Bužim (BiH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Bužim.
Bužim
Buzim Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Unsko-sanska
Sjedište Bužim
Načelnik Zikrija Duraković
Površina 129 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

20.707
155/km²

Bužim je manje naseljeno mjesto i središte općine na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Graniči s općinama Bosanska Krupa (na istoku), Cazin (na jugu), Velika Kladuša (na zapadu i sjeveru), te s Republikom Hrvatskom (na sjeveroistoku). Područje općine je uglavnom brdovito.

Prema istoku se pružaju Čava i Dobro Selo uz regionalni put Bužim-Bosanska Otoka-Bosanska Krupa, odnosno Otoka-Bosanski Novi. Osim toga Bužim je povezan s Bihaćem i Banjom Lukom. Pravac prema jugu vodi preko Konjodora za Cazin i dalje prema Bihaću, a pravac prema Dvoru na Uni vodi preko Zaradostova i Bućevaca. Pravac prema zapadu ide preko Lubarde-Pašin Broda-Todorova do Velike Kladuše (na zapad). Pravac Bužim-Varoška Rijeka-Radića Most-Vrnograč-Velika Kladuša i dalje prema Zagrebu, odnosno Radića Most-Bosanska Bojna-Glina-Zagreb.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Općina je po popisu iz 1991. godine imala 16.940 stanovnika.

Bužim (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Bužim
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 1.643 (96,81%) 1.468 (94,70%) 1.275 (97,17%)
Srbi 20 (1,17%) 20 (1,29%) 29 (2,21%)
Hrvati 3 (0,17%) 7 (0,45%) 2 (0,15%)
Jugoslaveni 10 (0,58%) 37 (2,38%) 0
ostali i nepoznato 21 (1,23%) 18 (1,16%) 6 (0,45%)
ukupno 1.697 1.550 1.312

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Bag, Bužim, Dobro Selo, Konjoder, Lubarda, Mrazovac i Varoška Rijeka Zaradostovo

Povijest[uredi VE | uredi]

Bužimska tvrđava

Područje bužimske općine bilo je naseljeno prije dolaska Rimljana u ove krajeve. Stanovništvo ovog područja bavilo se zemljoradnjom, stočarstvom, vađenjem i taljenjem ruda, te trgovinom. Postojanje kovnice novca u 14. stoljeću govori kako je trgovina za ondašnje prilike bila razvijena.

Grad Bužim je poznat u Hrvatskoj jer se za Bužim veže znamenita cbitelj knezova Keglevića. U staro doba poznat je kraj današnjeg Bužima u kotaru Krupskom pod imenom Čava. Nije poznato kako i kad je Bužim dospio pod vlast knezova Celjskih. Valjda se to dogodilo u isto doba kada su Celjski zavladali Krupskim gradom (1429.).

Godine 1576. Ferad paša zauzeo je Bužim. Osmanlije u grad postaviše veliku posadu od 50 konjanika i 130 pješaka. Zadnji veliki pokušaj povratka Bužima dogodio se je 1578. godine kada je ban Kristof Ungand s vojskom došao pod grad ali nije ga uspio zauzeti. Također je 1737. godine General Karlovački Cetin opsjedao grad Bužim. Nakon što je Ali-paša 4 kolovoza iste godine razbio austrijsku vojsku kod Banjaluke i Cetin se morao povući.

Današnji stanovnici Bužima pripovjedaju da je bužim osvojilo 8 Turaka, a zvali su se: Šahin, Čerkin, Kalauz, Sikleuša, Harčeta, Abdija, Pajalin i Selim, ovaj zadnji je bio Cigan a od njega je potekla Elkasova Rijeka.[1]

Stari grad Bužim bio je utvrda a oko njega su bila naselja. Stari grad leži na nadmorskoj visini od 325 metara. Bio je jedan od najvećih gradova u Krajini, a čuvali su ga dizdari i stražari. Branjen je puškama i topovima. Na ovom velikom srednjovjekovnom zdanju ističu se donzon kule, puškarnice, odaje tamnice, bastioni i tabije (bedemi, utvrde) s ostatcima zidova stare džamije. Grad je renesansna građevina koja je bila vojna utvrda i plemićki dvorac. Ispod grada nalazi se drvena džamija sa drvenim minaretom, sagrađena u 18. stoljeću, a koju se smatra najstarijom drvenom džamijom na čitavom Balkanu. Unutrašnjost džamije je tipično orijentalna: prekrivaju je stari šareni ćilimi, a tu su i stari orijentalni dokumenti i mala priručna knjižnica vjerskih i svjetovnih knjiga. U haremu ove džamije su nišani bosanskih alima (učenjaka), gazija (junaka), šehida (poginulih u boju) uz daleko poznate fenomene hadžijskog kamenja, džumanskih dova i mezarovi.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

S obzirom na reljef, poljoprivredne površine su teško obradive, a velika pažnja se pridaje stočarstvu. Šumsko bogatstvo je veliko, ali slabo iskoristivo, jer prevladava grab.

U općini Bužim se nalazi najveći rudnik mangana u Bosni i Hercegovini, koji, međutim, više ne radi jer se iskorištavanje rude ne isplati. Postoje i velika ležišta pješčara i dolomita koji se intenzivno iskopavaju, pod nadzorom najveće bužimske tvrtke za proizvodnju građevinskog materijala.

Iako je urbano središte veoma mali, brojni su ugostiteljski objekti i trgovačke radnje, kao i benzinske crpke, što upućuje na povećanje standarda života.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

U Bužimu postoji 21 športski klub, od kojih su neki:

  • nogometni klub Vitez, najpoznatiji i najstariji športski kolektiv općine
  • nogometni klub Mangan
  • taekwondo klub "Asim Bajrektarević - Hamza", čiji su članovi često reprezentativci BiH
  • taekwondo klub "Fadil Bajrektarević - Gazija"
  • odbojkaški klub Bužim (muški i ženski klub)
  • košarkaški klub Bužim
  • rukometni klub Bužim
  • OKI Bužim
  • malonogometni klub Galeb
  • šahovski klub Bužim
  • Klub ekstremnih sportova Exit
  • karate klub Bužim.

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • internet - izvor, Popis po mjesnim zajednicama, fzs.ba

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Bužim (BiH) koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Bužim (BiH) treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.