Portal:Biografije/Arhiva biografija/2007
29. prosinca 2006. - 31. prosinca 2006.
Franklin Delano Roosevelt (30. siječnja 1882. - 12. travnja 1945.), američki državnik i političar, za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država biran četiri puta uzastopno.
Franklin Delano Roosevelt rođen je 30. siječnja 1882. godine. Politkom se počeo baviti 1907. godine, a već 1910. izabran je za senatora savezne države New York na listi Demokratske stranke. Predsjednik Wilson imenovao ga je 1913. podsekretarom mornarice. Na toj dužnosti je ostao do 1920. godine kada je Demokratska stranka izgubila izbore. Iako obolio od paralize 1921. nastavio je političku djelatnost te je 1928. godine izabran za guvernera savezne države New York. Na konvenciji Demokratske stranke 1931. izabran je za predsjedničkog kandidata. Na izborima 1932. godine Franklin Delano Roosevelt odnosi nadmoćnu pobjedu - samo šest država nije glasalo za njega. Na predsjedničkoj inaguraciji 1933. u ožujku obećao je New Deal (socijalne mjere u vrijeme duboke ekonomske krize koje su mu donijele veliku popularnost) i izrekao, kasnije čuvenu, rečenicu:
Dopustite da iznesem svoje čvrsto vjerovanje kako se trebamo bojati jedino straha samoga.
S New Dealom Roosevelt je pokrenuo kampanju radikalnih mjera za ozdravljenje nacionalne privrede. Kampanja je uključivala masovni program javnih radova (brane, šume, autoceste) koji su financirani iz saveznog proračuna. Ovi radovi omogućili su zapošljavanje nekoliko milijuna ljudi. Uz to reorganiziran je bankovni sustav, uvedeno je osiguranje za nezaposlene i starosna mirovina. Također je izmijenio politiku Sjedinjenih Država prema država...
31. prosinca 2006. - 3. siječnja 2007.
Edgar Allan Poe (Boston, 19. siječnja 1809. - Baltimore , 7. listopada 1849.), američki književnik koji je stvorio žanr kriminalističkog romana.
Njegov otac i majka, David Poe ml. i Elizabeth Hopkins Poe (oboje zanimanjem glumci) preminuli su u roku od dvije godine (otac 1810., majka 1811.) nakon njegova rođenja - nakon toga, Poe je odveden u Richmond, gdje je živio kod Johna Allana, te onda poslan u Englesku gdje je od 1815. do 1820. pohađao Manor School u Swindon Newingtonu. Nikad legalno posvojen, prezime Allan uzeo je kao srednje ime.Godine 1826., Poe odlazi na studij na virdžinijsko sveučilište pod imenom University of Virginia, no izbačen je zbog kockarskih dugova, što ga dovodi u svađu s Johnom Allanom koji ga se tada odrekao kao sina. Godine 1827. pridružio se vojsci, lagavši o svom imenu i dobi; 1830. stiže do West Pointa, ali je izbačen godinu kasnije zbog neizvršavanja dužnosti.
O slijedećem periodu Poeova života malo se zna, osim da je 1833. živio s očevom sestrom u Baltimoreu. Nakon što je s kratkom pričom Poruka u Boci osvojio 50 dolara, započinje karijeru spisatelja: u časopisima Southern Literary Messenger (u Richmondu, gdje je stvarao od 1835. do 1837.), te philadephijskim Burton's Gentleman's Magazine i Graham's Magazine (1839.-1843.), izlaze neka od njegovih najpoznatijih djela...
3. siječnja 2007. - 5. siječnja 2007.
.jpg)
Francisco Paulino Hermenegildo Teódulo Franco y Bahamonde Salgado Pardo, poznatiji kao Generalísimo Francisco Franco (Ferrol, 4. prosinca 1892. - Madrid, 20. studenog 1975.), španjolski političar i diktator, vođa Španjolske od 1939. do 1975.
Franco je bio sjajan govornik (kao i većina modernih diktatora) i pobožna osoba.U prvim razmišljanjima o vojnoj karijeri namjeravao se pridružiti mornarici, ali na kraju se ipak odlučio za pješadiju. Franco se na vojnu akademiju upisao 1907. godine u gradu Toledo, a diplomirao je u srpnju 1910. kao potporučnik. Dobrovoljno se javio za službu u španjolskim kolonijama, te je ubrzo premješten u Španjolski Maroko 1912. godine.
Oženio se je 1923 sa Carmen Polo te je sa njom imao kćer Mariu del Carmen Franco Polo, tzv. groficu od Franca.
Od 1928. do 1931. godine zapovjednik je Vojne akademije u Zaragozi. U službi je brzo napredovao jer je pokazivao zavidno poznavanje ratnih vještina. Sa 23 godine postao je najmlađi bojnik u španjolskoj vojsci, iste godine je i ranjen. Već s 30 godina zapovjednik je španjolske Legije stranaca, da bi s 33 godine postao najmlađi general u tadašnjoj Europi. Nakon smirivanja rudarske pobune u Asturiji 1934. postao je zapovjednik Glavnog stožera 1935. godine. Prema pričama suboraca i suradnika bio je introvertna osoba, ali veoma brižna za svoje vojnike
Šezdesetih se godina prošlog stoljeća Francovo zdravlje pogoršava. Godine 1973. odriče se svoje uloge predsjednika španjolske vlade, no i dalje ostaje državni poglavar, vrhovni zapovjednik oružanih snaga i vođa Falange. Kada se Franco u lipnju 1974. razbolio, te se njegovo zdravstveno stanje pogoršalo još više u listopadu 1975. njegove ovlasti prenešene su na princa Juana Carlosa de Bourbona. El Caudillo preminuo je u Madridu 20. studenog 1975. Na dan Francove smrti Juan Carlos I postao je kralj....
Tjedan 14 (i 5. siječnja 2007. – 3. ožujka 2007.)
Rodio se je u Zagrebu u građanskoj obitelji niže-srednjega socijalnoga statusa (razdoblje opisano u dojmljivoj prozi "Djetinjstvo u Agramu"), Krleža pohađa vojnu kadetsku školu u Pečuhu, te neposredno uoči 1. svjetskoga rata, u doba Balkanskih ratova, pod utjecajem jugoslavenske integralističke ideologije bježi u Srbiju. Godine 1913. prekida vojni studij u peštanskoj Ludovicejskoj akademiji. Preko Pariza i Soluna dolazi u Srbiju s nakanom da bude dobrovoljac u srpskoj vojsci. Osumnjičen je kao špijun i srbijanske ga vlasti protjeruju. Vraća se u Austro-Ugarsku i u Zemunu biva uhićen na osnovu tjeralice Ludoviceuma. Godine 1915. mobiliziran je kao domobran i poslan na bojišnicu u istočnoj Europi (Galicija) gdje doživljuje Brusilovljevu ofanzivu. Na bojištu je kratko vrijeme, a ostatak rata provodi po vojnim bolnicama i toplicama zbog slaboga zdravstvenoga stanja, a i objavljuje prve književne i novinske tekstove.
Po stvaranju Kraljevine SHS Krleža se, fasciniran Lenjinom i sovjetskom revolucijom, angažira u komunističkom pokretu novonastale države i razvija snažnu spisateljsku djelatnost: u to je doba, gotovo do Radićeva ubojstva, pisao srpskom ekavicom kao i niz drugih, jugounitarizmom opijenih hrvatskih pisaca (Šimić, Ujević, Cesarec, Majer, Cesarić, Donadini, Andrić…). Već je potkraj dvadesetih godina prošlog stoljeća dominantan lik u književnom životu...
Tjedan 15
Richard Wagner (Leipzig 22. svibnja 1813. - Venecija 13. veljače 1883.), njemački skladatelj.
