. godine, kada ju je naslijedila lotarinška dinastija pod imenom Habsburg-Lothringen.

Austrijsko carstvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Austrijsko carstvo
Raspadom Svetog Rimskog carstva 1804. godine, Franjo II., kao poslijednji vladar tog carstva osniva Austrijsko carstvo i uzima ime Franje I., austrijskog cara. Carstvo se prostiralo na područjima današnje Austrije, Češke, Slovačke, Rumunjske, Hrvatske, Slovenije, Mađarske, sjevernih dijelova Italije, kao i dijelova Poljske i Srbije, Njemačke i Bosne i Hercegovine.

Austro-Ugarska[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Austro-Ugarska

Prijestolonasljednik Franjo Ferdinand

Austrijsko carstvo je 1867. godine podijeljeno je kao dvojna monarhija, Austro-Ugarske na austrijski i mađarski dio. Odlukom Berlinskog kongresa Austrija okupira Bosnu i Hercegovinu, koju 1908. godine anektira.[9]

Prvi svjetski rat[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Sarajevski atentat
28. lipnja 1914. godine, Gavrilo Princip, izvršio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu - Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju.

Napad Austro-Ugarske na Kraljevinu Srbiju aktivirao je niz savezništava koji su pokrenuli lančanu reakciju objava rata, iste godine započinje Prvi svjetski rat. Sa ukupnom površinom od 676.615 -km2 Austro-Ugarska je bila druga po veličini zemlja u Europi, a s 53 milijuna stanovnika 1914. godine, treća u Europi.

Prva Republika[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Njemačka Austrija
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Prva Austrijska Republika

Austro-Ugarska raspada nakon što je izgubila Prvi svjetski rat, pa je mirovnim ugovorom u Saint-germainu i mirovnim ugovorom u Trianonu 1918. godine, nastala Republika Njemačka Austrija (njem. Republik Deutschösterreich ili Deutsch-Österreich), nazivana kao Prva Republika (njem. Erste Republik), s prvim predsjednikom vlade Karlom Rennerom.

Anschluss[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Anschluss

Glasački listić, 1938.

1938. godine, Austrija je pripojena nacističkoj Njemačkoj.[10]

Adolf Hitler, koji je i sam rodom iz austrijskog grada Braunau na Innu, imao je veliku želju za pripojenjem Austrije Njemačkoj što je i pokazao 1934.g. kad je javno zahtijevao pripojenje Austrije. I sama politika tadašnjeg Reicha je bila vođena pod sloganom: "Svi Nijemci u jednoj državi."

Godine 1938. Hitlerove pristaše ulaze u austrijsku vladu gdje odmah preuzimaju ministarstva unutarnjih i vanjskih poslova. S već velikim utjecajem unutar države, već iste godine organiziraju referendum o pripojenju Trećem Reichu. Referendum je održan pod strogim nadzorom nacista tako da su oni doslovno vidjeli tko je zakružio "ZA" , a tko "PROTIV" pripajanja Njemačkoj. Zbog ovakve stroge kontrole rezultati referenduma su bili nevjerojatni, čak 99,7% stanovništva Austrije izjasnilo se za pripojenje.

Drugi svjetski rat[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Drugi svjetski rat
Krajem Drugog svjetskog rata 1945. godine, saveznici su podijelili Austriju na četiri okupacijske zone.[11]

27. travnja 1945. godine proglašena je privremena vlada na čelu s Karlom Rennerom. Ta vlada proglašava uspostavljenje tzv. Druge republike i upravlja Austrijom, s manjim promjenama, sve do prvih legitimnih izbora 1949. godine.

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Austrijski državni ugovor
S potpisivanjem državnog ugovora 1955. godine, Austrija je ponovo stekla potpunu neovisnost. Austrija proglašuje stalnu neutralnost i zakonski zabranjuje težiti za ponovnom pripojenju Njemačkoj.[12]

Suvremeno doba[uredi VE | uredi]

1955. godine počinje gospodarski uspon Austrije, koji je 1989. godine rezultirao zahtjevom za pristup u EU, od 1995. Austrija je punopravna članica EU. 2002. je uvela valutu euro.

