Šime Vučetić: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m razdvojbe_za_Pejsaž_za_značenje_Pejzaž_(likovni)
Kubura (razgovor | doprinosi)
155.232 edits
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Šime Vučetić''' ([[Vela Luka]], [[21. ožujka]] [[1909]]. - [[Zagreb]], [[28. srpnja]] [[1987]].), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik.
'''Šime Vučetić''' ([[Vela Luka]], [[21. ožujka]] [[1909]]. - [[Zagreb]], [[28. srpnja]] [[1987]].), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik.


Osnovnu školu završio je u zavičaju, gimnaziju u [[Split]]u i učiteljsku [[škola|školu]] u [[Dubrovnik|Dubrovniku]]. Do 1941 radio je kao [[učitelj]] po [[dalmacija|dalmatinskim]] [[selo|selima]], a zatim u Splitu radi kao član redakcije "Slobodne Dalmacije". Od 1947. g. živi u [[Zagreb]]u gdje se bavi istaknutim kulturnim radom, a od 1964 je slobodni profesionalni književnik te potom član Akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj književni [[rad (ekonomija)|rad]] dobio je i mnoga priznanja npr. Nagradu Društva književnika Hrvatske i Nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo.Umro je u Zagrebu 28. srpnja 1987.g.
Osnovnu školu završio je u zavičaju, gimnaziju u [[Split]]u i učiteljsku [[škola|školu]] u [[Dubrovnik|Dubrovniku]]. Do 1941. radio je kao [[učitelj]] po [[dalmacija|dalmatinskim]] [[selo|selima]], a zatim u Splitu radi kao član redakcije [[Slobodna Dalmacija|Slobodne Dalmacije]]. Od 1947. g. živi u [[Zagreb]]u gdje se bavi istaknutim kulturnim radom, a od 1964. je slobodni profesionalni književnik te potom član Akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj književni [[rad (ekonomija)|rad]] dobio je i mnoga priznanja npr. Nagradu Društva književnika Hrvatske i [[nagrada Vladimir Nazor|Nagradu "Vladimir Nazor"]] za životno djelo. Umro je u Zagrebu 28. srpnja 1987.g.


Šime Vučetić bio je vrstan esejist. Objevio je zbirke [[esej]]a "Između dogme i apsurda" te "Granice" u kojima razmatra mnoge suvremene društvene i književne probleme. Isto tako je pisao kritike, studije i oglede o mnogim hrvatskim književnicima, npr. o [[Marko Marulić|Marku Maruliću]], [[Antun Gustav Matoš|Antunu Gustavu Matošu]], [[Miroslav Krleža|Miroslavu Krleži]] i drugima. Osim toga priredio je i veći [[broj]] dijela naših književnika, a sastavljao je i antologije i zbornike.
Šime Vučetić bio je vrstan esejist. Objevio je zbirke [[esej]]a "Između dogme i apsurda" te "Granice" u kojima razmatra mnoge suvremene društvene i književne probleme. Isto tako je pisao [[kritika|kritike]], [[studija|studije]] i [[ogled|oglede]] o mnogim hrvatskim književnicima, npr. o [[Marko Marulić|Marku Maruliću]], [[Antun Gustav Matoš|Antunu Gustavu Matošu]], [[Miroslav Krleža|Miroslavu Krleži]] i drugima. Osim toga priredio je i veći [[broj]] dijela naših književnika, a sastavljao je i [[antologija|antologije]] i zbornike.


