Prijedor
| Prijedor Приједор | |||
|---|---|---|---|
|
|||
| Koordinate: 42°58′N 16°42′E / 42.967°N 16.700°E | |||
| Država |  BiH
| ||
| Entitet | Republika Srpska | ||
| Pridor | 1683 | ||
| Osnivač | Hadži Pašo iz Udbine | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Milenko Đaković (DNS) | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 834 km² | ||
| Visina[1] | 135 m | ||
| Najveća visina | 987 | ||
| Najmanja visina | 130 | ||
| Stanovništvo (2013.) | |||
| - Grad | ▼89 397 | ||
| - Gustoća | 135 stanovnika na km² | ||
| Vremenska zona | Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1) | ||
| - Ljeto (DST) | Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 79000 | ||
| Pozivni broj | +387 52 | ||
| Službena stranica [2] | |||
| Zemljovid | |||
 Položaj Prijedora u BiH | |||
Prijedor je grad i središte općine u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje. Područje općine zauzima 834 km², a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 135 m. Prijedor je, iza Banje Luke, drugi po veličini a treći po broju stanovnika u RS.
Dan Grada je 16. svibnja.
Zemljopis
Zemljopis Reljef je promjenljivog karaktera pa se na području grada mogu izdvojiti tri različita područja.
- Nizinsko područje, koje obuhvaća doline rijeka Sane, Gomjenice i ribnjaka Saničana. Veličina ovog područja iznosi oko 16.000 hektara.
- Brežuljkasto područje, koje obuhvaća podnožje planine Kozare, te blaži brežuljkasti predio prema Majdanskim planinama. Veličina ovog područja iznosi oko 38.000 hektara.
- Brdovito područje, koje obuhvaća predjele planine Kozare i dijelove mjesne zajednice Ljubije. Ovo područje je uglavnom pokriveno šumama, a površine je oko 30.000 hektara.
Tip zemljišta varira. Dominantna zemljišta su u tipu pseudogleja, aluvijalna zemljišta, smeđe degradirana zemljišta na glinama, smeđa kisela, te smeđa karbonatna zemljišta. Jedan dio navedenih zemljišta su niske prirodne plodnosti, a njihova opća karakteristika je slaba obezbijeđenost potrebnim biljnim hranjivima, visoka kiselinska vrijednost. Na osnovi podataka Republičke geodetske uprave, područna jedinica Prijedor, na teritoriju Grada Prijedora postoji 12.986 posjednika zemljišta, čija je prosječna veličina posjeda 3,75 ha. Ukupne zemljišne površine su podijeljene na 86.878 parcela, prosječne veličine 0,55 ha. Prema podatcima poljodjelske službe, poljodjelskom proizvodnjom se bavi oko 13.000 domaćinstava, što predstavlja oko 50% ukupnog stanovništva. Šumsko zemljište na području Grada Prijedora zauzima površinu od 29.380,20 hektara, od čega je u privatnom sektoru 12.362,80, dok je u društvenom sektoru 17.017,40 ha šumskog zemljišta.
Stanovništvo
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: PrijedorPrema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Prijedor imala je 112.543 stanovnika, raspoređenih u 71 naselju.
| Stanovništvo općine Prijedor | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 49.351 (43,85%) | 42.129 (38,69%) | 39.190 (40,02%) | |||
| Srbi | 47.581 (42,27%) | 45.279 (41,59%) | 46.487 (47,47%) | |||
| Hrvati | 6.316 (5,61%) | 7.297 (6,70%) | 8.845 (9,03%) | |||
| Jugoslaveni | 6.459 (5,73%) | 10.556 (9,69%) | 1.458 (1,48%) | |||
| ostali i nepoznato | 2.836 (2,51%) | 3.607 (3,31%) | 1.941 (1,98%) | |||
| ukupno | 112.543 | 108.868 | 97.921 | |||
Prijedor (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
| Prijedor | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Srbi | 13.927 (40,21%) | 10.478 (35,58%) | 9.454 (42,54%) | |||
| Muslimani | 13.388 (38,65%) | 10.173 (34,54%) | 9.433 (42,44%) | |||
| Hrvati | 1.757 (5,07%) | 1.689 (5,73%) | 1.727 (7,77%) | |||
| Jugoslaveni | 4.282 (12,36%) | 6.465 (21,95%) | 1.063 (4,78%) | |||
| ostali i nepoznato | 1.281 (3,69%) | 644 (2,18%) | 546 (2,45%) | |||
| ukupno | 34.635 | 29.449 | 22.223 | |||
Demografske karakteristike
Demografska slika Prijedora se naglo mijenjala. Od oko 6000 stanovnika 1948., Prijedor 1971. ima 22 129 stanovnika i preko 29 000 stanovnika 1981., dok je na posljednjem popisu 1991. bilo točno 34 635 stanovnika. Prijedorski Srbi, mahom došljaci iz Šapca[nedostaje izvor] i iz kozarskih sela, su se naseljevali u gradu Prijedoru, da bi na zadnjem popisu imali relativnu većinu, iako se dosta prijedorskih Muslimana izjašnjavalo Jugoslavenima, pa je zbog toga ta većina upitna. Prema najnovijim podacima u općini je trenutno nastanjeno 94.096 stanovnika, od čega je 48 % gradsko, a 52 % seosko stanovništvo.