Administrativna podjela[uredi VE | uredi]

Savezne države[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Savezne države Austrije
Austrija je savezna republika i dijeli se na devet saveznih država (njem. Bundesländer). Te države su podijeljene na kotare (njem. Bezirke) i statutarne gradove (njem. Statutarstadt). Kotari se dalje dijele na općine.

Austria location map.svg
Savezna država Glavni grad Površina
km2
Stanovništvo
(1. travnja 2015.)
GDP (u Eurima)
(milijardi)[13]
BDP (PPP)
Flag of Burgenland (state).svg Gradišće Eisenstadt 3,965 288.472 7.311 25.600
Flag of Carinthia (state).svg Koruška Klagenfurt 9,536 557.754 17.62 31.700
Flag of Lower Austria (state).svg Donja Austrija Sveti Hipolit 19,178 1.638.618 49.75 30.800
Flag of Salzburg (state).svg Salzburg Salzburg 7,154 539.612 23.585 44.500
Flag of Styria (state).svg Štajerska Graz 16,401 1.222.326 40.696 33.600
Flag of Tirol (state).svg Tirol Innsbruck 12,648 730.444 28.052 39.400
Flag of Upper Austria (state).svg Gornja Austrija Linz 11,982 1.439.592 53.863 38.000
Flag of Vienna (state).svg Beč 415 1.805.681 81.772 47.300
Flag of Vorarlberg (state).svg Vorarlberg Bregenz 2,601 379.613 14.463 38.900

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljopis Austrije

Grossglockner, najviši vrh Austrije.

Austrijski zapad i jug leže u Alpama. Zbog tih planinskih područja, Austrija je glasovito turističko odredište za zimske sportove. Najviši vrh je Grossglockner (3.798 m), a nakon njega Wildspitze (3.774 m). Sjever i istok zemlje su uglavnom brežuljkasti i ravni. Najveća rijeka je Dunav. Austrija ima sedam nacionalnih parkova i šezdesetak prirodnih rezervata.

U zapadnom i središnjem dijelu prevladava snježna klima s izrazitim padalinama i niskim zimskim temperaturama. Ljetne temperature su do 20 °C. U dolinama su česte magle i temperaturne inverzije. Prema istoku prevladava umjereno kontinentalna klima.

Gradovi[uredi VE | uredi]

Najveći gradovi su:

Grad Broj stanovnika[14] Savezna država
Beč (glavni grad) 1.889.083 Flag of Vienna (state).svg Beč
Graz 286.216 Flag of Styria (state).svg Štajerska
Linz 204.861 Flag of Upper Austria (state).svg Gornja Austrija
Salzburg 153.363 Flag of Salzburg (state).svg Salzburg
Innsbruck 132.487 Flag of Tirol (state).svg Tirol
Klagenfurt 100.316 Flag of Carinthia (state).svg Koruška
Villach 61.887 Flag of Carinthia (state).svg Koruška
Wels 61.213 Flag of Upper Austria (state).svg Gornja Austrija
Sveti Hipolit 54.673 Flag of Lower Austria (state).svg Donja Austrija
Dornbirn 48.779 Flag of Vorarlberg (state).svg Vorarlberg

Alpska Austrija[uredi VE | uredi]

Alpska Austrija pruža se od Bodenskoga jezera do Dunava; ondje je pojas ulančanih gorja ispresijecanih dolinama i prirodnim prijevojima: sjeverna strana Tridentinskih i Karnskih Alpa (na granici s Italijom), Visoke Ture, Niske Ture, Noričke Alpe (u središnjoj zoni), Allgäuske alpe, Bavarske Alpe i Češka šuma (na granici s Njemačkom i Republikom Češkom). Alpske su planine obrasle gustim šumama, a nad njima se uzdižu veličanstveni ledenjaci. Najviši vrh Austrije je Grossglockner (3.797 m) u Visokim Turama.