Njemački skladatelj, reformator opere i središnja ličnost u njenom razvoju u drugoj polovici 19. stoljeća. Richard Wagner je rođen u Leipzigu, gdje je i studirao glazbu (kod Ch. T. Weinliga). Na njegovo formiranje utjecala je ponajprije najuža sredina (njegov očuh, a po nekima i pravi otac Ludwig Geyer - glumac, dramski pjesnik i slikar), Beethovenova glazba te romantička literatura i glazba. Kao otac Richarda Wagnera vodi se Carl Friedrich Wilhelm Wagner (1770. - 1813.), iako se (kako je ranije spomenuto) smatra da je njegov pravi otac Ludwing Geyer, s kojim je Wagnerova majka Johanne Pätz (1774. - 1848.) bila u braku.
I sam Wagner je dva puta stupao u brak. Prvi puta s Minnom Planer (1809. - 1865.) s kojom nije imao djece. A nakon toga supruga mu je bila kćerka Franza Liszta - Cosima von Bülow (1837. - 1930.) s kojom je imao troje djece (s tim da je Cosima već imala dvoje djece iz braka s Hansom von Bülowom) - Isoldu (1865. - 1919.), Evu (1867. - 1942.) i Siegfrieda (1869. - 1930.). Wagner zarana pokazuje interes za antički teatar, Shakespearea, starogermansku mitologiju i srednjovjekovne kršćanske legende, što mu je dalo odlučne stvaralačke impulse. Poslije kratkotrajnih dirigentskih aranžmana po njemačkim kazalištima i neuspjelog pokušaja afirmacije u Parizu Wagner je od 1843. godine dirigent dresdenske Dvorske opere. Godine 1848. aktivno sudjeluje u revoluciji, a 1849. u dresdenskom ustanku. Nakon pada Dresdena bježi preko Weimara i Pariza u Zürich. Ondje, uz prekide, ostaje do 1858. godine...
Tjedan 16
Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 27. siječnja 1756. - Beč, 5. prosinca 1791.), austrijski skladatelj.
Wolfgang Amadeus Mozart je, prema ocjeni mnogih, najgenijalniji skladatelj u povijesti glazbe. Mozart je bio čudo od djeteta, dječak koji je prije poznavao note nego slova i koji je već s tri godine počeo skladati jednostavne pjesmice, a s pet održavati koncerte.
Bilo bi pogrešno vjerovati da se mladi Mozart nije igrao. Dapače, cijeloga života bio je djetinjasto razigran, ali je njegova glazbena nadarenost odmalena bila iznimna. U predškolskoj dobi napisao je niz skladbi koje su sačuvane zahvaljujući njegovu ocu Leopoldu Mozartu, salzburškom kapelniku i skladatelju. Sa sedam godina Amadeus održava senzacionalne klavirske koncerte širom Europe.
Nekoliko godina poslije, po sjećanju i po sluhu, bez greške će reproducirati skladbu Allegria čije su se note krile za isključivu upotrebu vatikanskog zbora, a koja se pjeva čak u devet glasova. S devet godina piše prvu operu Bastien i Bastienne, a s 13 dobiva mjesto koncertnog majstora u orkestru salzburškog nadbiskupa. ..
Tjedan 17
Sigmund Freud (Příbor, tada Freiburg, Češka, 6. svibnja 1856. – London, Engleska, 23. rujna 1939.), austrijski neurolog i utemeljitelj psihoanalize.
Sigmund Freud rođen je 6. svibnja 1856. godine u mjestu Freiburg u Moravskoj (mjesto se danas zove Příbor, a nalazi se u Češkoj) kao Sigismund Schlomo Freud. Freudov otac Jacob bio je duhovit i oštrouman trgovac vunom. Freudova majka Amalie bila je žena vedra duha, ujedno druga supruga svoga muža koja je uz to bila 20 godina mlađa od njega. U 21. godini rodila je svog prvog sina, njezinog dragog Sigmunda. Sigmund je imao dva polubrata i šestoro mlađe braće i sestara. Kada je Freudu bilo četiri godine s roditeljima se seli u Beč jer očev posao trgovine vunom više nije bio isplativ. Još dok je bio dijete roditelji su uočili kako je mali Sigmund izrazito bistro dijete te je stoga uživao i poseban status unutar obitelji. Iako su živjeli u malenom stanu sa sedmero djece Sigmund je imao vlastitu sobu i uljnu svjetiljku dok su ostala djeca u obitelji za rasvjetu pri učenju koristila svijeće. Kao dijete maštao je o tome da postane general ili ministar, ali kako je bio Židov nije mu bilo dopušteno baviti se bilo kakvim zanimanjem osim medicinskoga i pravnoga. To ga nije sprječavalo da nauči govoriti francuski, engleski, talijanski i španjolski jezik te posveti se proučavanju djela poznatih pisaca i filozofa posebice djela Nietzschea, Hegela, Shakespearea i Kanta...
Tjedan 18
Sokrat, st.grč. Sokrátes / Σωκράτης (Atena, 469. pr. Kr. - Atena, 399. pr. Kr.), grčki filozof.
Sokrat, dakle, za osnovu svog poštivanja zakona uzima činjenicu da poštuje sporazum društva u kojem živi.
Za građanina Atene biti građanin znači mnogo više no što bismo danas mogli zamisliti na prvi pogled. Status građanina donosi svoje odgovornosti i benificije i zapravo može značiti život i smrt u kritičnim slučajevima. Možda nije bez razloga da Sokrat nikada nije napustio Atenu. Svijet izvan polisa nije bio nimalo siguran, a uljuđenost na kakvu je atensko društvo naviklo bila je rijetkost. Pa i unutar granica Atene onaj tko nije bio rođeni građanin nije imao jednaka prava, a da ne govorimo o položaju robova. Uistinu, zakon koji je štitio građanina Atene bio je zakon koji je njega izdizao iznad ostatka svijeta i približavao njegov život idealima filozofskog života. Stoga nije ni čudo da filozof i građanin, kakav je bio Sokrat, cijelog svog života cijeni i uzdiže zakon koji ga štiti i čini posebnim, velikim...
Tjedan 19
Sveti Petar je svetac rimokatoličke Crkve, prvi papa, rimski biskup, jedan od dvanaest apostola.
Bio je ribar, vjernik židovske vjere, rodom iz gradića Betsaide, sjeverno od Galilejskog jezera, a živio je u kući u blizini jezera u Kafarnaumu. Prema evanđeljima, Petra je Isus zapazio dok je lovio ribu i rekao mu: »Pođi za mnom…učinit ću te ribarem ljudi.« Petar je ipak ostao nagle naravi te se znao i suprotstaviti Isusu, osobito kada nije bio spreman prihvatiti Isusov kraj na križu. Zvao se Šimun, dok ga Isus nije prozvao Petar, što na grčkom znači Stijena, kako bi označio njegovu vodeču ulogu u Crkvi. Petar je kasnije i postao rimski biskup i prvi papa. Postao je jedan od dvanaest apostola, kao i njegov brat Sveti Andrija. Petar je bio i jedan od prvih svjedoka praznoga Isusovog groba nakon uskrsnuća, te jedan od onih kojima se uskrsli Krist najprije ukazao.
Djela apostolska izvješćuju da je Petar bio prisutan kod silaska Duha Svetoga o prvim Duhovima te je počeo držati govore koji su obraćali tisuće ljudi. U toj se knjizi također čita kako je liječio bolesnike, pa su ih ljudi iznosili na trgove da Petrova sjena padne na njih i budu izliječeni...
Tjedan 20
Berthold Konrad Hermann Albert Speer stariji (Manheim, 19. ožujka 1905. - London, 1. rujna 1981.) arhitekt i ministar naoružanja u nacističkoj Njemačkoj
Jedan od preživjelih nacističkih oligarha, "glavni arhitekt" Trećeg Reicha i sudionik Nürnberškog sudskog procesa. Rođen je u Manheimu, u dan točno godinu prije Adolfa Eichmanna. Želio je biti matematičar, ali je studirao arhitekturu.
