Hrvatski vladari: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 12. lipnja 2010. u 21:15

Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.

Rana hrvatska srednjovjekovna država

Nastanak hrvatske države se zbog nedostatka vrela može pratiti tek od kraja 8. i početka 9. stoljeća. Širenjem franačke vlasti potkraj 8. stoljeća prema europskom jugoistoku, hrvatski se prostor cijepa na područje pod franačkom i bizantskom vrhovnom vlašću, što će se još stoljećima održavati na odvojenost obale i zaleđa. Bogatija vrela iz druge polovice 9. stoljeća svjedoče o već uspostavljenoj vlastitoj državnosti za kneza Trpimira (oko 845. - 864. Trpimirova darovnica), kada je franačka vrhovna vlast samo nominalna. Ona je posve otpala za kneza Branimira.^[1]

Hrvatski knezovi (do 925.)

Podrobniji članak o temi: Hrvatski knezovi

Panonska Hrvatska
Vladar	Vladavina	Napomena
Vojnomir	791. - oko 810.
Ljudevit Posavski	oko 810. - 823.	nećak kneza Borne
Ratimir	829. - 838.
Braslav	880. - oko 896.

Primorska Hrvatska
Vladar	Vladavina	Napomena
Radoslav, Kuber, Porga	kraj 7. stoljeća
Višeslav	druga polovica 8. st. - oko 803.
Borna	oko 810. – 821.	vazal franačkog cara Karla Velikog
Vladislav	821. - 835.	Po nekima vladao do 823.
Ljudemisl	823.? - 835.?	Po nekim izvorima.
Mislav	oko 835. - oko 845.
Trpimir I.	oko 845. - 864.	Osnivač dinastije Trpimirovića
Zdeslav	864.	sin Trpimira prvog
Domagoj	864. - 876.	zbacio bratića Zdeslava
Iljko	876. – 876./878.	Domagojev sin
Zdeslav	876./878. - 879.	opet na prijestolju
Branimir	879. - oko 892.
Muncimir (Mutimir)	oko 892. - 910.	mlađi Zdeslavov brat
Tomislav	910. - 925.	sin Muncimira

Hrvatska za narodnih kraljeva (925. - 1102.)

Podrobniji članak o temi: Hrvatsko Kraljevstvo

Vladar	Vladavina	Napomena
Trpimirovići
Tomislav	oko 925. - oko 928.	Kao knez porazio Mađare, te ujedinio obje hrvatske zemlje u jedno snažno državn tijelo.^[2] Papa 925. naziva Tomislava hrvatskim kraljem.^[3] Nije poznato je li Tomislav krunjen, od koga i gdje.^[4]
Trpimir II.	oko 928. - oko 935.	Vjerojatno Tomislavov brat.^[3]
Krešimir I.	oko 935. - oko 945.	Vjerojatno Trpimirov sin. Hrvatsko kraljevstvo još uvijek na prijašnjoj visini i moći.^[3]
Miroslav	oko 945. - 949.	U ratu za prijestolje 949. ban Pribina zbacio kralja Miroslava i doveo Mihajla Krešimira II. Miroslav je umoren.^[2]
Mihajlo Krešimir II.	949. - oko 969.	Obnovio hrvatsku moć. Njegova žena bila je Jelena.^[5]
Stjepan Držislav	oko 969. - oko 997.	Ostavio tri sina: Svetoslava, Krešimira i Gojslava.
Svetoslav Suronja	oko 997. - 1000.	Borio se s braćom za prijestolje. Mletački dužd Petar II. Orseolo zauzima gradove na obali.
Krešimir III.	oko 1000. - 1030.	Vladao zajedno s bratom Gojslavom (oko 1000. - 1020.)
Stjepan I.	oko 1030. - 1058.	Započela obnova Hrvatskog Kraljevstva. Zavladao je dalmatinskim gradovima, jedino su Mlečani zakratko zavladali Zadrom^[5]
Petar Krešimir IV.	1058. - 1074.	U vrijeme njegovog vladanja Hrvatska najrasprostranjenija. Vratio je vlast u dalmatinske gradove, čvrsto držao Posavsku Hrvatsku, vratio Bosnu, imao utjecaj na Neretljane, utemeljio Šibenik^[2]
Dmitar Zvonimir	1075.-1089.	Okrunio ga papinski legat u Solinu. Oženjen Jelenom Lijepom, sestrom ugarskog kralja Ladislava^[5]
Stjepan II.	1089. - 1091.	Posljednji Trpimirović.
Svačići (Snačići)
Petar Svačić	1093. - 1097.	Dio velikaša izabrao je domaćega velikaša Petra, komu narodna predaja daje nadimak "Svačić".^[3] Vjerojatno je bio iz plemena Kačića i rođak neretljanskog kneza Slavca^[2]