Dunavska Austrija[uredi VE | uredi]

Dunavska je Austrija ravničarska ili blago valovita, a pruža se na sjeveru zemlje prostranom dunavskom ravnicom. U sjeveroistočnom dijelu nalazi se Mađarska ravnica koja nastavlja u Mađarskoj. Tok Dunava u Austriji dug je 360 km; Dunav ulazi u Austriju kod Passaua i teče do periferije Bratislave na granici sa Slovačkom. U Dunav se slijevaju mnogi pritoci koji se spuštaju s istočnih Alpa: najvažniji je Inn, koji protječe Tirolom s pritokom Salzach, Enns i Traun. Drava izvire na talijanskom teritoriju, ali teče Austrijom 400 km od svojih 720 km, prije nego se ulije u Dunav u Hrvatskoj; jedini važniji lijevi pritok Dunava jest Morava koja dijelom označava granicu s Češkom. Alpski predio obiluje malim i slikovitim ledenjačkim jezerima; najveće jezero Nežidersko (Neusiedl,320 km kvadratnih) nalazi se u Gradišću u Mađarskoj ravnici. Austriji pripada dio obale Bodenskoga jezera na granici sa Švicarskom i Njemačkom. Klima istočnih predjela je hladna, kontinetalna. Na Alpama ovisi o nadmorskoj visini i o rasporedu udolina i uzvisina. Jako se osjeća utjecaj fena, toploga vjetra koji ublažava temperaturu na brdima i uzrokuje topljenje snijega. Krajolici su prekriveni prostranim šumama crnogorice i bjelogorice te planinskim livadama.

Vode[uredi VE | uredi]

Rijeke[uredi VE | uredi]

Najveća europska rijeka Dunav protječe kroz Austriju pa time i veći dio voda Austrije pripada Crnomorskom slivu. Veće rijeke Austrije su: Mura, Raba, Inn, Drava i Dunav. Obzirom na reljef Austrija je bogata i ledenjačkim jezerima. Uz prirodna jezera ima i više akumulacijskih jezera koja su u sustavu dobivanja električne energije, a s 9 hidroelektrana u istu svrhu koristi se i snaga Dunava.

Jezera[uredi VE | uredi]

Najveće jezero u Austriji je Niuzaljsko jezero u Gradišću. Ukupno 77% površine od ukupno 315 km2 pripada Austriji, a ostatak pripada Mađarskoj. Drugo po veličini je Attersko jezero sa 46 km2 u Gornjoj Austriji, te Traunsee s 24 km2. Na tromeđi s Njemačkom i Švicarskom. Austriji pripada i manji dio Bodenskog jezera. Točna granica između država na Bodenskom jezeru nije definirana.

Osim njih, posebno za turizam, su važna jezera u Koruškoj: Vrbsko jezero, Millstättersko jezero, Osojsko jezero i Weißensee. Druga poznatija jezera u Austriji su Mondsee, Wolfgangsee i Zellersko jezero.

Austrija je neobalna država, te nema izlaz na more.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Gospodarstvo Austrije

Austrijska središnja banka u Beču (2006.)

Austrija je država visoko razvijenoga slobodnotržišnoga gospodarstva potpomognutog poticajnom fiskalnom i čvrstom novčanom politikom. Ostvaren je visok rast BDP-a, niska inflacija i nezaposlenost te visok bruto nacionalni dohodak od 42.500 USD po stanovniku (2012.), a glavnina dohotka ostvaruje se u tercijarnom sektoru. Poljoprivreda zapošljava malo stanovnika, ali je visokoproduktivna i temelj je snažne prehrambene industrije, čiji se proizvodi velikim dijelom izvoze. Najviše obradivog tla nalazi se u sjevernom i istočnom dijelu države, u saveznim državama Beč, Gornja Austrija, Donja Austrija i Štajerska; a glavne kulture su pšenica i ječam, šećerna repa, kukuruz, krumpir; voćarstvo i vinogradarstvo.