1927. u svojoj 22. godini postaje pomoćnik Heinricha Tessenowa. Njegovim studentima držao je seminarsku nastavu tri puta tjedno. Tessenow nije bio pristaša nacističke ideologije. No, na nagovor studenata, koji su podržavali nacizam, Speer je prisustvovao jednom Hitlerovom skupu 1930. Kasnije će priznati da je bio pod utjecajem Hitlera kao osobe, ali i njegovih ideja. Par tjedana kasnije, prisustvovao je jednom Goebbelsovom skupu. 1931. pristupa nacistima i ženi se. Već iduće godine rekonstruira Općinu u Berlinu i Goebbelsovo ministarstvo propagande. Goebbels je navodno bio toliko zadovoljan Speerovim radom da ga je preporučio i za druge poslove...
Tjedan 21
Valentina Vladimirovna Tereškova (rus. Валенти́на Влади́мировна Терешко́ва; Maslenikovo, Jaroslavska oblast, Rusija, 6. ožujka 1937.), ruska astronautkinja, prva žena u svemiru, herojka Sovjetskoga Saveza.
Valentina Vladimirovna Tereškova rodila se je 6. ožujka 1937. u selu Maslenikovo u Jaroslavskoj oblasti u Rusiji. Oba su joj roditelja bili kolhozni radnici. Otac joj je poginuo u Drugom svjetskom ratu, nakon čega se majka s troje djece preselila u Jaroslavlj. Zbog siromaštva koje je vladalo u prvim godinama iza rata, Tereškova nije pohađala školu sve do svoje desete godine.
Nakon završetka sedmogodišnje škole, kao sedamnaestogodišnja djevojka zaposlila se u lokalnoj tvornici automobilskih guma, no uz posao je nastavila školovanje u večernjoj školi. Nakon tvornice guma počela je raditi u predionici pamuka gdje su joj od ranije radile sestra i majka. 1956. godine upisala je jaroslavski tehnikum lake industrije. Uz posao i učenje bila je i aktivna članica aerokluba u sklopu kojeg se bavila padobranstvom (163 skoka s padobranom)...
Tjedan 22
Ayrton Senna da Silva ([aˈiɾtõ ˈsenɐ dɐ ˈsiwvɐ]) (21. ožujka 1960. - 1. svibnja 1994.) bio je brazilski vozač Formule 1. Poginuo je u nesreći na VN San Marina u Imoli.
Senna se rodio u São Paulu, glavnom gradu istoimene brazilske federalne države, kao sin imućnog oca koji je ubrzo razvio njegovo zanimanje za automobilizam. Potaknut od oca, trkaćeg entuzijasta, Senna je sjeo u svoj prvi kart-bolid u dobi od četiri godine. Ušao je u karting natjecanja kada je to zakon dopuštao, u dobi od trinaest godina. Svoju prvu utrku opisao je u dokumentarnom filmu napravljenom u ranim osamdesetim godinama 20. stoljeća, govoreći kako su staze rađene na ulicama i parkiralištima, a startne pozicije zapisivane na papirićima, te bi se potom izvlačile iz jedne kacige, a izvučeni broj označavao bi startnu poziciju. Broj koji je izvukao u svojoj prvoj utrci bio je broj 1, što je značilo da u svojoj prvoj utrci ikad starta s pole positiona. Iako su drugi vozači bili mnogo iskusniji i brži od Ayrtona, nisu se mogli nositi s njime na dugim ravninama zbog male Ayrtonove mase u odnosu na odrasle vozače. U istom dokumentarcu izjavio je kako je zaostajao za svim vozačima u zavojima, te da ga je jedan vozač zakačio s leđa i izbacio iz utrke. No, 1977. godine osvojio je Južnoameričko Kart prvenstvo, te nekoliko puta bio drugi na Svjetskim Kart prvenstvima, no nikada ga nije osvojio...
Tjedan 23
.jpeg)
Salvador Felipe Jacinto Dalí Domènech, Markiz od Pubola ili Salvador Felip Jacint Dalí Domènech, znan kao Salvador Dalí (Figueres, 11. svibnja 1904. – Torre Galaeta, 23. siječnja 1989.), španjolski slikar, pisac, dizajner i autor filmova.
Bio je jedan od ključnih ličnosti u nadrealističkom pokretu (vidi Nadrealizam), i njegov enormni talent za samo-publicitet učinio ga je slavnim u svijetu.
Isprva je bio futurist i kubist, a poslije jedan od najistaknutijih nadrealista. Kombiniranjem najheterogenijih detalja, koji su često dani u prostorno deformiranim odnosima, ali slikani realističnim načinom, konstruira iracionalan i sablastan svijet vizija iz grozničavih snova i halucinacija ("Postojanost pamćenja", "Žirafa u plamenu", "Gala", "Mekana konstrukcija s kuhanim grahom - predosjećaj Građanskog rata", "Posljednja večera"). Ilustrirao je Dantea i Cervantesa. U svojim knjigama ("Tajni život Salvadora Dalija") i konferensama isticao je bez rezerve "veličinu svoga genija". S Luisom Buñuelom snimio je avangardističke filmove "Andaluzijski pas" i "Zlatno doba", a radio je i uspjele inscenacije i kostime za balete. ..
Tjedan 24
Vatroslav Lisinski (Zagreb, 8. srpnja 1819. - Zagreb, 31. svibnja 1854.), hrvatski skladatelj
Glazbu je učio kod J. K. Wisnera Morgensterna. Prve poticaje za skladanje daje mu amaterski pjevač A. Štriga, pristaša ilirskog pokreta koji je 1841. godine osnovao prvo ilirsko pjevačko društvo i pridobio Lisinskog za dirigenta. Iste godine sklada svoje prvo djelo - solo pjesmu Iz Zagorja od prastara na tekst Pavla Štoosa (kasnije zamijenjen novim tekstom Dimitrija Demetra Prosto zrakom ptica leti). U to vrijeme mijenja svoje obiteljsko ime Ignac Fuchs u Vatroslav Lisinski.
U razdoblju od 1842. do 1847. godine zaposlen je kao bilježnik banskog stola i tada stvara više zborova, solo-pjesama, nekoliko klavirskih kompozicija (Slavonsko kolo) te prvu hrvatsku operu Ljubav i zloba. Libreto ove opere prema zamisli A. Štrige napisao je Josip Car, a zatim...
Tjedan 25
James Augustine Aloysius Joyce (Dublin, 2. veljače 1882. - Zürich, 13. siječnja 1941.), irski književnik.
Jedan od utemeljitelja modernog romana. Prve uspjehe postigao je zbirkom novela "Dablinci" iz 1914., u kojima Joyce prikazuje svakodnevicu i raznolika duševna stanja svojih junaka, kao i zanimljivim autobiografskim romanom "Portret umjetnika u njegovim mladim danima" koji je čitalačkoj publici predstavljen 1916. Moglo bi se reći da je njegovo najpoznatije djelo Uliks objavljen 1922, vrhunac njegova stvaralačkog genija svakako predstavlja Finnegan's Wake iz 1939.
Izreka kaže kako je Bog izmislio whiskey da bi spriječio Irce da zavladaju svijetom. No i pored whiskeya nitko ih nije uspio spriječiti da zavladaju svijetom književnosti. Najveći pisci proteklog stoljeća u svim žanrovima bijahu Irci: pjesnik Yeats, prozaik Joyce te dramatičar Beckett. Joyce je napisao jednu knjigu pjesama (Komorna glazba) te jednu dramu (Izgnanici), no besmrtnost mu je osigurala proza...
Tjedan 26
James Cleveland "Jesse" Owens (Oakville, 12. rujna 1913. – Tucson, 31. ožujka 1980.), slavni američki atletičar, legendaran po svom četverostrukom trijumfu na Olimpijskim igrama u Berlinu, 1936. godine, gdje je bio neosporna zvijezda Igara.
