Hrvatsko iseljeništvo
 |
Ovaj članak ili dio članka sadrži zastarjele podatke. (Rasprava)Nadopunite članak novijim podacima i uklonite ovaj predložak. |
Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu. Skoro 4 milijuna Hrvata živi izvan granica Republike Hrvatske.[1]
Podrobniji članak o temi: Iseljavanje HrvataVelika iseljivanja Hrvata počela su još u 15. stoljeću širenjem Osmanskoga Carstva. Posljedica tih iseljivanja današnje su hrvatske nacionalne manjine u Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i Italiji.
U drugoj polovici 19. stoljeća i osobito na prijelazu u 20. stoljeće Hrvati se masovno iseljuju u Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju, Novi Zeland i Južnoafričku Republiku.
Od 1900. godine do 1948. Hrvatsku je napustilo oko 940 000 stanovnika.[2]
Značajno raseljavanje Hrvata u razne zemlje zapadnog svijeta zabilježeno je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, uglavnom u potrazi za boljim životnim uvjetima, a dio i zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom.[2] Procjenjuje se da je od 1948. do 1991. domovinu napustilo 860 000 osoba.[2]
Posljednji val iseljavanja krenuo je 2006. i jačao je s gospodarskom krizom koja je vrhunac imala 2008. godine. Slobodan pristup zaposlenju u Europskoj uniji omogućio je masovno iseljavanje nakon ulaska Hrvatske u EU 2013. godine.[2] Procjenjuje se da se otad do 2016. godine samo u Njemačku, Austriju i Irsku iselilo 200 000[3] uglavnom mladih visokoobrazovanih ljudi, a samo u 2019. službeni je podatak o 40 000 iseljenika;[2] Hrvatska je između popisa stanovništva 2011. i 2021. godine izgubila oko pola milijuna stanovnika. Kao razloge odlaska anketirani iseljenici navode nemogućnost zarađivanja za normalan život, korupciju i opću netrpeljivost,[4] loše vođenu državu, opće beznađe i zapošljavanje po političkim i rodbinskim vezama.[5] Smatra se da Hrvatska u sklopu globalnih kretanja ne stvara dovoljno društvenih i ekonomskih prilika za svoje stanovnike.[2]
Velik broj ulaganja dolazi u Hrvatsku iz iseljeništva. Količina novca koja u Hrvatsku dolazi godišnje iz iseljeništva vrlo je velika. Značajan je broj tvrtki koje u Hrvatskoj zapošljavaju puno zaposlenika, a njihovi su vlasnici upravo povratnici. Prema podatcima Svjetske Banke godišnje doznake iseljenika iznose oko 1,5 milijarde američkih dolara.[6] i niz godina pridonose između 2,5 i 3 posto hrvatskom BDP-u.[7]
Uz transfere koje su registrirale središnje nacionalne banke, treba uračunati gotovinu koju iseljenici sami donose za vrijeme posjeta domovini. Procjenjuje se da je iseljeništvo od 1991. do 2011. poslalo u Hrvatsku oko 100 milijardi eura.[8] Godine 2017. hrvatsko iseljeništvo u Hrvatsko je poslalo 1,004 milijarde eura, a 2018. 1,74 milijarde eura novčanih doznaka.[9] Samo iz Njemačke te su doznake za 2017. godinu, prema podatcima Središnje banke Njemačke, iznosile 187 milijuna eura, što je porast u odnosu na prethodne godine (2013. 121 milijun, 2016. 149 milijuna).[10] U 2023. hrvatski iseljenici poslali su 5,61 milijardi eura doznaka, što je činilo 7,2 % BDP-a.[11]
Veličina i značaj hrvatskog iseljeništva u monetarnom, gospodarstvenom, političkom, kulturnom i lobističkom pogledu je velik. Tijekom Domovinskoga rata hrvatska političko-ekonomska emigracija je sakupila značajna novčana sredstva za kupovinu humanitarne pomoći i oružja za hrvatsku vojsku i policiju.[12]
██ Republika Hrvatska (nacionalna država hrvatskog naroda) i Bosna i Hercegovina (u kojoj su Hrvati jedan od tri temeljna tj. ustavna naroda)
██ Zemlje s trad. hrv. manjinom: Bugarska, Crna Gora (Bokelji), Češka, Kosovo, Mađarska, Makedonija, Rumunjska (Krašovani i Šokci), Slovačka, Slovenija i Srbija s Vojvodinom
██ Zemlje hrv. iseljeništva koje imaju i trad. hrv. manjinu: Italija s Moliškim Hrvatima i Austrija s Gradišćanskim Hrvatima
██ Ostale zemlje zapaženog hrvatskog iseljeništva u Europi
- Njemačka 330 000 (2016.)[2]
- Austrija 150 719 (2001.)[17]
- Švicarska 40 484 (2006.)[18]
- Francuska oko 30 000[19]
- Mađarska 25 730[20]
- Italija 21 360[21]
- Velika Britanija 6992 (2001.)[22]
- Irska
Značajno doseljavanje u Njemačku zabilježeno je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je nekoliko stotina tisuća Hrvata u potrazi za boljim životnim uvjetima ili – u manjim broju – zbog neslaganja s realsocijalističkim režimom kao disidenti napustili svoju domovinu.