Njeguje dobre veze s gospodarstvima Europske Unije, pogotovo s Njemačkom. Članstvo u EU privuklo je strane investitore, koje posebno privlači položaj Austrije između sadašnjih i budućih članica EU. Sporiji ekonomski rast u obližnjoj Njemačkoj i općenito u svijetu usporio je gospodarski porast na 1.2% u 2001. godini.

U stočarstvu važno je mliječno govedarstvo oko velikih gradova. Bogata nalazišta magnezita i po proizvodnji vodeća u svijetu, i željezne rude koja se vadi kod eisenerza, ali se još dvostruko više uvozi. Velik hidropotencijal dobro je iskorišten i daje oko 70% proizvodnje električne energije, koju Austrija izvozi.

Industrija je raznolika i na visokoj tehnološkoj razini. Proizvodi se ističu kvalitetom, a među glavnima su strojevi (za industriju i poljoprivredu), električni strojevi, željezo i čelik, prehrambeni i drvni proizvodi, papir. Posebno mjesto u austrijskom gospodarstvu ima turizam (43,1 milijuna stranih gostiju 2017.)[15] zimski i ljetni u planinama, gradovima i toplicama.

Galerija

Promet[uredi VE | uredi]

Austrija ima vrlo razvijen promet, 10.000 km željezničkih pruga[16], suvremene autoceste, u Alpama brojni i dugački tuneli.

Značajnije riječne luke za međunarodni promet su Beč i Linz (Dodatak:Popis zračnih luka u Austriji).

Politika[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Politika Austrije
Šef države je predsjednik, koji se bira na općim izborima svakih 6 godina. Predsjednik bira kancelara, koji je obično vođa najjače stranke u parlamentu. Austrijski parlament ima dva doma: Bundesrat (savezno vijeće), koji ima 64 predstavnika saveznih država prema broju stanovnika, i Nationalrat (državno vijeće), koji ima 183 zastupnika koji se biraju izravno.

Nakon tri desetljeća vlasti socijaldemokrata (SPÖ), 2000. godine osnovana je desna koalicija konzervativne Narodne stranke (ÖVP) i desničarske Slobodarske stranke (FPÖ). Nakon što je unutar FPÖ zavladala gužva oko politike i vodstva stranke, savezni kancelar Wolfgang Schüssel (ÖVP) najavio je 9. rujna 2002. da će opći izbori biti održani prijevremeno, krajem studenoga. U izborima od 24. studenog 2002. stranka ÖVP premoćno je pobijedila (42.3% glasova), dok je FPÖ dobio 10.1%.

Austrijski parlament (Nationalrat, 183 zastupnika) ima sljedeći sastav:

Dana 28. veljače 2003. koalicija između ÖVP i FPÖ je obnovljena, a Wolfgang Schüssel (ÖVP) je opet postao savezni kancelar. Njegov zamjenik je bio Herbert Haupt (FPÖ) dok ga nije zamijenio Hubert Gorbach (FPÖ) 20. listopada 2003. Prije toga su dugo trajali "ispitivački pregovori" ("Sondierungsgespräche") između ÖVP i ostalih najvećih stranaka - FPÖ, SPÖ i Zelenih.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Obrazovanje u Austriji

Najstarija gimnazija u Austriji.