Rođen je u Oakvilleu, u Alabami, a odrastao u Clevelandu, u Ohaju. Ime Jesse dao mu je učitelj u školi u Clevelandu, kad nije razumio izgovor malog Jamesa Clevelanda da ga svi oslovljavaju s J.C.
Dana 25. svibnja 1935. izveo je podvig koji je ušao u sportsku povijest: na atletskom mitingu u Ann Arboru, Michigan, izjednačio je svjetski rekord na 100 yardi (91 m), te postavio nove svjetske rekorde u skoku u dalj, na 220 yardi (201 m), te na 220 yardi s preponama.
Ono što je pri tom najvažnije: sve to je izveo u roku od 70 minuta!!!...
Tjedan 27
Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856. - New York 7. siječnja 1943.), znanstvenik i inovator svjetskog glasa. Radio je u području elektrotehnike i radio-tehnike, te je otkrio okretno magnetsko polje i višefazni sustav izmjeničnih struja.
Tesla se rodio u Hrvatskoj, u mjestu Smiljan kod Gospića, u srpskoj obitelji. Otac mu je bio pravoslavni svećenik. Nikola je pohađao gimnaziju u Gospiću i Karlovcu, a elektrotehniku studirao u Grazu i Pragu. Radeći četiri godine kao inženjer u Budimpešti i Parizu otkrio je okretno magnetsko polje i napravio prvi praktični motor za izmjeničnu struju. 1884. godine odlazi u SAD i tri godine kasnije osniva vlastiti laboratorij, u kojem dolazi do svojih najvažnijih otkrića - višefazni sustav izmjeničnih struja, koji je ubrzo izazvao velike izmjene u elektroindustriji. 1887. i 1888. godine zaštićuje patentom jednofazni i višefazni elektromotor, sustav razvođenja, višefazni transformator sa željeznom jezgrom i 18 drugih...
Tjedan 28
Kao dijete imućnih seljaka, tijekom školovanja uključio se u radikalnu politiku, da bi godine 1921. postao članom KP Kine. Kao jedan od vođa KP Kine izbjegao je "bijeli teror" godine 1927. U planinama jugoistočne Kine započeo je ustanak i stvorio Kinesku Sovjetsku Republiku te razvio vlastitu marksističko-lenjinističku doktrinu koja će se poslije nazvati maoizam.
Njegovo inzistiranje na seljacima kao bazi revolucionarnog pokreta i gerilskoj strategiji dovelo je do sukoba s dogmatima koji su inzistirali na oslanjanju na radničku klasu i borbu u gradovima. Mao je taj sukob izgubio, pa su kineski komunisti, odbacivši njegovu strategiju, poraženi u sukobu s nacionalističkom vojskom...
Tjedan 29
Victor-Marie Hugo (Besançon, 26. veljače 1802. - Pariz, 22. svibnja 1885.), francuski romanopisac, pjesnik, esejist, dramaturg i aktivist za ljudska prava, te možda najutjecajnija ličnost Francuskog romantizma. Iako je u Francuskoj najpoznatiji po svojim pjesmama i dramama, u ostalom svijetu znamo ga po romanima Jadnici (Les Misérables) i Zvonar crkve Notre-Dame (Notre-Dame de Paris). Među njegovim mnogim pjesničkim zbirkama, Les Contemplations i La Légende des Siècles su iznimno cijenjene kod kritičara, a Hugo se nekad identificira kao najveći francuski pjesnik.
Iako je bio ekstremno konzervativan dok je bio mlad, pridružio se ljevici što su godine prolazile. Postao je strastveni republikanac i njegova djela dodiruju političke i socijalne probleme i umjetničke trendove tog vremena.
Hugovo rano djetinjstvo bilo je ispunjeno velikim događajima. U stoljeću prije njegova rođenja, u Francuskoj revoluciji dogodio se kraj Dinastije Bourbon, a sam Hugo je svjedočio usponu i padu Prve Republike i nastanku Prvog Carstva pod vodstvom Napoleona Bonapartea. Napoleon se proglasio carem kada je Hugo imao samo 2 godine, a Dinastija Bourbon se vratila na prijestolje prije Hugova osamnaestog rođendana...
Tjedan 30
Friedrich Wilhelm Nietzsche (Röcken, Prusija, 15. listopada 1844. - Weimar, 25. kolovoza 1900.) njemački je filozof, pjesnik i klasični filolog koji je postao najprovokativniji i najutjecajniji mislilac 19. stoljeća.
Rođen je 15. listopada 1844. u mjestu Röcken u Prusiji. Imao je dvije godine kada mu se rodila sestra Elisabeth i tri kada mu se rodio brat. Njegov otac, luteranski svećenik, umro je (od bolesti mozga) u srpnju 1849. godine kada je mladom Nietzscheu bilo pet godina. Stoga ga je odgojila majka unutar obitelji u kojoj su s njima bili još i njegova baka, dvije tetke i sestra. Brat mu umire u siječnju naredne godine (1850.). Nietzsche je gledao godinu dana oca kako umire u užasnim mukama, što je bio odlučan činitelj u njegovim sumnjama u kršćanstvo jer nije mogao sebi objasniti zašto je njegov otac kažnjen, a služio je Bogu. Stoga će kasnije Charles Darwin postati njegov uzor. Nakon bratove smrti obitelj se seli u Naumburg, a Nietzschea šalju u internat u mjestu Pforti (poznat po strogom vjerskom odgoju), udaljenom osam kilometara od Naumburga...
Tjedan 31
Eugène Ionesco, rođen Eugen Ionescu (Slatina, 26. studenog 1909. - Pariz, 28. ožujka 1994.), je bio francusko-rumunjski književnik i dramatičar, te jedan ud glavnih predtsvnika Teatra apsurda. Iznad ismijavanja najbanalnijih situacija, Ionescove drame opisuju na realan način samoću ljudi i beznačajnost egzistencije pojedinca.
Ionesco je rođen 26. studenog 1909. u rumunjskom gradu Slatini. Otac mu je bio Rumunj, a majka Francuskinja grčko-rumunjskog porijekla. Otac mu je bio pravoslavne vjere. Njegova baka sa majčine strane bila je grkopravoslavne vjere, no preobratila se u religiju svojeg supruga, protestantizam, pa je i Ionescova majka odgojena kao protestantkinja. Sam Ionesco kršten je kao rumunjski pravoslavac. Mnogi izvori navode njegov datum rođenja kao 1912., no to je greška nastala iz Ionescove vlastite taštine. Ionesco se 1911. seli u Francusku gdje ostaje sve do 1922. kada se vraća u rodnu Rumunjsku. Njegovi roditelji razeli su se za vrijeme boravka u Francuskoj, 1916. Po povratku u Rumunjsku, morao je ponovno učiti rumunjski jezik kako bi mogao normalno pratiti predavanja tijekom školovanja u Bukureštu. Nakon srednje škole, 1928. počinje studij francuske književnosti na sveučilištu u Bukureštu. Na sveučilištu je diplomirao 1933. Za vrijeme studija upoznao se sa Emilom Cioranom i Mirceom Eliadeom, te su njih troje postali doživotni prijatelji...
Tjedan 32
.jpg)
Dmitrij Dmitrijevič Šostakovič (ru. Дми́трий Дми́триевич Шостако́вич, Petrograd 12./25. rujna 1906. – Moskva, 9. kolovoza 1975.), je bio ruski skladatelj koji je stvarao za vrijeme Sovjetskog Saveza. Imao je kompleksan odnos sa sovjetskom vladom, pretrpjevši 2 javne osude njegove glazbe, 1936. i 1948., te zabranu izvođenja njegove glazbe na određen period. Unatoč svemu ovome, Šostakovič je i dalje bio najpopularniji i najbolji sovjetski skladatelj njegove generacije i primio je mnoge nagrade, a služio je i u Vrhovnom Sovjetu.
