Kalesija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kalesija
Kalesija Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Tuzlanska
Sjedište Kalesija
Načelnik Rasim Omerović
Površina 201 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

prema zadnjem popisu stanovništva 40.000
/km²

Kalesija je općina u Bosni i Hercegovini.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Općina Kalesija smještena je u sjeveroistočnoj Bosni na području gornjeg toka rijeke Spreče, odnosno u njenoj aluvijalnoj ravni i južnim obroncima planine Majevice te sjevernim rubnim dijelovima Javornika. Općinsko područje danas ima površinu od 201 km² i čini 0,39 % teritorija Bosne i Hercegovine. Ima povoljan prirodnozemljopisni položaj. Preko njenog teritorija prolazi magistralna prometnica Tuzla - Zvornik, koja je naslijedila ulogu povezivanja spomenutog prostora još iz antičkog doba. Također, preko kalesijskog teritorija prolazi željeznička pruga Tuzla - živinice - Kalesija - Zvornik. Zahvaljujući spomenutim komunikacijama područje Kalesije ima kvalitetniju vezu s regijom i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Kalesija

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kalesija imala je 41.809 stanovnika, raspoređenih u 40 naselja.

Stanovništvo općine Kalesija
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 33.137 (79,25%) 29.178 (77,50%) 24.771 (76,03%)
Srbi 7.659 (18,31%) 7.725 (20,51%) 7.606 (23,34%)
Hrvati 35 (0,08%) 34 (0,09%) 40 (0,12%)
Jugoslaveni 275 (0,65%) 392 (1,04%) 23 (0,07%)
ostali i nepoznato 703 (1,68%) 318 (0,84%) 137 (0,42%)
ukupno 41.809 37.647 32.577

Kalesija (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Kalesija
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 1.111 (50,31%) 2.678 (79,91%) 1.993 (95,63%)
Srbi 617 (27,94%) 439 (13,10%) 81 (3,88%)
Hrvati 16 (0,72%) 11 (0,32%) 1 (0,04%)
Jugoslaveni 97 (4,39%) 157 (4,68%) 1 (0,04%)
ostali i nepoznato 367 (16,62%) 66 (1,96%) 8 (0,38%)
ukupno 2.208 3.351 2.084

Na popisu 1991. godine iz sastava naseljenog mjesta Kalesija izdvojeno je samostalno naseljeno mjesto Kalesija (selo).

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Brezik, Bulatovci, Dubnica, Gojčin (dio), Hrasno Donje, Hrasno Gornje, Jeginov Lug, Jelovo Brdo, Kalesija, Kalesija (selo), Kikači, Lipovice, Memići, Miljanovci, Osmaci (dio), Petrovice, Prnjavor, Rainci Donji, Rainci Gornji, Sarači, Seljublje, Staro Selo, Tojšići, Vukovije Donje, Vukovije Gornje, Zelina (dio), Zolje i Zukići.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma veći dio općine Kalesija ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Borogovo, Caparde, Hajvazi, Kosovača, Kusonje, Mahala, Matkovac, Rakino Brdo, Sajtovići, Šeher i Viličevići, te dijelovi naseljenih mjesta: Gojčin, Osmaci i Zelina. Od ovog područja formirana je općina Osmaci.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Sport[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Kalesija koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Kalesija treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.