Obrazovni sustav u Austriji reguliran je na saveznom nivou, tako da su sve škole širom Austrije, osim alternativnih, jednake. U nadležnosti Ministarstva obrazovanja je i obrazovanje nastavnika i održavanje škola.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Stanovništvo Austrije

Jezik[uredi VE | uredi]

Dvojezični natpis u Gradišću

Prema Ustavu Austrije iz 1920. godine, službeni jezik u Austriji je njemački jezik. Austrijska varijanta njemačkog jezika je materinski jezik oko 98% od ukupnog broja austrijskih državljana. Razlika austrijskog njemačkog, sastoji se u riječima, koje su karakteristične u upotrebi na području Austrije, različitim gramatičkim pravilima, kao i korištenjem riječi koje su u njemački jezik ušle iz jezika susjednih i bivših austro-ugarskih naroda (npr. Kukuruz, Kren, Golatsche, Sliwowitz, Powidl, Fisole). U području Gradišća i Koruške, službeni jezik je pored njemačkog, hrvatski i slovenski, na kojim se jezicima, može odvijati dvojezična nastava u školama, izdavati dokumenti, obilježavati službene državne institucije i prometne oznake. U nekim općinama Gradišća je romski jezik priznat kao službeni jezik.

Jedan dio državljana Austrije pripada manjinama. Hrvatska manjina je najzastupljenija u Gradišću, gdje živi oko 35.000 Hrvata. U Koruškoj i Štajerskoj živi oko 50.000 Slovenaca. Austrija ima i mnogo radnika-migranata.

Demografije[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Etničke grupe Austrije
Prema popisu iz 2011. godine, su 85 % stanovništva etnički Austrijanci. 5,2 % su narodi bivše Jugoslavije; 2,7 % Nijemci; 2,2 % Turci a među ostalim spadaju Arapi, Česi, Mađari i Poljaci.[17]

Vjeroispovijest[uredi VE | uredi]

U Austriji je službeno priznato dvanaest religija [18] i religioznih zajednica. Za službeno priznanje od strane države potrebno je priznanje, zahtjevom zatražiti od Ministarstva školstva i kulture. Nakon ispunjavanja preduvjeta, religioznoj se zajednici priznaje status, čime zajednica ostvaruje određene prednosti i povlastice, koje joj država garantira i potpomaže. Uslovi za prihvatanje državno priznate religiozne zajednice su između ostalog:

  • broj članova, koji bi trebao prelaziti 16.000 članova,
  • pozitivan odnos zajednice prema državi i društvu,
  • obavezivanje zajednice na sprječavanju psihičkog uticaja na razvoj zajednice, te
  • kontrola finacijskih sredstava zajednice, koja ne bi trebala biti korištena samo u religiozne svrhe.

Ispunjavanjem ovih uslova i dobijanjem statusa, religiozna zajednica ima pravo na:

  • organiziranje nastave religije i njezino financiranje od strane državnih organa,
  • oslobađanje od obaveze plaćanja poreza na zemljište,
  • pravo na postavljanje svećenika u vojsci, stručnom savjetu državne televizije ORF i dušebrižnika u bolnicama, kao i
  • zaštitu crkvenog osoblja od progona, zbog propovijedanja u smislu tokova i pravila zajednice,
Priznate religije u Austriji
Religija Broj članova 1
Rimokatolička crkva 2 5.600.000
Islam 515.914 [19]
Protestantizam 375.000
Grčka pravoslavna crkva 175.000
Jehovini svjedoci 23.200
Starokatolička crkva 14.500
Budizam 10.400
Judaizam 8.000
Istočne pravoslavne Crkve 5.000
Novoapostolska crkva 4.200
Mormoni 2.250
Metodisti 1.250

1 Broj članova s popisa stanovništva iz 2001. godine
2 Broj na osnovu podataka iz 2007. godine

Kultura[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Kultura Austrije

U Austriji su rođeni mnogi slavni skladatelji, među ostalima Mozart, Schubert, Haydn, Johann Strauss otac i sin, Schönberg, Webern i Berg, Bruckner.

Treba spomenuti i slavne fizičare Boltzmanna i Schrödingera, filozofe Wittgensteina i Gödela, psihoanalitičara Freuda, pisca Brucknera i Musila i slikara Klimta.