Nakon perioda pod utjecajem Prokofjeva i Stravinskog (1. simfonija), Šostakovič se prebacuje na modernizam (2. simfonija i Nos) prije nego što razvije hibridni stil u Lady Makbet Mcenskog okruga i u kobnoj 4. simfoniji. Hibridni stil je obuhvaćao periode od neoklasicizma (sa Stravinskijanskom utjecajem) pa do postromantizma (sa Mahlerijanskim utjecajem). Njegov tonalitet je uključivao često korištenje modaliteta i nekih neoklasicističkih harmonija à la Hindemith i Prokofjev. Njegova glazba redovito koristi snažne kontraste i elemente groteske. Šostakovič se ponosio svojom orkestracijom koja je čista i dobro projektirana. Dio Šostakovičeve glazbe duguje više Mahleru i Rimski-Korsakovu. Njegovim najvećim djelima generalno se smatraju njegove simfonije i gudački kvarteti, svakih ima po 15. Ostala djela uključuju opere, 6 koncerata i veliki broj filmskih skladbi...
Tjedan 33
Jean-Paul Charles Aymard Sartre (Pariz, 21. lipnja 1905. - Pariz, 15. travnja 1980.), francuski romanopisac, esejist, dramaturg, scenarist, filozof i kritičar. Sartreu je 1964. dodijeljena Nobelova nagrada za književnost, no odbio ju je primiti iz moralnih razloga.
Jean-Paul Charles Aymard Sartre rođen je 21. lipnja 1905. u Parizu kao sin mornaričkog časnika Jean-Baptistea Sartrea i njegove supruge Anne-Marie Schweitzer. Majka mu je bila njemačko-alzaškog porijekla i bila je rođakinja nobelovca Alberta Schweitzera. Kad je Sartre imao samo 15 mjeseci umro mu je otac i od tada ga je odgajao djed po majci, Charles Schweitzer, profesor njemačkog jezika, koji ga je podučavao matematici i upoznao ga sa klasičnom književnosti u vrlo ranoj dobi.
Kao tinejdžer, za vrijeme 1920-ih Sartre se počeo zanimati za filozofiju nakon što je pročtitao Bergsonov Esej o trenutnim podacima svijesti. On je studirao u Parizu na École Normale Supérieure, institutu višeg školstva, koji je bio ishodište svih francuskih mislilaca i intelektualaca u to doba. Sartre je uvelike bio inspiriran zapadnjačkom filozofijom, apsorbiravši ideje od filozofa kao što su Immanuel Kant, Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Martin Heidegger.
Godine 1929. na École Normale upoznao se sa Simone de Beauvoir, koja je studirala na Sorbonni i kasnije postala istaknuta intelektualka, književnica i feministica. Zapisano je da su njih dvoje imali prisnu prijateljsku, te otvorenu ljubavnu vezu...
Tjedan 34
Sir Alfred Joseph Hitchcock, KBE (London, 13. kolovoza 1899. - Los Angeles, 29. travnja 1980.), američko-britanski filmski redatelj i pisac kriminalističkih i horor knjiga
Majstor je u domeni kriminalističkog žanra. Slijedeći mnoge konvencije žanra, Hitchcock je u svojim trilerima nadišao standarde koji zadovoljavaju publiku, postigavši ujedno popularnost ravnu glumačkim zvijezdama. Postaje kultnim redateljem i svrstava se u red najvećih eksperimentatora filmskog izraza te je proglašen originalnim stilistom kojeg se često citira i imitira. Preciznost kadriranja u njegovim djelima dovedena je do savršenstva. Karakteristike su njegovih filmova sklonost montaži ili pokretima kamere, crni humor, ironija i cinizam, napetost i šok, izmjena komičnih i tragičnih elemenata, te atraktivna, uzbudljiva i napeta fabula kao maska za dublju, misaonu podlogu djela.
Alfred Joseph Hitchcock rođen je 13. kolovoza 1899. u Londonu, u predgrađu Leytonstone kao drugi sin i najmlađe dijete trgovca Williama Hitchcocka i njegove žene Emme Jane Hitchcock (prije Whelan). Njegova obitelj bila je katolička. Alfred je išao u katoličku školu. Djetinjstvo je proveo usamljeno i zatvoreno.
U ranoj dobi, nakon što se ponašao djetinjasto, rekao je da ga je otac poslao u policijsku stanicu s pismom. Nakon što je načelniku dao poruku zatvoren je na kratko vrijeme. To je vrlo poznata anegdota i on je govorio da je to razlog njegovog nepovjerenja policiji koje se prikazuje kroz mnoge njegove filmove...
Tjedan 35
Achille-Claude Debussy (St-Germaine-En-Laye, 22. kolovoza 1862. - Pariz, 25. ožujka 1918.), francuski skladatelj.
Razvio je stil uobičajeno zvan Impresionistička glazba, izraz koji je odbačen od Debussya. Debussy nije samo bio jedan od najvažnijih francuskih skladatelja nego i jedan od najvažnijih figura u glazbi na koncu posljednjega stoljeća; njegova glazba predstavlja tranziciju od kasno-romantičarske glazbe do moderne glazba 20. stoljeća.
Potječe iz građanske obitelji. Prvu poduku u klaviru dobio je od majke, a njegov glazbeni talent otkrila je Antoinette Mauté de Fleurville, učenica Frederica Chopina. Na konzervatoriju u Parizu studirao je glavi, ali se 1879. posvetio kompoziciji.
Učitelji su mu bili E. Guiraud i kratko C. Franck. 1884. osvojio je Prix de Rome i do 1887. boravio je u Rimu. Već 1880. putuje kao kućni pijanist Nadežde von Meck, pokroviteljice P.I. Čajkovskog, u Švicarsku, južnu Francusku i Italiju, a zatim u Moskvu i tom zgodom upoznaje pjesme Borodina i Rimskog Korsakova i rusku narodnu glabu. 1884-85 bio je gost na njezinim ruskim imanjima. Debussyjev se glazbeni horizont proširo upoznavanjem djela G. Verdija, A. Boita i F. Liszta...
Tjedan 36
.jpg)
Georg Wilhelm Friedrich Hegel (Stuttgart, 27. kolovoza, 1770. - Kupfergraben 14. studenog, 1831.) je njemački filozof.
Hegel je djelovao u Frankfurtu, Bambergu, Nürnbergu, kao sveučilišni profesor u Jeni, Heidelbergu i od 1818. u Berlinu, kada njegov ugled, autoritet i utjecaj bivaju sve veći. Odlikuje ga enciklopedijska obrazovanost i sintetičnost, a nadasve smisao za povijesni pristup problemima. Zato on i izgrađuje jedan od najvećih filozofskih sustava. Pod snažnim je dojmom francuske revolucije, kojom je od mladosti bio oduševljen. Vršnjaci su mu Napoleon Bonaparte i Ludwig van Beethoven. Glavna su Hegelova djela: Fenomenologija duha, Znanost logike, Enciklopedija filozofskih znanosti (logika, filozofija prirode i filozofija duha) i Osnovne crte filozofije prava. Njegovi učenici su objavili i djela nastala na temelju bilješki s njegovih sveučilišnih predavanja. To su Povijest filozofije, Filozofija povijesti i Estetika. Hegelov je jezik težak. Više od toga: Hegel je težak mislilac.
Tjedan 37
Luj XIV. (Louis-Dieudonné) (Saint-Germaine-en-Laye, 5. rujna 1638. - Versailles, 1. rujna 1715.), francuski kralj od 1643-1715. godine.
Sin Luja XIII. i Ane Austrijske. Luj XIV. bio je kraljem Francuske i Navarre pune 72 godine, od 14. svibnja 1643. do svoje smrti 1715. godine. Krunu je naslijedio kao 5-godišnjak, no vlast je zapravo preuzeo tek nakon smrti svojeg glavnog ministra kardinala Mazarina 1661. godine.
