Prijeđi na sadržaj

Oštra Luka

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Oštra Luka. Za naselje u općini Donji Žabar, BiH pogledajte Oštra Luka (Donji Žabar, BiH).
Oštra Luka

Oštra Luka
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska

Vlast
 • NačelnikDragan Stanar

Površina
Općina232,4 km²[1]

Stanovništvo (2013.)
Općina2786
Naseljeno mjesto782

Stranicaopstinaostraluka.org
Zemljovid

Položaj općine Oštra Luka u Bosni i Hercegovini

Oštra Luka je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Sanski Most ušao je u sastav Federacije BiH. Od područja koje je ušlo u sastav Republike Srpske formirana je općina Oštra Luka. Ranije je nosila naziv Srpski Sanski Most, ali u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH od 22. rujna i 27. veljače 2004. godine naziv je proglašen neustavnim, te se zamjenjuje nazivom Oštra Luka.[2]

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Popisi 1971. – 1991.

[uredi | uredi kôd]

Oštra Luka (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

[uredi | uredi kôd]
Oštra Luka
godina popisa 1991.[3] 1981. 1971.
Srbi 778 (92,84 %) 577 (66,55 %) 743 (97,89 %)
Hrvati 32 (3,81 %) 28 (3,22 %) 8 (1,05 %)
Muslimani 7 (0,83 %) 10 (1,15 %) 4 (0,52 %)
Jugoslaveni 17 (2,02 %) 252 (29,06 %) 3 (0,39 %)
ostali i nepoznato 4 (0,47 %) 0 1 (0,13 %)
ukupno 838 867 759

Popis 2013.

[uredi | uredi kôd]
Stanovništvo općine Oštra Luka
godina popisa 2013.[4]
Srbi 2580 (92,61 %)
Hrvati 160 (5,74 %)
Bošnjaci 23 (0,83 %)
ostali i nepoznato 23 (0,83 %)
ukupno 2786
Oštra Luka - naseljeno mjesto
godina popisa 2013.[4]
Srbi 764 (97,70 %)
Hrvati 16 (2,05 %)
Bošnjaci 0
ostali i nepoznato 2 (0,26 %)
ukupno 782

Naseljena mjesta

[uredi | uredi kôd]

Općinu Oštra Luka sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[4]

Batkovci, Budimlić Japra, Donja Kozica, Donja Tramošnja, Duge Njive, Garevica, Gornja Kozica, Gornja Tramošnja, Hadrovci, Halilovci, Hazići, Koprivna, Marini, Mrkalji, Oštra Luka, Ovanjska, Podvidača, Sasina, Slatina, Stara Rijeka, Škrljevita, Trnova, Usorci i Zenkovići.

Navedena naseljena mjesta su do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bila u sastavu općine Sanski Most koja je ušla u sastav Federacije BiH.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Ovaj prostor u srednjem vijeku naseljavaju Hrvati i nalazi se u sastavu Hrvatskog Kraljevstva, a kasnije je i dio Sanske županije i biskupije.
U 14. stoljeću područjem gospodare moćni knezovi Blagajski-Babonići, a početkom 15. ga kraće vrijeme kontrolira Hrvoje Vukčić Hrvatinić.
U 16. stoljeću područje pada pod osmanlijsku vlast, pod kojom i ostaje do Berlinskog kongresa 1878., kada ga okupira i 1908. aneksira Austro-Ugarska. Nakon toga je dio države Slovenaca, Hrvata i Srba, pa kraljevine Jugoslavije, kao dio Vrbaske banovine, pa Nezavisne Države Hrvatske, pa SR BiH.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]
  • mons. Marko Kamenjaš, hrv. katolički svećenik iz BiH, visoki crkveni dužnosnik

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Opšti podaci, opstinaostraluka.org, preuzeto 28. veljače 2020.
  2. (boš.) Klix.ba M. N. : Kako su rat i politika krojili nazive bh. gradova: Od Srbinja do Uskoplja 5. studenoga 2017. ) (pristupljeno 30. prosinca 2019.)
  3. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  4. a b c 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 28. veljače 2020.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Oštra Luka koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Oštra Luka treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.