Personalna unija s Ugarskom (1102. – 1526.)

Nakon što je Koloman odustao od pokoravanja Hrvatske silom, jer je uvidio da tako neće osigurati trajnu i nesmetanu vlast u njoj, 1102. godine nagodio se s hrvatskim velikašima. Prema toj nagodbi, koja se naziva Pacta conventa, Hrvatska i Ugarska ostale su posebne države koje u državnu zajednicu veže kraljeva osoba (personalna unija). Koloman se obvezao na posebnu krunidbu za hrvatskoga kralja. Jedinstvo i državna posebnost hrvatskih zemalja, između ostalog, očitovala se u osobi bana, odnosno hercega kao kraljeva namjesnika.^[5]

Arpadovići

Vladar	Vladavina	Napomena
herceg Almoš (Almo^[3])	1091. – 1095.	Ladislav ga postavio za posebnog hrvatskog kralja između Gvozda i Drave.^[5] Nije bio krunjen. Kad je Almoš pobjegao iz sjeverne Hrvatske, prevladao je narodni kralj Petar.^[3]
Koloman	1102. – 1116.
Stjepan II.	1116. – 1131.
Bela II. Slijepi	1131. – 1141.
Gejza II.	1141. – 1162.
Stjepan III.	1162.
Ladislav II.	1162. – 1163.
Stjepan IV.	1163. – 1172.
Bela III.	1172. – 1196.
Emerik	1196. – 1204.
Ladislav III.	1204. – 1205.
Andrija II.	1205. – 1235.
Bela IV.	1235. – 1270.
Stjepan V.	1270. – 1272.
Ladislav IV. Kumanac	1272. – 1290.
Andrija III. Mlečanin	1290. – 1301.

Anžuvinci

Vladar	Vladavina	Napomena
Karlo I. Robert	1301. – 1342.
Ludovik I. Veliki	1342. – 1382.
Marija	1382. – 1385.
Karlo II. Drački	1385. – 1386.
Ladislav Napuljski	1403. - 1409.	borio se za prijestolje sa Žigmundom Luksemburškim. Vidjevši da se ne može održati na prijestolju, 1409. prodaje Veneciji svoja dinastička prava na Dalmaciju za 100 000 dukata.

Razne dinastije

Vladar	Vladavina	Napomena
Luksemburgovci
Žigmund Luksemburški	1387. – 1437.
Habsburgovci
Albert	1437. – 1439.
Anžuvinci
Elizabeta	1439. – 1440.
Jagelovići (Jagelonci)
Vladislav I.	1440. – 1444.
Habsburgovci
Ladislav V. Posmrtni	1444. – 1457.
Hunjadi
Matijaš Korvin	1458. – 1490.
Jagelovići (Jagelonci)
Vladislav II.	1490. – 1516.
Ludovik II.	1516. – 1526.
Zapolje
Ivan Zapolja	1527. – 1540.	po izboru slavonskog plemstva

Habsburgovci (1527. - 1918.)

Vladar	Vladavina	Napomena
Habsburgovci
Ferdinand I.	1527. - 1564.
Maksimilijan II.	1564. - 1576.
Rudolf II.	1576. - 1608.
Matija II.	1608. - 1619.
Ferdinand II.	1619. - 1637.
Ferdinand III.	1637. - 1657.
Leopold I.	1657. - 1705.
Josip I.	1705. - 1711.
Karlo III.	1711. - 1740.
Marija Terezija	1740. - 1780.
Habsburg-Lotaringovci
Josip II.	1780. - 1790.
Leopold II.	1790. - 1792.
Franjo II.	1792. - 1806.	ukinuto Sveto Rimsko Carstvo
Franjo I.	1806. - 1835.	proglašeno carstvo Austrije
Ferdinand V.	1835. - 1848.
Franjo Josip I.	1848. - 1916.
Karlo I.	1916. - 1918.

Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću

Vidi članak Mletačka republika i popis mletačkih duždeva.

Hrvatske zemlje pod krunom Kotromanića

Prijezda I. Kotromanić (ban, 1254.-1287.)
Prijezda II. Kotromanić (ban, 1287.-1290.)
Stjepan I. Kotromanić (ban, 1287.-1290., samostalno od 1290.-1302.)
Stjepan II (ban, 1322.-1353.)
Stjepan Tvrtko I (1353.-1377. ban, 1377.-1391. kralj)
Stjepan Dabiša (1391.-1395.)
Jelena Gruba, supruga Stjepana Dabiše (1395.-1398.)
Stjepan Ostoja (1398.-1404.)
Tvrtko II (1404.-1409.)
Stjepan Ostoja (1409.-1418.)
Stjepan Ostojić (1418.-1421.)
Tvrtko II (1421.-1443.)
Radivoj Ostojić Vrandučki (1432.-1435.,1443.-1446.), protukralj, vlada dijelom bosanske države
Stjepan Tomaš (1443.-1461.)
Stjepan Tomašević (1461.-1463.)
Katarina Kosača-Kotromanić, (1463.- 1478.), nominalna vladarica, supruga Stjepana Tomaševića

Osmanski vazal "Obnovljeno bosansko kraljevstvo"

Radivoj Ostojić Vrandučki (1464.-???)
Matija Šabančić (1465.-1476.) - sin Radivoja Ostojića, Osmanska Turska nije anektirala Bosansko kraljevstvo izravno nakon osvajanja, već postavlja svoga kralja krajem 1465. godine kao vazalnu marionetu; oko 1476. godine buni se i staje na stranu kralj. Ugarske, koja uspjeva spasiti ga od osmanske odmazde; međutim Bosna biva izravno pripojena za kaznu Osmanskoj imperiji
Nikola Iločki (nedinastički) - doživotni knez Teočaka i ban Mačve, dobio je 1471. godine titulu kralja bosanskoga za kojom je žudio; uz banovine Hrvatsku i Slavoniju, kao i ključ svih gradova vranskog priorata; umro je kao bosanski 'kralj u izgnanstvu' u Hrvatskoj 1477. godine prije oslobođenja Bosne od osmanske vladavine i bez nasljedstva; "protukralj Bosne"

Hrvatske zemlje pod turskom vlašću

(Republika Hrvatska i susjedne države s autohtonim hrvatskim stanovništvom)

Turski sultani:

Mehmed II. (Osvajač) (1444.-1445., 1451.-1481.)
Bajazid II. (1481.-1512.)
Selim I. (1512.-1520.; kalif od 1517.)
Sulejman I. (Veličanstveni) (1520.-1566.)
Selim II. (1566.-1574.)
Murat III. (1574.-1595.)
Mehmed III. (1595.-1603.)
Ahmed I. (1603.-1617.)
Mustafa I. (1617.-1618.)
Osman II. (1618.-1622.)
Mustafa I. (1622.-1623.)
Murat IV. (1623.-1640.)
Ibrahim I. (1640.-1648.)
Mehmed IV. (1648.-1687.)
Sulejman II. (1687.-1691.)

Ahmed II. (1691.-1695.)
Mustafa II. (1695.-1703.)
Ahmed III. (1703.-1730.)
Mahmud I. (1730.-1754.)
Osman III. (1754.-1757.)
Mustafa III. (1757.-1774.)
Abdul Hamid I. (1774.-1789.)
Selim III. (1789.-1807.)
Mustafa IV. (1807.-1808.)
Mahmud II. (1808.-1839.)
Abd-ul-Mejid (1839.-1861.)
Abdul Aziz (1861.-1876.)
Murad V. (1876.)
Abdul Hamid II. (1876.-1909.)

Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću

Bonapartovići

Napoleon (1809.-1813.), car u Ilirskim pokrajinama i prekosavskoj Vojnoj Krajini

Hrvatska u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. Kraljevini Jugoslaviji

Karađorđevići

Petar I. Karađorđević (1918.-1921.)
Aleksandar I. Karađorđević (1921.-1934.)
Petar II. Karađorđević (1934.-1945.) - zbog njegove maloljetnosti vlada Namjesništvo pod vodstvom kneza Pavla Karađorđevića (1934.-1941.). U ožujku 1945. ponovo je imenovano namjesništvo, koje je sklopilo sporazum sa NKOJ odnosno Josipom Brozom Titom. Na sjednici ustavotvorne skupštine 29. studenoga 1945. potvrđeno je odluka AVNOJ-a od 29. studenoga 1943. i kralj je svrgnut te proglašena republika.

Hrvatska u doba NDH

Tomislav II. (1941. - 1943.) (dogovorom Pavelića i kraljevske talijanske kuće od Savoja suverenitet prešao na Zvonimirovu krunu koja je predana Tomislavu II.), stvarni vladar NDH bio je Ante Pavelić.

Izvori

↑ Pravni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006.
↑ ^a ^b ^c ^d Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske. Zagreb, 2007.
↑ ^a ^b ^c ^d ^e ^f Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.)
↑ Ferdo Šišić, Povijest Hrvata, Prefled povijesti hrvatskoga naroda 600. 1526., pretisak Marjan tisak, 2004.
↑ ^a ^b ^c ^d ^e Trpimir Macan, Povijest hrvatskoga naroda, Zagreb, 1992.

Poveznice

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Hrvatski vladari

[Pravni_leksikon-1] Pravni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006.

[Pavličević-2] Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske. Zagreb, 2007.

[Horvat-3] ↑ ^a ^b ^c ^d ^e ^f Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.)

[Šišić-4] Ferdo Šišić, Povijest Hrvata, Prefled povijesti hrvatskoga naroda 600. 1526., pretisak Marjan tisak, 2004.

[Macan-5] Trpimir Macan, Povijest hrvatskoga naroda, Zagreb, 1992.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

@@ Redak 440: / Redak 440: @@
 == Osmanski vazal "Obnovljeno bosansko kraljevstvo"==
 *[[Radivoj Ostojić]] Vrandučki (1464.-???)
+*[[Matija Šabančić]] (1465.-1476.) - sin Radivoja Ostojića, Osmanska Turska nije anektirala Bosansko kraljevstvo izravno nakon osvajanja, već postavlja svoga kralja krajem 1465. godine kao vazalnu marionetu; oko 1476. godine buni se i staje na stranu kralj. Ugarske, koja uspjeva spasiti ga od osmanske odmazde; međutim Bosna biva izravno pripojena za kaznu Osmanskoj imperiji
-*[[Matij Kotromanić]] (1465.-???), (sin Radivoja Ostojića)
+*[[Nikola Iločki]] (nedinastički) - doživotni knez Teočaka i ban [[Mačva|Mačve]], dobio je 1471. godine titulu kralja bosanskoga za kojom je žudio; uz banovine Hrvatsku i Slavoniju, kao i ključ svih gradova vranskog priorata; umro je kao bosanski 'kralj u izgnanstvu' u Hrvatskoj 1477. godine prije oslobođenja Bosne od osmanske vladavine i bez nasljedstva; "protukralj Bosne"
-*[[Matija Sabančić]] (spominje se 1471. kao kralj), nije iz dinastije Kotromanića
-*[[Nikola Iločki]] - doživotni knez Teočaka i ban [[Mačva|Mačve]], dobio je 1471. godine titulu kralja bosanskoga za kojom je žudio; uz banovine Hrvatsku i Slavoniju, kao i ključ svih gradova vranskog priorata; umro je kao bosanski 'kralj u izgnanstvu' u Hrvatskoj 1477. godine prije oslobođenja Bosne od osmanske vladavine i bez nasljedstva
 == Hrvatske zemlje pod turskom vlašću ==