U vrijeme stupanja na prijestolje zbog malog broja godina postojala ja veoma velika opasnost da će mladi kralj postati razmaženi vladar tipa Henrika VI. kralja Engleske , ali sudbina je iznenada odlučila drukčije. Pobuna plemića udruženih s Parizom i nekoliko drugih gradova 1648 . godine rezultira čak i zarobljavanjem mladog kralja koji sljedećih nekoliko godina tijekom građasnkog rata upoznaje glad i bijedu iz prve ruke. Niti konačna pobjeda ostvarena od Mazarina pet godina kasnije nije postigla smirujući učinak na mladog kralja. Luj XIV. tu pobunu i bijedu koja uslijeđuje nikada nije zaboravio. Ona je bila jedan od razloga zbog kojih je dao sagraditi palaču Versailles u kojoj se stalno nastanio i time svoju prijestolnicu preselio iz Pariza...
Tjedan 38
Elizabeta I. (Palača Placentia, 7. rujna 1533. – Palača Richmond, 24. ožujka 1603.), engleska kraljica. Bila je šesta i posljednja vladarica iz dinastije Tudor, koja je vladala 44 godine, a čija je vladavina bila obilježena jačanjem engleske moći i utjecaja u svijetu, kao i religioznim previranjima u samoj Engleskoj. Vrijeme njezine vladavine nazivaju Zlatnom Elizabetinom erom u kojoj je rasla ekonomska moć Engleske, te cvjetala znanost, filozofija i kultura. Tijekom njezine "zlatne ere" započinje kolonizacija Sjeverne Amerike i osniva se "Istočnoindijska kompanija".
Bila je jedino preživjelo dijete Ane Boleyn i engleskog kralja Henrika VIII.. Rođena je 7. rujna 1533. u palači Placentia u Greenwichu. U trenutku svog rođenja Elizabeta je bila jedina službena nasljednica engleske krune budući da je njena starija polusestra (iz Henrikovog poništenog braka sa Katarinom Aragonskom) Marija smatrana nezakonitom kćeri...
Tjedan 39
Dama Agatha Mary Clarissa Christie (Torquay, 15. rujna 1890. – Winterbrook House, 21. siječnja 1976.), britanska spisateljica kriminalističkih romana, a pisala je i ljubavne romane pod pseudonimom Mary Westmacott. Nazivana je i "kraljica krimića", a po njoj se dodjeluje i nagrada Agatha – nagrada za kriminalistički roman.
Agatha Christie najpoznatija je autorica kriminalističkih romana u svijetu i najprodavanija autorica uz Shakespearea. Njezine knjige prodane su u više od milijardu primjeraka na engleskom jeziku, i više od milijardu primjeraka na 45 drugih svjetskih jezika (do 2003). Primjer njezinoga uspjeha je prvo mjesto na ljestvici najprodavanijih autora svih vremena u Francuskoj s preko 40 milijuna primjeraka na francuskom (do 2003), gdje joj je najbliži konkurent s oko 22 milijuna primjerka Émile Zola.
Njezina predstava Mišolovka (The Mousetrap) drži rekord najdužeg prikazivanja u Londonu. Prvi je put prikazana u Ambassadors Theatreu 25. studenoga 1952., a prikazivala se i u godini 2005.. Ukupno je odigrano više od 20.000 predstava.
Agatha je Christie napisala preko osamdeset romana i drama, uglavnom detektivskih. U mnogima od njih pojavljuju se njezini najpoznatiji likovi, Hercule Poirot i Miss Marple…
Tjedan 40
Friedrich Engels (Barmen, 28. rujna 1820. - London, 5. kolovoza 1895.)
Njemački sociolog, filozof i revolucionar rođen 28. rujna 1820. u mjestu Barmen (zapadno od Kölna). Porijeklom je bio iz izrazito religiozne (pa je kao tako i odgojen) i bogate trgovačke porodice. Gimnaziju je završio u rodnom mjestu, nakon čega odlazi u Bremen 1838. godine gdje se posvećuje trgovini. Humanističke i slobodarske ideje u Njemačkoj krče put, te ostavljaju dubok trag na njemu. Tada tiska prve pjesme, feljtone i kritičke prikaze o raznim njemačkim piscima u hamburškom časopisu Telegraph koje objavljuje pod pseudonimom Friedrich Oswald.
Na njega naročito djeluje Straussovo djelo Život Isusov (Das Leben Jesu, kritisch bearbeitet), koje ga osvaja. U jesen 1841. odlazi u Berlin na odsluženje vojnog roka gdje se upoznaje s mladohegelijancima i postaje njihov oduševljeni pristaša. Potkraj 1842. upozaje se sa socijalizmom i komunizmom. Ka komunizmu će se usmjeriti u Engleskoj gdje radi (zahvaljujući očevim vezama) kao namještenik tvrtke Erment and Engels. Prvi puta svoja nova uvjerenja iznosi u članku Umrisse zu einer Kritik der Nationalökonomie, koje tiska u Marx-Rugeovim Njemačko-francuskim analima. U razdoblju od 1845. do 1849. godine Engels se najviše zadržava u Bruxellu (kamo je Marx morao emigrirati iz Pariza) i Parizu te s Marxom osniva komunističke dopsiničke komitete i agitira među radnicima šireći socijalističke ideje.
Tjedan 41
Mohandas Karamchand Gandhi (Porbandar, 2. listopada 1869. – New Delhi, 30. siječnja 1948.), indijski političar i državnik. Upotrijebiši nenasilni građanski neposluh, Ghandi se stavio na čelo pokreta koji dovodi Indiju do nezavisnosti, na taj je način nadahnuo mnoge pokrete za građanska prava i slobodu diljem svijeta.
Gandhi, znan i kao Mahatma Gandhi, rodio se je u hinduskoj obitelji u mjestu Porbandar u današnjoj državi Gudžeratu dana 2. listopada 1869. godine. Studirao je pravo na sveučilištu u Londonu. Nakon što je 1891. završio studij prava (1889. - 1891.) Gandhi se vratio u Indiju i pokušao raditi u struci, ali u tome nije imao uspjeha. Dvije godine kasnije indijska tvrtka koja je imala poslovne odnose s Južnom Afrikom zaposlila ga je kao svog pravnog savjetnika u uredu u Durbanu.
Kada je došao u Durban Gandhi je otkrio kako ga tamo smatraju pripadnikom niže rase. Istovremeno je bio zapanjen nijekanjem građanskih i političkih sloboda indijskih imigranata u Južnoj Africi. To ga je potaklo da se pridruži borbi za priznavanje osnovnih ljudskih prava za Indijce. Gandhi je ostao u Južnoj Africi 20 godina, često vrijeme provodeći u zatvoru. Godine 1896. napali su ga i pretukli Južnoafrikanci. Od tada se zalaže za politiku pasivnog otpora i nekooperacije s južnoafričkim vlastima. Djelom mu je za takvu vrstu politike uzor bio ruski pisac Lav Tolstoj, koji je na Gandhija imao značajan utjecaj. Uzor je također pronašao i u djelima američkog pisca iz 19. stoljeća...
Tjedan 42
Dwight David Eisenhower (Denison, 14. listopada 1890. - Washington, DC, 28. ožujka 1969.), američki general, političar i predsjednik
U Drugom svjetskom ratu bio pomoćnik načelnika Generalštaba, a u lipnju 1942. imenovan je zapovjednikom američkih snaga u Europi. Rukovodio je invazijom saveznika na sjevernu Afriku, iskrcavanjem na Siciliji i invazijom Apeninskog poluotoka te invazijom na Normandiji i operacijama na zapadu do sloma Njemačke. Od kraja 1950. zapovjednik je snaga Sjeverno-atlantskog pakta (NATO), a 1952. i 1956. izbran je za predsjednika SAD-a. Napisao je memoare "Rat za oslobođenje Europe" i "Od invazije do pobjede".
Dwight David Eisnehower je rođen u teksaškom gradu Denisonu, u porodici koja potječe o njemačkih doseljenika u Ameriku. Kada je imao šest godina, roditelji su mu postali članovima Društva Kule Stražare, koje će kasnije postati poznatije pod imenom Jehovini svjedoci.