Kuhinja[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Austrijska kuhinja
Austrija je poznata i po svojoj kuhinji, a neki od specijaliteta su: Tirolske okruglice od slanine (Tiroler Speckknödel), Bečka salonska plućica (Wiener Salonbeuschel), Pržolica s lukom (Zwiebelrostbraten), Bečka kuhana govedina (Wiener Tafelspitz), Saće (Buhteln), Savijača od jabuka (Apfelstrudel), carski drobljenac (Kaiserschmarrn), Salzburški žličnjaci (Salzburger Nockerln), Germknedle (Germknödel)

Državni blagdani (neradni dani)[uredi VE | uredi]

datumhrvatski naziv lokalni nazivnapomene
1. siječnjaNova godinaNeujahr 
6. siječnjaSveta tri kraljaHeilge Drei Königezove se i Epiphanie
klizni datumUskrsni ponedjeljakOstermontagdan nakon Uskrsa
1. svibnja Staatsfeiertagzove se i Praznik rada
klizni datumUznesenje KristovoChristi Himmelfahrtčetvrtak, 40 dana nakon Uskrsa
klizni datumDuhoviPfingstmontag 
klizni datumTijelovoFronleichnamčetvrtak, 11 dana nakon Duhova
15. kolovozaVelika GospaMariä Himmelfahrt 
26. listopadaDan državeNationalfeiertagdonesen Zakon o neutralnosti 1955.
1. studenogSvi svetiAllerheiligen 
8. prosincaBezgrešno začećeMariä Empfängnis 
25. prosincaBožićChristtag, Weihnachten 
26. prosincaSveti StjepanStephanitag 

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Stanovništvo 2018., statistik.at, pristupljeno 13. svibnja 2018.
  2. imf.org, Međunarodni monetarni fond.
  3. Alps. Encyclopædia Britannica. Encyclopædia Britannica Online (11. 6. 2009). Arhivirano s izvorne stranice na 1. 6. 2009. pristupljeno 12. 6. 2009
  4. Austria in the UN, austria.org, pristupljeno 10. lipnja 2018.
  5. http://wwwg.uni-klu.ac.at/spw/oenf/name2.htm
  6. Lonnie Johnson 17
  7. Rome's metropolis on the Danube awakens to new life. Archäologischer Park Carnuntum. Archäologische Kulturpark Niederösterreich Betriebsgesellschaft m.b.H.. Arhivirano s izvorne stranice na 16. 1. 2010. pristupljeno 20. 2. 2010
  8. '-{Karl Vocelka', Geschichte Österreich. ISBN 978-3-453-21622-8 Heyne Verlag München}-
  9. The Annexation of Bosnia-Herzegovina, 1908. Mtholyoke.edu. pristupljeno 2. lipnja 2018.
  10. Ian Kershaw, 2001, Hitler 1936-1945: Nemesis. str. 83
  11. Manfried Rauchensteiner: Der Sonderfall. Die Besatzungszeit in Österreich 1945 bis 1955 (The Special Case. The Time of Occupation in Austria 1945 to 1955), edited by Heeresgeschichtliches Museum / Militärwissenschaftliches Institut (Museum of Army History / Institute for Military Science), Vienna 1985
  12. Lonnie Johnson 153
  13. Archived copy. Arhivirano s izvorne stranice na 6. listopada 2014.. pristupljeno 19. listopada 2011.
  14. Najveći austrijski gradovi (2018.), de.statista.com, pristupljeno 2. lipnja 2018.
  15. Broj noćenja turista 2017. godine, austriatourism.com, pristupljeno 2. lipnja 2018.
  16. Željeznička infrastruktura, oebb.at/infrastruktur, pristupljeno 2. lipnja 2018.
  17. Etničke grupe, medienservicestelle.at, pristupljeno 13. svibnja 2018.
  18. Članak u Die Presse, 8. svibnja 2009. godine (njem.)
  19. Članak u Die Presse, 25. veljače 2010., na osnovu publikacije Österreichische Integrationsfond (ÖIF) na dan 1. siječnja 2009. godine (njem.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Austrija
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Austrija
Gnome-globe.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Austrije