Prijeđi na sadržaj

Prnjavor

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Prnjavor. Za druga značenja pogledajte Prnjavor (razdvojba).
Prnjavor
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Sjedište Prnjavor
Načelnik Darko Tomaš SNSD
Površina 631 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

35 956 (2013.)
oko 71/km²
Pošta
Grb
Grb

Prnjavor je grad i općina u Bosni i Hercegovini, nedaleko od Banje Luke. Administrativno pripada Republici Srpskoj.

Na prostorima nekadašnje Jugoslavije nalazilo se čak 12 mjesta s nazivom Prnjavor.


Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Općina Prnjavor nalazi se u slivu rijeke Ukrine. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 185 metara. Površina općine je oko 631 km², a sam grad Prnjavor se prostire na površini od oko 5,5 km². U blizini grada Prnjavora se nalazi banja Kulaši, poznata po svom ljekovitom, prirodnom vrelu mineralne vode. Prema posljednjem službenom popisu, općina Prnjavor je imala 47.055 stanovnika, a prema procjenama trenutno ih ima oko 45 000.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prnjavor imala je 47.055 stanovnika, raspoređenih u 63 naselja.

Stanovništvo općine Prnjavor
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 33.508 (71,21 %) 34.699 (70,87 %) 35.177 (75,27 %)
Muslimani 7143 (15,18 %) 6618 (13,51 %) 6143 (13,14 %)
Hrvati 1721 (3,65 %) 2060 (4,20 %) 2148 (4,59 %)
Jugoslaveni 1757 (3,73 %) 2291 (4,67 %) 96 (0,20 %)
ostali i nepoznato 2926 (6,21 %) 3288 (6,71 %) 3170 (6,78 %)
ukupno 47.055 48.956 46.734

Prnjavor (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

[uredi | uredi kôd]
Prnjavor
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 3891 (48,01 %) 2577 (41,65 %) 1545 (38,10 %)
Muslimani 2345 (28,93 %) 1915 (30,95 %) 1737 (42,83 %)
Hrvati 219 (2,70 %) 261 (4,21 %) 275 (6,78 %)
Jugoslaveni 926 (11,42 %) 907 (14,65 %) 48 (1,18 %)
ostali i nepoznato 723 (8,92 %) 527 (8,51 %) 450 (11,09 %)
ukupno 8104 6187 4055

Naseljena mjesta

[uredi | uredi kôd]

Babanovci, Brezik, Crkvena, Čivčije, Čorle, Doline, Donja Ilova, Donja Mravica, Donji Galjipovci, Donji Palačkovci, Donji Smrtići, Donji Štrpci, Donji Vijačani, Drenova, Gajevi, Galjipovci, Gornja Ilova, Gornja Mravica, Gornji Galjipovci, Gornji Palačkovci, Gornji Smrtići, Gornji Štrpci, Gornji Vijačani (dio), Grabik Ilova, Gusak, Hrvaćani, Husrpovci, Jadovica, Jasik, Kokori, Konjuhovci, Korać, Kremna, Kulaši, Lišnja, Lužani, Maćino Brdo, Mračaj, Mravica, Mujinci, Naseobina Babanovci, Naseobina Hrvaćani, Naseobina Lišnja, Novo Selo, Okolica, Orašje, Otpočivaljka, Paramije, Pečeneg Ilova, Popovići, Potočani, Prisoje, Prnjavor, Prosjek, Puraći, Ralutinac, Ratkovac, Skakavci, Šarinci, Šereg Ilova, Šibovska, Štivor, Velika Ilova i Vršani.

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Prije rata su u Prnjavoru bile sljedeće tvrtke: Tvornica obuće "Sloga" Prnjavor, Tvornica koža "Kožara", Tvornica lanaca "Metalka", Tvornica namještaja "Kvalitet" ,Tvornica dizalica i metalnih konstrukcija "Jelšingrad", Tvornica cijevi "Unis", tvornica školskog namještaja "Standard", Modna konfekcija "Pionir"i dr. Danas je većina ovih tvrtki zatvorena i u gradu i okolici vlada velika nezaposlenost.

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
  • Spomenik palim borcima iz drugog svjetskog rata u parku u Prnjavoru
  • Prnjavor je prije rata u BiH bio općina s najvećim brojem naroda i narodnosti (cca 22)
  • Prnjavor je grad u parku, a ne park u gradu
  • Svake godine, u vrijeme SFRJ, se održavao motociklistički šampionat u moto-trkama na dan oslobođenja Prnjavora 10. srpnja
  • Nedaleko od Prnjavora u predgrađu postoji velika ergela konja Lipicanaca
  • U općini Prnjavor postoji Mjesna zajednica Štivor koja je bila naseljena s većinskim talijanskim stanovništvom
  • Također u predgrađu Prnjavora postojala je fazanerija. To područje ima 3 – 4 čista izvora vode jedno je poznato kao "Dobra voda" te "Vodica" gdje se tradicionalno proslavljao Prvi svibnja – praznik rada

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Sport

[uredi | uredi kôd]

Grad Prnjavor ima dva nogometna, 3 odbojkaška, jedan rukometni i dva košarkaška kluba.

Izvor

[uredi | uredi kôd]
  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Prnjavor koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Prnjavor treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.