Eisenhowera je od vjere više zanimao sport, pa je na temelju dobrih sportskih rezultata u srednjoj školi stekao potrebne preporuke za upis na Vojnu akademiju u West Pointu godine 1911. Eisenhower je diplomirao godine 1915. te slijedećih nekoliko godina proveo po garnizonima u Teksasu i Georgiji. Godine 1916. se oženio Mamie Geneve Doud koja će mu roditi dva sina...
Tjedan 43
Josip grof Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. - Zagreb, 20. svibnja 1859.), general i hrvatski ban od 1848. do 1859. Ukinuo je kmetstvo i sazvao prve izbore za Hrvatski Sabor. Kao vojskovođa je pobijedio u nizu bitaka protiv ustanika u Habsburškoj Monarhiji za vrijeme Revolucije u Mađarskoj 1848. U Hrvatskoj se slavi kao nacionalni junak.
Rođen je u Petrovaradinu u Srijemu, gdje mu je otac Franjo bio zapovjednik slavonske Vojne krajine. Istoga dana 16. listopada kršten je u župnoj crkvi sv. Jurja u Petrovaradinu.
Prošlost roda Jelačića tijesno je povezana s poviješću hrvatskoga naroda. Četiri stoljeća pripadnici toga roda bijahu ratnici, istaknuti krajiški časnici, visoki vojni zapovjednici, državnici, svećenici, prosvjetitelji, dobrotvori i pisci. Josip Jelačić s osam godina započinje svoje školovanje u bečkom Therezianumu, najelitnijoj plemićkoj školi svoga vremena, gdje se sinovi plemića i velikaša odgajaju za administrativnu, vojnu službu u Austro-Ugarskom carstvu. Od 1819. godine, kada kao odličan diplomant napušta Therezianum, barun Jelačić vrtoglavo započinje uspon u činovima, častima i podvizima, ne samo u korist carstva kojem je služio, nego najprije svog hrvatskog naroda, njegovog interesa i promjene njegovog položaja...
Tjedan 44
Ksaver Šandor Gjalski /đalski/, pravim imenom Ljubomir Tito Josip Franjo Babić (Gredice, 26. listopada 1854. - Gredice, 9. veljače 1935.), je bio hrvatski književnik.
Jedan od najtipičnijih hrvatskih književnika druge polovice 19. i početka 20. stoljeća. Rođen je u plemenitaškoj obitelji Hrvatskog zagorja, što će znatno utjecati na izbor njegovih književnih tema. U svojim pripovijestima "Pod starim krovovima", "Za materinsku riječ" i "Na rođenoj grudi", on je ne samo kroničar, već i osjetljivi lirik, te istančan i zreo umjetnik. Do izražaja dolazi njegov emocionalni odnos prema prirodi i zagorskom ladanju.
Gjalski se okušao i u mnogim drugim temama i motivima, obuhvativši gotovo čitavu društvenu problematiku svojega doba. Ostaje zabilježen kao prvi kritičar i uopće prvi hrvatski pisac koji je pokušao dati sveobuhvatnu literarnu sintezu hrvatskoga društva u kojemu je živio.
Hrvatski književnik i političar Ksaver Šandor Gjalski rođen je kao Ljubomir Tito Babić 26. listopada 1854. godine u Gredicama kod Zaboka. Kasnije će u svom djelu Za moj životopis zapisati:...
Tjedan 45
Marie Curie (pol. Maria Skłodowska-Curie Varšava, 7. studenog 1867. - Sallanches, 4. srpnja 1934.) bila je kemičarka, pionir ranog doba radiologije i dvostruki dobitnik Nobelove nagrade (Nobelova nagrada za fiziku 1903., Nobelova nagrada za kemiju 1911.). Rođena je u Poljskoj gdje je provela rane godine, no 1891., sa 24 godine odlazi studiratu u Pariz. Sve je ispite odlično položila te nastavila raditi u Francuskoj, a kasnije je dobila državljanstvo. Osnovala je Institut Curie u Parizu i Varšavi.
Rođena je u Varšavi u Poljskoj, koja je tada bila dio Ruskog carstva. Njene prve godine života bile su ispunjene tugom, obilježene najprije smrću sestre i četiri godine kasnije smrću majke. Isticala se svojom marljivošću i radnim navikama, odbijala je čak i hranu i san da bi učila. Nakon što je završila srednju školu, doživjela je živčani slom. Zbog njenog spola i ruske odmazde Poljskoj, zbog Siječanjske bune, nije se mogla upisati na sveučilište i zato je morala nekoliko godina raditi kao guvernanta. Naposlijetku, uz novčanu pomoć starije sestre, preselila se u Pariz te je počela studirati kemiju i fiziku na Sorbonni. Postala je prva žena koja je predavala na Sorboni.
Na Sorbonni je upoznala i udala se za Pierrea Curiea, koji je tu također predavao. Zajedno su proučavali radioaktivne materijale, posebice uranij i uranijev smolinac, koji je bio radioaktivniji nego uran izlučen iz njega. 1898. godine donijeli su logičan zaključak da uranov smolinac sadrži neku nepoznatu radioaktivnu komponentu koja je bila radioaktivnija od urana i tako je 26. prosinca Marie Curie objavila postojanje nove tvari...
Tjedan 46
_workshop_-_Martin_Luther_(Uffizi).jpg)
Martin Luther (Eisleben, 10. studenog 1483. - Eisleben, 18. veljače 1546.), njemački teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije.
Njegova vjerska reformacija duboko je utjecala na političke, ekonomske, obrazovne i jezične prilike u svijetu što ga je učinilo jednom od najvažnijih figura europske povijesti. Martin Luther rođen je 10. studenog 1483. godine u mjestu Eisleben. Osnovno i srednje obrazovanje Martin Luther stjecao je u Mansfeldu, Magdeburgu i Eisenachu. Godine 1501. u dobi od 17 godina upisao se na sveučilište u Erfurtu. Njegov otac Hans Luther, podrijetlom iz seljačke obitelji, bio je rudar u rudniku bakra u podrčju Mansfelda.
Martin Luther namjeravao je studirati pravo, što je bila očeva želja, ali u ljeto 1505. napušta studij, prodaje knjige i pristupa augustinskom redu u Erfurtu. Ta je odluka iznenadila njegove prijatelje i zgrozila njegova oca. Kasnije će taj svoj potez Luther objašnjavati reakcijom na neke događaje iz svoga života koji su ga učinili svjesnim prolaznosti života. U samostanu je promatrao pravila koja se nameću novacima, ali nije našao vlastiti mir kako je očekivao. Ipak 1507. godine je zaređen, a Lutheru je ponuđeno da studira teologiju kako bi postao profesor u nekom od novoosnovanih sveučilišta koje su utemeljili redovnici. Godine 1508. postavljen je u službu Johanna von Staupitza, vice-generala augustinskog reda, na novom sveučilištu u Wittenbergu (osnovano 1502.). Diplomirao je teologiju 1509. i vratio se u Erfurt, gdje je boravio do 1511. godine...
Tjedan 47
Saski vojvoda i njemački kralj (936. - 962.), njemačko-rimski car (962. - 973.). Česti naziv Oton Veliki potječe od srednjovjekovnog povjesničara Otta von Freisinga i nije suvremen.
Oton je bio sin kralja Henrika I. i Matilde. O njegovoj mladosti nije ništa poznato, ali je vjerojatno dobio vojničku izobrazbu. Oton prema predaji nije znao latinski i tek ga je kasnije naučio čitati i pisati. Prva ratna iskustva Oton je stekao na istočnoj granici Kraljevstva u borbi protiv slavenskih plemena. 930. Oton se vjenčao s Edgithom, polusestrom anglosaskog kralja Æthelstana. Nakon smrti svoga oca Henrika I. Otona su njemački velikaši izabrali za kralja. Pomazan je i okrunjen 7. kolovoza 936. u Aachenu. Oton je na krunidbi nosio franačku odjeću i time se svjesno pozvao na tradiciju Karla Velikog. No još i prije Otonove krunidbe došlo je do sukoba unutar kraljevske obitelji. Otonova majka Matilda htjela je naime da kralj postane njen mlađi sin bavarski vojvoda Henrik, a ne Oton. Oton je stoga dao u vrijeme svoje krunidbe Henrika internirati, a majku je lišio svakog utjecaja na državne poslove.
