Derventa: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
d
Redak 15: Redak 15:


== Stanovništvo ==
== Stanovništvo ==
{{glavni|Stanovništvo Dervente}}

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Derventa}}
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Derventa}}
=== Austrougarski popisi stanovništva ===
{| class="wikitable"
! Kotar
! 1879.
! 1885.
! 1895.
! 1910.
|-
| [[Derventa]]
| 39 385
| 43 970
| 53 136
| 65 784 <ref> Franjo Marić, Pregled pučanstva BiH između 1879. i 1995. godine., II. izdanje, Katehetski salezijanski centar – Zagreb 1996. godine </ref>
|-
|}


=== Popisi 1971. – 1991. ===
⚫
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Derventa imala je 56.489 stanovnika, raspoređenih u 57 naselja.

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|- style="background: #E9E9E9"
Redak 102: Redak 116:
|'''11.824'''
|'''11.824'''
|}
|}

⚫
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Derventa imala je 56.489 stanovnika, raspoređenih u 57 naselja.


== Naseljena mjesta ==
== Naseljena mjesta ==
Redak 109: Redak 125:
== Uprava ==
== Uprava ==
== Povijest ==
== Povijest ==
O povijesti grada Dervente može se govoriti kao o povijesti grada Hrvata katolika i muslimana, Bošnjaka, sa pravoslavnim pukom u okolnim brdima (selima){{Nedostaje izvor}}.
O povijesti grada Dervente može se govoriti kao o povijesti grada Hrvata katolika i muslimana, Bošnjaka, s pravoslavnim pukom u okolnim brdima (selima){{Nedostaje izvor}}.


Nakon odlaska [[Osmanlije|Turaka]] sa područja Bosne i Hercegovine, cijela Bosna i Hercegovina, pa tako i grda Derventa, postaju dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske monarhije]].
Nakon odlaska [[Osmanlije|Turaka]] s područja Bosne i Hercegovine, cijela Bosna i Hercegovina, pa tako i grad Derventa, postaju dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske monarhije]].


Grad je bio u sklopu [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] u Jugoslavenskoj kraljevini, a nakon toga, za vrijeme drugoga svjetskog rata, u sastavu [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]]. Danas je dio RS, u sklopu BiH.
Grad je bio u sklopu [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] u Jugoslavenskoj kraljevini, a nakon toga, za vrijeme Drugoga svjetskog rata, u sastavu [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]]. Danas je dio RS, u sklopu BiH.
=== Domovinski rat na derventskom području ===
=== Domovinski rat na derventskom području ===
==== 1992. ====
==== 1992. ====
Redak 165: Redak 181:
* [[FK Tekstilac Derventa]]
* [[FK Tekstilac Derventa]]


==Izvor==
==Literatura==


* Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
* Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.


* internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf
* internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf

== Izvori ==
{{izvori}}


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==

Inačica od 27. travnja 2010. u 10:10

Ovo je glavno značenje pojma Derventa. Za druga značenja pogledajte Derventa (razdvojba).
Derventa
Entitet Republika Srpska
Sjedište Derventa
Načelnik Milorad Simić
Površina 517 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
56.489 (1991.)
109/km²
Pošta

Derventa je grad i središte istoimene općine na sjeveru Bosne i Hercegovine. Graniči s općinama Bosanski Brod, Modriča, Doboj, Prnjavor, a na sjeveru je rijeka Sava, koja predstavlja deset kilometara dugu granicu s Republikom Hrvatskom. Na prostoru površine 517 km² u 56 sela i gradu Derventi, prije rata živjelo je 56.489 stanovnika.

Općina pripada entitetu Republika Srpska.

Zemljopis

Stanovništvo

Podrobniji članak o temi: Stanovništvo Dervente

Austrougarski popisi stanovništva

Kotar 1879. 1885. 1895. 1910.
Derventa 39 385 43 970 53 136 65 784 [1]

Popisi 1971. – 1991.

Stanovništvo općine Derventa
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 22.938 (40,60%) 22.840 (40,06%) 23.124 (41,18%)
Hrvati 21.952 (38,86%) 23.629 (41,44%) 25.228 (44,93%)
Muslimani 7.086 (12,54%) 6.034 (10,58%) 6.548 (11,66%)
Jugoslaveni 3.348 (5,92%) 3.752 (6,58%) 575 (1,02%)
ostali i nepoznato 1.165 (2,06%) 755 (1,32%) 666 (1,18%)
ukupno 56.489 57.010 56.141

Derventa (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Derventa
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 5.558 (31,31%) 4.593 (31,99%) 5.065 (42,83%)
Srbi 4.555 (25,66%) 2.934 (20,43%) 2.496 (21,10%)
Hrvati 4.317 (24,32%) 3.727 (25,95%) 3.439 (29,08%)
Jugoslaveni 2.623 (14,77%) 2.799 (19,49%) 459 (3,88%)
ostali i nepoznato 695 (3,91%) 304 (2,11%) 365 (3,08%)
ukupno 17.748 14.357 11.824

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Derventa imala je 56.489 stanovnika, raspoređenih u 57 naselja.

