Zahumlje

Ovaj članak dio je niza o povijesti Hrvatske Rana povijest Hrvatska prije Hrvata Podrijetlo Hrvata Bijela Hrvatska Srednji vijek Hrvatsko Kraljevstvo Primorska Hrvatska Panonska Hrvatska Crvena Hrvatska Zahumlje • Travunija • Paganija Istarska marka Hrvatsko-Ugarska Kraljevina Kraljevina Bosna Dubrovačka Republika Poljička Republika Habsburška Monarhija Hrvatska pod Habsburzima Kraljevina Slavonija Kraljevina Dalmacija Mletačka vlast Osmanska vlast Ilirske pokrajine Trojedna Kraljevina Prvi svjetski rat Hrvatska u Prvom svjetskom ratu Država SHS Versajska Jugoslavija Hrvatska u prvoj Jugoslaviji Banovina Hrvatska Drugi svjetski rat Nezavisna Država Hrvatska Narodnooslobodilački pokret Socijalističko razdoblje Hrvatska u drugoj Jugoslaviji Hrvatsko proljeće Neovisna Hrvatska Domovinski rat Povijest neovisne Hrvatske

zemljovid hrvatskih sklavinija (kneževina) u 9. stoljeću

Zahumlje, o. 925.

Zahumlje (Hum) srednjovjekovno je samostalno područje (sklavinija, kneževina) uz Jadransko more od Neretve do Dubrovnika, uključujući i Pelješac. Na sjevero-zapadu je graničio s područjem Neretvana i hrvatskom državom, na sjeveru s Bosnom, na istoku sa Raškom i na jugoistoku s Travunijom i Dubrovnikom.

Ston je bio sjedište biskupije (koja se prvi put spominje 877.), a neko vrijeme vjerojatno i sjedište Zahumlja. Najpoznatiji zahumski knez bio je Mihajlo Višević, koji je bio u političkim vezama s hrvatskim kraljem Tomislavom.

Vladari Zahumlja

• Miroslav Zavidović, knez 1186. - 1190.
• Rastko Nemanjić, knez 1190. - 1192.
• Toljen I., knez 1192. - 1198.
• Petar Humski, veliki knez 1198. - 1227.
• Toljen II., knez Gornjeg Zahumlja do 1239.
• Nikola, veliki knez do 1238.
• Andrija, veliki knez Primorja i južnog Zahumlja do 1249.
• Bogdan I., veliki knez do 1249.
• Radoslav, župan 1249. - 1255.

Izvori

• Hrvatska opća enciklopedija - Zahumlje
• Stare crkvice sjeverozapadno od Dubrovnička, časopis-građevinar.hr, br. 8/2006