Tjedan 48
.jpg)
James Marshall Hendrix poznatiji kao Jimi Hendrix rodio se u Seattleu 27. studenog 1942. godine. Iako je njegova solo karijera (od izlaska prvog singla 1966. pa sve do smrti 1970.g.) trajala svega četiri godine, priča o njegovoj glazbenoj karijeri započinje puno prije. Još od malih nogu zanima se za gitaru, pa je i prve akorde naučio prije nego što je krenuo u školu.
Zbog obaveze 1961. godine prijavljuje se u vojsku, a već sljedeće godine otpušten je iz vojske radi teške ozljede, koja je uslijedila nakon skoka s padobranom. Nakon povratka iz vojske započinje glazbenu karijeru. Najviše je svirao kao pratnja poznatim muzičarima toga vremena (Sam Cooke, Ike & Tina Turner, B.B. King, Wilson Picketta). Nakon napornih turneja zaustavlja se u New Yorku i svira u Cafe Wha gdje se upoznaje s Ches Chandlerom, bas gitaristom grupe The Animals i tu počinje njegov pravi glazbeni početak. Utjecaj na malog Jimija je imao Al Hendrix, njegov otac koji mu je svojim blues i jazz kolekcijama ploča stvorio prve uzore kao što su legende Howlin' Wolf, Muddy Waters, B.B. King, Robert Johnson...
Tjedan 49
Rijedak primjer pisca koji je postao majstorom izražajnosti u jeziku što mu nije bio materinski, već ga je naučio tek nakon dvadesete godine života, a do konca života se lakše izražavao na francuskom, svom kronološki drugom jeziku. Po oba roditelja bijaše odvjetkom nižega poljskog plemstva. Kao dijete otišao je s obitelji u progonstvo u Vologdu u sjevernoj Rusiji, jer mu je otac, književnik i prevoditelj Apolo Korzeniowski, bio uhićen (1861.) u Varšavi kao suradnik poljskih ustanika protiv ruskoga cara. U progonstvu je majka umrla, a on se s ocem (1869.) smjestio u Krakovu. Budući da je i otac ubrzo umro, ujak ga s ruske strane granice šalje u Marseille, jer je Conrad zarana želio postati pomorcem. Plovidbe na francuskim brodovima i mladenački doživljaji (nedozvoljena trgovina oružjem, političke veze s radikalnim krugovima, napose anarhistima) trajali su do 1878., kad se prvi put ukrcao na brod britanske trgovačke mornarice i do 1895. plovio do Srednje Amerike, po morima Istočne Azije te uz obale Australije. Epizodu s belgijskim brodom na rijeci Kongo prikazao je u "Srcu tame", simboličkoj pripovijesti o učincima kolonijalizma, poglavito na eksploatatore: to je priča o rastakanju bića i putu u ništavilo Kurtza, karizmatskoga kolonijalnoga istraživača, sva ispričana u ozračju malevolentnoga zračenja afričke prašume koju pripovjedač Marlow raspoznaje kao simbol kaosa i entropije u samome srcu bitka, neprijateljskoga ljudskim vrijednostim…
Tjedan 50
Ludwig van Beethoven (Bonn, 16./17. prosinca 1770. - Beč, 26. ožujka 1827.), njemački skladatelj.
Rođen je najvjerojatnije 16. a kršten 17. prosinca 1770. godine. Potječe iz glazbene obitelji čije podrijetlo vodi iz flamskog grada Mechelena. Umetak “van” u njegovom prezimenu ne označava vlastelinski položaj, već ukazuje na mjesno podrijetlo. Beethovenov djed, koji se također zvao Ludwig, radio je kao glazbenik, odgovoran za orkestar, kod koelnskog nadbiskupa. 1740. godine se rodio njegov sin Johann koji je također bio crkveni pjevač. Johann je 17. prosinca 1770. godine krstio svog novorođenog sina po imenu svog oca, Ludwig.
Pošto je Ludwigov otac bio oduševljen tadašnjim čudom od djeteta, mladim Wolfgangom Amadeusom Mozartom, koji je već sa 6 godina komponirao skladbe, on je pokušao, po tom uzoru, malog Ludwiga vrlo rano učiti sviranju violine i glasovira, pri čemu je često i pretjerivao. Ludwig je često morao noću ustajati i vježbati sviranje na glasoviru, što je opet za posljedicu imalo to da je Ludwig često bio umoran za školu. Osim ispunjavanja visokih zahtjeva svojeg oca, život mladog Ludwiga nije bio jednostavan. Otac je bio alkoholičar a majka je bila često bolesna i od šestero njene djece preživjela su samo dva.
Tjedan 51
Josif Visarionovič Džugašvili Staljin (gruzijski:იოსებ სტალინი = Iosseb Stalini, ruski: Иосиф Сталин) (Gori, Gruzija, 21. prosinca 1879. – Moskva, 5. ožujka 1953.), sovjetski političar i državnik.
Otac mu je bio postolar Besarion Džugašvili (gruzijski: ბესარიონ ჯუღაშვილი), rodom iz Gorija, a mati Ekaterina Geladze (gruzijski: ეკატერინე გელაძე), iz kmetovske obitelji, bila je Gruzijka po nacionalnosti.
Gruzijski revolucionarni marksist (kasnije je sam dodao Visarionovič svome imenu) i poslije doživotni diktator SSSR-a (1928. – 1953.) rodio se je 21. prosinca 1879. godine u mjestu Gori (Tifilska gubernija) kao sin postolara i bivšeg kmeta. Oba roditelja nisu govorila ruski jezik, ali ga je Staljin (što navodno znači – "čovjek od čelika") naučio dok je pohađao višu vjersku školu u rodnom mjestu. Bio je i student teologije u pravoslavnom sjemeništu u Tbilisiju iz kog je izopćen 1899., jer se godinu dana ranije (1898.) pridružio ilegalnoj Ruskoj socijaldemokratskoj radničkoj stranci. Za pohađanje sjemenišne škole Soso (to mu je bio nadimak u školi) dobio je stipendiju kao najbolji učenik u cijeloj školi…
Tjedan 52
Thomas Woodrow Wilson (28. prosinca 1856. - 3. veljače 1924.), američki povjesničar, publicist i političar, najpoznatiji po tome što je bio 28. predsjednik SAD i potakao stvaranje Lige naroda.
Thomas Woodrow Wilson se rodio kao sin vlč. dr. Josepha Ruggersa Wilsona i Janet Woodrow. Roditelji su mu se početkom 1850-ih doselili iz Ohia u Virginiju te prihvatili južnjački način života. Wilsonovi su držali robove, a nakon izbijanja građanskog rata podržavali Konfederaciju. Wilsonov otac, inače prezbiterijanski svećenik, je služio kao kapelan u južnjačkoj vojsci, a Wilson će često spominjati kako mu je najsretniji dan u životu kada se sreo oči u oči sa slavnim južnjačkim generalom Leejem.
Nakon rata je Wilsonov otac služio u Georgiji i Južnoj Karolini. Mladi Wilson je 1870-ih upisao Davidson College, ali se poslije preselio na Princeton gdje je diplomirao 1879. godine. Nakon toga je diplomirao pravo na Virginijskom sveučilištu i kraće vrijeme se bavio advokaturom. Ipak, Wilsona je od prava daleko više zanimala politika, ali ne u praksi, nego kao znanost. Stoga se upisao na novootvoreni Sveučilište Johns Hopkins gdje je upisao studij političkih nauka...