Naseljena mjesta

Agići, Begluci, Bijelo Brdo, Bosanski Dubočac, Brezici, Bukovac, Bukovica Mala, Bukovica Velika, Bunar, Cerani, Crnča, Dažnica, Derventa, Donja Bišnja, Donja Lupljanica, Donji Detlak, Donji Višnjik, Drijen, Gornja Bišnja, Gornja Lupljanica, Gornji Božinci, Gornji Detlak, Gornji Višnjik, Gradac, Gradina, Kalenderovci Donji, Kalenderovci Gornji, Kostreš, Kovačevci, Kulina, Kuljenovci, Lug, Lužani, Lužani Bosanski, Lužani Novi, Mala Sočanica, Mišinci, Miškovci, Modran, Osinja, Osojci, Pjevalovac, Pojezna, Poljari, Polje, Rapćani, Stanići, Šušnjari, Tetima, Trstenci, Tunjestala, Velika, Velika Sočanica, Vrhovi, Zelenike, Žeravac i Živinice.

Uprava

Povijest

O povijesti grada Dervente može se govoriti kao o povijesti grada Hrvata katolika i muslimana, Bošnjaka, s pravoslavnim pukom u okolnim brdima (selima)[nedostaje izvor].

Nakon odlaska Turaka s područja Bosne i Hercegovine, cijela Bosna i Hercegovina, pa tako i grad Derventa, postaju dio Austro-Ugarske monarhije.

Grad je bio u sklopu Banovine Hrvatske u Jugoslavenskoj kraljevini, a nakon toga, za vrijeme Drugoga svjetskog rata, u sastavu Nezavisne Države Hrvatske. Danas je dio RS, u sklopu BiH.

Domovinski rat na derventskom području

1992.

  • 28. veljače - Pripadnici srpskih paravojnih postrojbi primijećeni na Babinom Brdu, važnoj strategijskoj točki sjeverno od Dervente. Prije reakcije općinskih kriznih stožera i snaga Prve bojne 103. HVO brigade Derventa, tijekom noći, napustili narečeni lokalitet.
  • 3. ožujka - Napadaj srpskih snaga na Bosanski Brod, odnosno Bosansku Posavinu. U Derventi angažirani svi raspoloživi ljudski i materijalni potencijali kako bi se zaštitilo općinsko područje.
  • 25. ožujka - Branitelji blokirali komunikaciju prema Kostrešu, tj. zaustavili kolonu sastavljenu od tri transportera, dva kombija i jednog osobnog vozila, koja se kretala s nakanom zauzimanja brda na Kostrešu i odvlačenja pažnje od Bosanskog Broda.
  • 30./31. ožujka - Trideseti ožujka uočena izviđačka skupina JNA u pokretu prema Babinom Brdu. Nakon zarobljavanja i pregovora izviđači pušteni. Idući dan, 31. ožujka, ponovno uočeno kretanje brojne skupine vojnih vozila prema Beglucima. Nakon dobivene zapovijedi, branitelji opkoljenu kolonu vozila pustili da se vrati u derventsku vojarnu.
  • 1. - 3. travnja - Oružani okršaj na lokalitetima Gradca i Koraća.
  • 15./16. travnja - U pet sati ujutro počeo opći napadaj srpskih snaga na cijelu crtu obrane. U borbama na strani branitelja sudjelovale snage 103. HVO brigade Derventa, Druge bojne 101. Bosansko-brodske brigade i bojovnici iz Johovca.
  • 1./2. svibnja - Opći napadaj srpskih postrojbi počeo nasrtajem na najistaknutije točke obrane prema Kuljenovcima, a tijekom dana proširio se na cijelo područje te potrajao dva dana.
  • 12. svibnja - Srpske postrojbe ulaze u Derventu i zauzimaju skoro pola grada. Specijalizirana postrojba branitelja stiže u pomoć gradskoj bojni i nakon združenog djelovanja napadači se vraćaju na drugu obalu Ukrine.
  • 21. svibnja - Napadaj branitelja na derventsku vojarnu sa zapadne strane prekinut zbog nekoordiniranog djelovanja, odnosno slabo ustrojenog sustava veze.
  • 23. svibnja - Borbe na potezu Markovac - Bosanski Dubočac.
  • 3. lipnja - Oružani sukob kod Kuljenovaca
  • 29./30. lipnja - Žestoki sukobi na južnom dijelu derventske bojišnice.
  • 4. srpnja - Nakon borbi na zapadnom dijelu derventske bojišnice, branitelji u velikom broju napuštaju grad.
  • 7. srpnja - Pad grada Derventa.
  • 19. srpnja - Srpske postrojbe ušle u dio Begluka te zauzele strategijski bitne točke Babino brdo i Markovac. Utvrđena nova crta obrane koja se održala skoro mjesec dana.
  • 6./7. studenoga - Pad Bosanskog Broda

Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, mnogi Hrvati i Bošnjaci prisilno su iseljeni iz ove općine.