- Sjeverna Amerika – U SAD-u prve naseobine Hrvata utemeljene su na jugu ušća Mississippija. Značajno doseljavanje zabilježeno je za vrijeme zlatne groznice u Kaliforniju. I u Arizoni i Nevadi ima Hrvata – uglavnom rade u rudnicima srebra i zlata. Washington i Pennsylvania značajne su hrvatske kolonije.
- Južna Amerika – U Južnu Ameriku Hrvati počinju pristizati 70-ih godina 19. stoljeća. Najznačajnije hrvatske kolonije do prvog svjetskog rata utemeljene su u Argentini (najviše Hrvata). U Čileu Hrvati žive u kolonijama utemeljenim u gradovima, a bave se trgovinom i obrtom. Ima ih oko 400.000,[26][27] te će Čile biti druga zemlja na svijetu s najvećim brojem hrvatskih potomaka. U Brazilu ih je najviše u Sao Paolu. U Južnoj Americi Hrvata ima i u Boliviji, Peruu i Urugvaju.
- Njemačka
Spomenik hrvatskim iseljenicima u Hamburškoj luci.
Od katastrofalnog potresa koji je pogodio Dubrovačku Republiku i sam grad Dubrovnik 1667., a koji je izazvao veliku krizu, započinje iseljavanje Hrvata i traje sve do današnjih dana.
- Hrvati u Čileu
- Hrvati u Kolumbiji
- Hrvati u Egiptu
- Hrvati u Francuskoj
- Hrvati u Italiji
- Hrvati u Južnoj Africi
- Hrvati u Kanadi
- Hrvati na Kosovu
- Hrvati u Mađarskoj
- Hrvati u Makedoniji (Kumanovo)
- Hrvati u Meksiku
- Hrvati u Nizozemskoj
- Hrvati na Novom Zelandu
- Hrvati u Njemačkoj
- Hrvati u Paragvaju
- Hrvati u Peruu
- Hrvati u Poljskoj
- Hrvati u Portugalu
- Hrvati u Rumunjskoj
- Hrvati u Rusiji
- Hrvati u SAD-u
- Hrvati u Siriji
- Hrvati u Slovačkoj
- Hrvati u Sloveniji (razlikovati od autohtonih)
- Hrvati u Srbiji
- Hrvati u Sudanu
- Hrvati u Švedskoj
- Hrvati u Švicarskoj
- Hrvati u Tunisu
- Hrvati u Urugvaju
- Hrvati u Venezueli
- Hrvati u Zimbabveu
U druženju i okupljanju hrvatskih iseljeničkih zajednica su veliku ulogu imala športska društva, posebice nogometni klubovi. Najčešća imena koja nose jesu Croatia, Jadran, Zrinski, Adria, Dalmacija, Hajduk, Dinamo, HAŠK, Marjan, Velebit, Mladost, Zagreb, Matija Gubec itd.
- Hrvatski književnik Đuro Vidmarović osmislio je naziv „hrvatsko rasuće”[29][30], kao prijevod grecizma dijaspora (grč. raštrkanost)[31].
- Iseljavanje Hrvata
- Hrvatska matica iseljenika
- Ministarstvo iseljeništva Republike Hrvatske
- Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske
- Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva
- Hrvatska kulturnopovijesna i suvremena ekumena
- ↑ Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. veljače 2019. (Wayback Machine).
- ↑ a b c d e f g Kocijan, Karla. 12. rujna 2022. Iseljavanje mladih iz Hrvatske: odrednice i trendovi (disertacija)
- ↑ Iseljavanje Hrvata. geof.unizg.hr. Pristupljeno 7. svibnja 2023.
