Gvineja
Ovo je glavno značenje pojma Gvineja. Za druga značenja pogledajte Gvineja (razdvojba).| Republika Gvineja République de Guinée | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Geslo Travail, Justice, Solidarité (francuski: Rad, pravda, solidarnost) | |||||
| Himna Liberté | |||||
 Položaj Gvineje
| |||||
| Glavni grad | Conakry | ||||
| Službeni jezik | francuski | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Predsjednik | Mamady Doumbouya | ||||
| - Predsjednik Vlade | Bah Oury | ||||
| Neovisnost | Od Francuske 2. listopada 1958. | ||||
| Površina | 75. po veličini | ||||
| - ukupno | 245.857 km2 | ||||
| - % vode | 0 % | ||||
| Stanovništvo | 77. po veličini | ||||
| - ukupno (2023) | 14.190.612 | ||||
| - gustoća | 57.7/km2 | ||||
| Valuta | gvinejski franak (100 centima1) | ||||
| Pozivni broj | 224 | ||||
| Vremenska zona | UTC +0 | ||||
| Internetski nastavak | .gn | ||||
| 1 izvan upotrebe | |||||
Gvineja je država u zapadnoj Africi. Na zapadu izlazi na Atlantski ocean, a na kopnu graniči sa sljedećim državama: Gvinejom Bisau i Senegalom na sjeveru, Malijem na sjeveroistoku, Bjelokosnom Obalom na istoku, Liberijom na jugu te Sijera Leoneom na jugozapadu.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Terirotrij Gvineje je uglavnom nizinski koji je pokriven savanama. Osim nizina, Gvineja je jednim dijelom brdovita i pokrivena gustim tropskim šumama. Obilježje Gvineje jest u tomu da je izvorište triju rijeka koje opskrbljuju vodom dobrim dijelom subsaharsko područje zapadne Afrike, a to su rijeke Gambija, Bafing i Niger. U području sjeverno od planine Nimba, izvire i rijeka Cavalla.
Povijest i stanovništvo[uredi | uredi kôd]
U kolonijalnom razdoblju dio Francuske zapadne Afrike, Gvineja je umnogome tipična afrička država. Zajednica je više naroda koji su prisutni i u susjednim zemljama: do 1984. dominirao je narod Malinke (Mandingo) čiji je pripadnik bio prvi predsjednik Ahmed Sékou Touré, a od tada vodeću ulogu ima narod Susu iz kojeg potječe dugogodišnji predsjednik Lansana Conté; najmnogoljudniji su Fulani (Peuhl). Islam je religija gotovo cijelog stanovništva. U postkolonijalnom razdoblju politički sustav Gvineje bio je stabilan (samo dva predsjednika), ali autoritaran. Predsjednik Conté dopustio je u devedesetima nekoliko višestranačkih izbora koji nisu doveli do promjene vlasti. Krajem desetljeća ponovno su ojačale autoritarne tendencije. Predsjednik Lansana Conté je preminuo 23. prosinca 2008. i nakon njegove smrti je došlo do napetosti u zemlji. Privremeni predsjednik je postao general Moussa Dadis Camara koji je obećao da će uvesti demokraciju.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Samo se 20 % stanovnika ne bavi poljoprivredom, ali nepoljoprivredni sektor ostvaruje 75 % BDP-a. Rudarstvo donosi većinu izvoznih prihoda – Gvineja je drugi po veličini izvoznik boksita i posjeduje 30 % svjetskih rezervi. Važno je i dobivanje zlata i dijamanata. BDP je u 2004. iznosio 2100 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u. Službena valuta je gvinejski franak.
Religija[uredi | uredi kôd]
Islam je najrasprostranjenija religija u Gvineji. Tu monoteističku religiju propovijeda 85 % stanovništva. Kršćanstvo propovijeda 8 % stanovništva, a 7 % stanovnika su Animisti.
| ||||||||||||||
| ||||||||||
| ||||||||||||||