Kao i većina [[književnik]]a tako je i Šime Vučetić prošao kroz nekoliko [[faza]] u svom stvaranju. Prvu fazu čine njegove [[mladost|mladenačke]] pjesme okupljene u [[zbirke|zbirkama]] "Svanuća" i "Pjesme Ilije Labana". Iako smještene u [[zavičaj]]ni [[prostor]], tu ga ne zaokupljaju [[Pejzaž (likovni)|pejzaži]] koliko ljudske [[sudbina|sudbine]]: sudbine matera bez sinova, sinova bez [[domovina|domovine]] i sl.
Kao i većina [[književnik]]a tako je i Šime Vučetić prošao kroz nekoliko [[faza]] u svom stvaranju. Prvu fazu čine njegove [[mladost|mladenačke]] pjesme okupljene u [[zbirke|zbirkama]] "Svanuća" i "Pjesme Ilije Labana". Iako smještene u [[zavičaj]]ni [[prostor]], tu ga ne zaokupljaju [[Pejzaž (likovni)|pejzaži]] koliko ljudske [[sudbina|sudbine]]: sudbine matera bez sinova, sinova bez [[domovina|domovine]] i sl.
Redak 13: Redak 13:
"Rodio sam se u Veloj Luci na otoku Korčuli i rado u zagradama pišem one brojke što se blesavo zovu datumom rođenja (21. ožujka 1909.). Rođen sam dakle na moru, u selu, ribarskom, težačkom, pomoračkom. I živio sam na selu cijelo tzv. djetinjstvo, a moj prvi izlet bio je opet u susjedno selo, u [[Blato]] (1915.)..."
"Rodio sam se u Veloj Luci na otoku Korčuli i rado u zagradama pišem one brojke što se blesavo zovu datumom rođenja (21. ožujka 1909.). Rođen sam dakle na moru, u selu, ribarskom, težačkom, pomoračkom. I živio sam na selu cijelo tzv. djetinjstvo, a moj prvi izlet bio je opet u susjedno selo, u [[Blato]] (1915.)..."
"Kadkada sam, nehotice, promatrao očeve radne ruke, i materine u kuhinji: tako su mi te ruke izgledale čudnovate! Kad bi mati na primjer strigla svoje tri ovce! Kad bi otac okopavao lozu, oštrio pritke, brao travu držao vjedro [[vino|vina]]! Kako je bio radišan moj otac. Od zore do kasno u mrak on je radio. On je živio starinskim životom, i za nova [[vrijeme (fizika)|vremena]] nije brigao. Tako nije ni čudo da se u mojim pjesmama iznose slike [[selo|sela]], [[more|mora]] i zamlje. Ta se komponenta zadržala u mojoj [[poezija|poeziji]] sve do starosti. Bili su to komadići vedrine u teškim životnim prilikama."
"Kadkada sam, nehotice, promatrao očeve radne ruke, i materine u kuhinji: tako su mi te ruke izgledale čudnovate! Kad bi mati na primjer strigla svoje tri ovce! Kad bi otac okopavao lozu, oštrio pritke, brao travu držao vjedro [[vino|vina]]! Kako je bio radišan moj otac. Od zore do kasno u mrak on je radio. On je živio starinskim životom, i za nova [[vrijeme (fizika)|vremena]] nije brigao. Tako nije ni čudo da se u mojim pjesmama iznose slike [[selo|sela]], [[more|mora]] i zamlje. Ta se komponenta zadržala u mojoj [[poezija|poeziji]] sve do starosti. Bili su to komadići vedrine u teškim životnim prilikama."

Valja spomenuti da je na njegov poticaj hrvatska pjesnikinja [[Lucija Rudan]] počela pisati pjesme na [[čakavsko narječje|čakavici]], koje su ju kasnije i proslavile<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050310/kultura03.asp Slobodna Dalmacija] Mirko Crnčević: Život ispunjen čakavskom pjesmom, 10. ožujka 2005.</ref>.


== Pjesme ==
== Pjesme ==
Redak 27: Redak 29:
* "[[Krležino književno djelo]]",
* "[[Krležino književno djelo]]",
* "[[Svjetlost u rudniku]]",
* "[[Svjetlost u rudniku]]",
* "[[To si ti ovjde]]".
* "[[To si ti ovdje]]".

