Kalesija
| Kalesija | |
|---|---|
| |
| Država |  Bosna i Hercegovina
|
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Županija | Tuzlanska |
| Sjedište | Kalesija |
| Načelnik | Sead Džafić |
| Površina | 201 km² |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
41.809 /km² |
Kalesija je općina u Bosni i Hercegovini.
Općina Kalesija smještena je u sjeveroistočnoj Bosni na području gornjeg toka rijeke Spreče, odnosno u njenoj aluvijalnoj ravni i južnim obroncima planine Majevice te sjevernim rubnim dijelovima Javornika. Općinsko područje danas ima površinu od 201 km² i čini 0,39 % teritorija Bosne i Hercegovine. Ima povoljan prirodnozemljopisni položaj. Preko njenog teritorija prolazi magistralna prometnica Tuzla – Zvornik, koja je naslijedila ulogu povezivanja spomenutog prostora još iz antičkog doba. Također, preko kalesijskog teritorija prolazi željeznička pruga Tuzla – Živinice – Kalesija – Zvornik. Zahvaljujući spomenutim komunikacijama područje Kalesije ima kvalitetniju vezu s regijom i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: KalesijaPo posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kalesija imala je 41.809 stanovnika, raspoređenih u 40 naselja.
| Stanovništvo općine Kalesija | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 33.137 (79,25 %) | 29.178 (77,50 %) | 24.771 (76,03 %) | |||
| Srbi | 7659 (18,31 %) | 7725 (20,51 %) | 7606 (23,34 %) | |||
| Hrvati | 35 (0,08 %) | 34 (0,09 %) | 40 (0,12 %) | |||
| Jugoslaveni | 275 (0,65 %) | 392 (1,04 %) | 23 (0,07 %) | |||
| ostali i nepoznato | 703 (1,68 %) | 318 (0,84 %) | 137 (0,42 %) | |||
| ukupno | 41.809 | 37.647 | 32.577 | |||
| Kalesija | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 1111 (50,31 %) | 2678 (79,91 %) | 1993 (95,63 %) | |||
| Srbi | 617 (27,94 %) | 439 (13,10 %) | 81 (3,88 %) | |||
| Hrvati | 16 (0,72 %) | 11 (0,32 %) | 1 (0,04 %) | |||
| Jugoslaveni | 97 (4,39 %) | 157 (4,68 %) | 1 (0,04 %) | |||
| ostali i nepoznato | 367 (16,62 %) | 66 (1,96 %) | 8 (0,38 %) | |||
| ukupno | 2208 | 3351 | 2084 | |||
Na popisu 1991. godine iz sastava naseljenog mjesta Kalesija izdvojeno je samostalno naseljeno mjesto Kalesija (selo).
Brezik, Bulatovci, Dubnica, Gojčin (dio), Hrasno Donje, Hrasno Gornje, Jeginov Lug, Jelovo Brdo, Kalesija, Kalesija (selo), Kikači, Lipovice, Memići, Miljanovci, Osmaci (dio), Petrovice, Prnjavor, Rainci Donji, Rainci Gornji, Sarači, Seljublje, Staro Selo, Tojšići, Vukovije Donje, Vukovije Gornje, Zelina (dio), Zolje i Zukići.
Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma veći dio općine Kalesija ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Borogovo, Caparde, Hajvazi, Kosovača, Kusonje, Mahala, Matkovac, Rakino Brdo, Sajtovići, Šeher i Viličevići, te dijelovi naseljenih mjesta: Gojčin, Osmaci i Zelina. Od ovog područja formirana je općina Osmaci.
Zračna luka Tuzla dijelom se nalazi u općini Kalesiji.[3]
- Miralem Pjanić, bosanskohercegovački nogometaš
- ↑ a b Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- ↑ a b internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
- ↑ (boš.) Radio Kameleon Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. listopada 2018. (Wayback Machine) Vedran M. : Zašto se Međunarodni aerodrom u Dubravama naziva Tuzla kad je u Živinicama, a dijelom u Kalesiji?, 14. kolovoza 2017. (pristupljeno 27. listopada 2018.)
| |||||