- ↑ Ovo su ključni razlozi iseljavanja iz Hrvatske. Poslovni dnevnik. Pristupljeno 7. svibnja 2023.
- ↑ Ovo su razlozi zbog kojih se ljudi iseljavaju iz Hrvatske. Večernji list. Pristupljeno 7. svibnja 2023.
- ↑ Worldbank.
- ↑ poslovni.hr.
- ↑ Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. siječnja 2015. (Wayback Machine).
- ↑ Đurđica Ivanišević Lieb, EUROSTAT O NOVČANIM DOZNAKAMA U HRVATSKU Hrvatski iseljenici još računaju na povratak, Glas Koncila: 47 (2370): 14.
- ↑ tportal.hr
- ↑ Podaci Eurostata: Iseljenici u Hrvatsku lani poslali više od 5,6 milijardi eura – a evo koliko su strani radnici poslali iz Lijepe Naše teleskop.hr, objavljeno 17. prosinca 2024.
- ↑ Slobodna Dalmacija.
- ↑ 2002 Census in Serbia (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 6. ožujka 2009. Pristupljeno 10. listopada 2013.
- ↑ Slovenian census 2002. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. kolovoza 2011. Pristupljeno 10. listopada 2013.
- ↑ Montenegrian census[neaktivna poveznica] page 14 Population by national or ethnic affiliation – Review for Republic of Montenegro and municipalities
- ↑ Census in Romania. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. svibnja 2007. Pristupljeno 10. listopada 2013.
- ↑ Census 2001 "Tabelle 5: Bevölkerung nach Umgangssprache und Staatsangehörigkeit", page 60 "131,307 Croatians + 19,412 Burgenland Croats = 150,719. In the Austrian census, Burgenland Croats are separate from the main Croat group."
- ↑ 2006 Figures page 68, Petra-P12, gives a 40,484 number. [1] Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. siječnja 2012. (Wayback Machine) page 12 2.1.1. Ständige ausländische Wohnbevölkerung nach Nationalität 2001 – 2004, gives a 44,035 number
- ↑ La Croatie. Population et religions Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. siječnja 2011. (Wayback Machine) Embassy of Croatia in France "Diaspora. Plus de 2 millions de Croates (originaires de Croatie et de Bosnie-Herzégovine) vivent à l'étranger Dans la deuxième moitié du XIXe siècle de nombreux Croates ont émigré sur d'autres continents. Leurs descendants sont aujourd'hui 1,3 million aux États-Unis, 150 000 au Canada, 250 000 en Australie. Plus récemment, beaucoup sont partis vers l'Europe occidentale, principalement l'Allemagne où ils sont 280 000, l'Autriche 40 000, la Suisse 35 000, la France quelque 30 000."
- ↑ Hungary census. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2010. Pristupljeno 10. listopada 2013.
- ↑ Foreigners in Italy. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. svibnja 2018. Pristupljeno 10. listopada 2013.
- ↑ Country-of-birth database. Organisation for Economic Co-operation and Development. Pristupljeno 20. rujna 2008.
- ↑ By Ancestry 2008 "1.1.2 Population by country of birth 1900–2006" in page 6 says 6,063 and "1.1.3 Population by citizenship 1900–2006" in page 10 says 2,763
- ↑ – Hrvati u Norveškoj
- ↑ Denmark – People Groups
- ↑ Diaspora Croata
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. ožujka 2016. Pristupljeno 23. siječnja 2009.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ↑ Aktualno stanje i projekcije budućeg razvoja stanovništva hrvatskog podrijetla u Paragvaju (2022.) (PDF)
- ↑ Vidmarović, Đuro. 2009. Hrvatsko rasuće: teme iz hrvatske dijaspore. Naklada Bošković. ISBN 978-953-263-086-2
- ↑ Bašić Palković, Davor. 24. srpnja 2020. Književne veze domovine i rasuća. hrvatskarijec.rs. Hrvatska riječ. Pristupljeno 4. srpnja 2023.
- ↑ dijàspora hjp.znanje.hr. Hrvatski jezični portal. Pristupljeno 4. srpnja 2023.
- Iseljavanje Hrvata u Amerike te Južnu Afriku
- Slobodna Dalmacija Podlistak: Opća skica hrv. iseljeništva od 15. stoljeća do naših dana
- Hrvatske zajednice
- Odsjek za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