Gospodarstvo

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

  • Franjevački samostan na Plehanu ( uništen 1992.)
  • Grčka groblja i spmenici u Pojezni i Crnči

Obrazovanje

Kultura

Književni klub VIHOR, koji je do srpskog zauzimanja grada, djelovao u Derventi, sada djeluje u Zagrebu, sa ograncima u drugim državama svijeta. Namjera književnog kluba VIHOR je vratiti sjedište u Derventu. Za sada, klub ima predznak - hrvatski.

Sport

Literatura

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Izvori

  1. ↑ Franjo Marić, Pregled pučanstva BiH između 1879. i 1995. godine., II. izdanje, Katehetski salezijanski centar – Zagreb 1996. godine

Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Derventa koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Derventa treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.



v • u
Naseljena mjesta općine Derventa - popis 1991.
Agići • Begluci • Bijelo Brdo • Bosanski Dubočac • Brezici • Bukovac • Bukovica Mala • Bukovica Velika • Bunar • Cerani • Crnča • Dažnica • Derventa • Donja Bišnja • Donja Lupljanica • Donji Detlak • Donji Višnjik • Drijen • Gornja Bišnja • Gornja Lupljanica • Gornji Božinci • Gornji Detlak • Gornji Višnjik • Gradac • Gradina • Kalenderovci Donji • Kalenderovci Gornji • Kostreš • Kovačevci • Kulina • Kuljenovci • Lug • Lužani • Lužani Bosanski • Lužani Novi • Mala Sočanica • Mišinci • Miškovci • Modran • Osinja • Osojci • Pjevalovac • Pojezna • Poljari • Polje • Rapćani • Stanići • Šušnjari • Tetima • Trstenci • Tunjestala • Velika • Velika Sočanica • Vrhovi • Zelenike • Žeravac • Živinice
v • r • u
Zastava Bosne i Hercegovine Upravna podjela Bosne i Hercegovine
v • u
Entiteti Bosne i Hercegovine
v • u
Županije Federacije Bosne i Hercegovine
v • u
Distrikti Bosne i Hercegovine
v • u
Gradovi Bosne i Hercegovine
v • u
Općine Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine
Banovići • Bosanski Petrovac • Bosansko Grahovo • Breza • Bugojno • Busovača • Bužim • Cazin • Centar, Sarajevo • Čelić • Čitluk • Drvar • Doboj Istok • Doboj Jug • Dobretići • Domaljevac-Šamac • Donji Vakuf • Foča-Ustikolina • Fojnica • Glamoč • Grude • Hadžići • Ilidža • Ilijaš • Jablanica • Jajce • Kakanj • Kalesija • Kiseljak • Kladanj • Ključ • Kreševo • Kupres • Lukavac • Maglaj • Neum • Novi Grad, Sarajevo • Novi Travnik • Novo Sarajevo • Odžak • Olovo • Pale-Prača • Posušje • Prozor-Rama • Ravno • Sanski Most • Sapna • Stari Grad, Sarajevo • Teočak • Tešanj • Tomislavgrad • Travnik • Trnovo (FBiH) • Uskoplje • Usora • Vareš • Velika Kladuša • Vitez • Vogošća • Zavidovići • Žepče
Republika Srpska
Berkovići • Bileća • Bosanska Dubica • Bosanska Gradiška • Bosanska Kostajnica • Bosanski Brod • Bosanski Novi • Bosanski Šamac • Bosansko Petrovo Selo • Bratunac • Čajniče • Čelinac • Derventa • Donji Žabar • Foča • Gacko • Han Pijesak • Istočna Ilidža • Istočni Drvar • Istočni Mostar • Istočni Stari Grad • Istočno Novo Sarajevo • Jezero • Kalinovik • Kotor Varoš • Krupa na Uni • Kupres (RS) • Laktaši • Lopare • Ljubinje • Milići • Modriča • Mrkonjić Grad • Nevesinje • Novo Goražde • Osmaci • Oštra Luka • Pale • Pelagićevo • Petrovac • Prnjavor • Ribnik • Rogatica • Rudo • Skender Vakuf • Sokolac • Srbac • Srebrenica • Stanari • Šekovići • Šipovo • Teslić • Trnovo (RS) • Ugljevik • Višegrad • Vlasenica • Vukosavlje
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Derventa&oldid=2394437"