== Izvori ==
{{izvori}}


{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}
{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}
Redak 35: Redak 40:
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]]
[[Kategorija:Hrvatski esejisti]]
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]]


[[sh:Šime Vučetić]]
[[sh:Šime Vučetić]]

Inačica od 21. prosinca 2010. u 05:47

Šime Vučetić (Vela Luka, 21. ožujka 1909. - Zagreb, 28. srpnja 1987.), hrvatski književnik.

Osnovnu školu završio je u zavičaju, gimnaziju u Splitu i učiteljsku školu u Dubrovniku. Do 1941. radio je kao učitelj po dalmatinskim selima, a zatim u Splitu radi kao član redakcije Slobodne Dalmacije. Od 1947. g. živi u Zagrebu gdje se bavi istaknutim kulturnim radom, a od 1964. je slobodni profesionalni književnik te potom član Akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj književni rad dobio je i mnoga priznanja npr. Nagradu Društva književnika Hrvatske i Nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo. Umro je u Zagrebu 28. srpnja 1987.g.

Šime Vučetić bio je vrstan esejist. Objevio je zbirke eseja "Između dogme i apsurda" te "Granice" u kojima razmatra mnoge suvremene društvene i književne probleme. Isto tako je pisao kritike, studije i oglede o mnogim hrvatskim književnicima, npr. o Marku Maruliću, Antunu Gustavu Matošu, Miroslavu Krleži i drugima. Osim toga priredio je i veći broj dijela naših književnika, a sastavljao je i antologije i zbornike.

Kao i većina književnika tako je i Šime Vučetić prošao kroz nekoliko faza u svom stvaranju. Prvu fazu čine njegove mladenačke pjesme okupljene u zbirkama "Svanuća" i "Pjesme Ilije Labana". Iako smještene u zavičajni prostor, tu ga ne zaokupljaju pejzaži koliko ljudske sudbine: sudbine matera bez sinova, sinova bez domovine i sl. U drugoj fazi pjesničke teme su podređene slikovitosti i metaforičnosti. Zbirke pjesama: "Ljubav i čovjek" ,"Rude na ogledalu". Treću fazu čine zbirke "Putnik" i "Iza pozornice" u kojima progovara o utjecajima povijesnih zbivanja na suvremenog čovjeka. Posljednje svoje pjesme objavio je u zbirci "Pjesni razlike" gdje se ponovo vraća zavičaju i čakavskoj lirici.

U autobiografskom zapisu "Moram zapisati" Šime Vučetić otvoreno progovara o kraju odakle je potekao, ali i o svojim roditeljima: "Rodio sam se u Veloj Luci na otoku Korčuli i rado u zagradama pišem one brojke što se blesavo zovu datumom rođenja (21. ožujka 1909.). Rođen sam dakle na moru, u selu, ribarskom, težačkom, pomoračkom. I živio sam na selu cijelo tzv. djetinjstvo, a moj prvi izlet bio je opet u susjedno selo, u Blato (1915.)..." "Kadkada sam, nehotice, promatrao očeve radne ruke, i materine u kuhinji: tako su mi te ruke izgledale čudnovate! Kad bi mati na primjer strigla svoje tri ovce! Kad bi otac okopavao lozu, oštrio pritke, brao travu držao vjedro vina! Kako je bio radišan moj otac. Od zore do kasno u mrak on je radio. On je živio starinskim životom, i za nova vremena nije brigao. Tako nije ni čudo da se u mojim pjesmama iznose slike sela, mora i zamlje. Ta se komponenta zadržala u mojoj poeziji sve do starosti. Bili su to komadići vedrine u teškim životnim prilikama."

Valja spomenuti da je na njegov poticaj hrvatska pjesnikinja Lucija Rudan počela pisati pjesme na čakavici, koje su ju kasnije i proslavile[1].

Pjesme

  • "Linšćak",
  • "Luka u svitu",
  • "Obrnu je vitar...",
  • "Svićar".

Djela

Izvori

  1. ↑ Slobodna Dalmacija Mirko Crnčević: Život ispunjen čakavskom pjesmom, 10. ožujka 2005.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Šime_Vučetić&oldid=2721556"