Usporedbom popisa od 1971. do 1991. može se primijetiti da je broj Srba u općini ostao relativno isti, broj Bošnjaka rastao da bi 1991. godine postali relativna većina, a broj Hrvata neprestano opadao.
Jedan od razloga opadanja broja Hrvata je i taj što je nekadašnja općina Ljubija, koja je imala većinsko hrvatsko stanovništvo, 60-tih godina podijeljena između općina Prijedor i Sanski Most, pa je većina u Ljubiji, samim tim postala manjina u novim općinama, a ljubijski kraj izgubio mogućnosti za dalji ekonomski razvoj.
Naseljena mjesta
Naseljena mjesta Grad Prijedor obuhvata 71 naselje, a naselja su organizirana u 49 mjesnih zajednica.
U Prijedoru živi oko 100 000 stanovnika.
Ališići, Babići, Bistrica, Bišćani, Božići, Brđani, Brezičani, Briševo, Busnovi, Cikote, Crna Dolina, Čarakovo, Čejreci, Čirkin Polje, Ćela, Dera, Donja Dragotinja, Donja Ravska, Donji Garevci, Donji Orlovci, Donji Volar, Gaćani, Gomjenica, Gornja Dragotinja, Gornja Jutrogošta, Gornja Puharska, Gornja Ravska, Gornji Garevci, Gornji Jelovac, Gornji Orlovci, Gornji Volar, Gradina, Hambarine, Hrnići, Jaruge, Jelićka, Jugovci, Kalajevo, Kamičani, Kevljani, Kozarac, Kozaruša, Krivaja, Lamovita, Ljeskare, Ljubija, Malo Palančište, Marićka, Marini, Miljakovci, Miska Glava, Niševići, Ništavci, Omarska, Orlovača, Pejići, Petrov Gaj, Prijedor, Rakelići, Rakovčani, Raljaš, Rasavci, Rizvanovići, Saničani, Šurkovac, Tisova, Tomašica, Trnopolje, Veliko Palančište, Zecovi i Žune.
Gradska uprava
Gradonačelnik grada Prijedora: Milenko Đaković (DNS)
Predsjednik Skupštine Grada Prijedora: Sead Jakupović (SDP BiH)
Zamjenik Gradonačelnika: Aleksandar Miljuš (DNS)
Povijest
Prvi put u povijesnim dokumentima Prijedor se, istina kao zemljana utvrda, spominje u pismima grofa Adama Batthányja za vrijeme Velikog bečkog rata, od 1683. do 1699. godine. Međutim, pordručje pokazuje tragove života još iz vremena prapovijesti, kao i dolaska Rimljana na ove prostore.
Grad je nikao na malom otoku sanskog rukavca Bereka, koji i danas opkoljuje prijedorski Stari Grad. Nakon Bečkih ratova 1683. - 1699. na mjestu današnjeg Prijedora je bilo 50 drvenih kuća i mjesto je bilo mnogo manje od susjednog Kozarca, udaljenog 12 km na putu prema Banjoj Luci. Za utemeljitelja grada, kakvog danas poznajemo uzima se Hadži Pašo podrijetlom iz Udbine. On se po pučkom predanju na povratku s Hadždža (hodočašća) iz Meke nastanio sa svojom obitelji između dva potoka - Puharske i Majkovače i to na mjestu gdje su se iste gotovo paralelno uljevale u rijeku Sanu. Njegovi potomci su za vrijeme turske vlasti bili Kapetani grada tj. Pridorske kapetanije te su se nazvali Kapetanovići. Godine 1717., poslije Karlovačkog mira Prijedor uz nekoliko drugih naselja u bivšoj povjesnoj regiji Dolnji Kraji (Donji Krajevi) kao što su Kozarac i Novi, dobija svoju kapetaniju.
Te 1717. počinje reorganizacija Prijedora, a 1739. je utemeljen kao jedan od mlađih gradova u Bosni. Tada počinje i njegov uspon, jer nakon oslobođenja Slavonije i Like za vrijeme Bečkih ratova 1683. - 1699. počinje i njegov ekonomski razvoj.
Jedan događaj će bitno izmijeniti izgled i budućnost grada. Naime, kroz Prijedor će 1873. godine proći prva željeznička pruga u Bosni i Hercegovini, koja će spajati Banju Luku i Dobrljin (njem. Doberlin) u pokušaju Turske da se veže sa Zapadom. Grad se vrlo brzo počeo širiti ka sjeveroistoku utapajući u sebe mahale Urije, Majkovaču i Puharsku, a riječni promet će vremenom biti zamijenjen željezničkim.
Brojni ustanci kršćanskog stanovništva tokom sredine 19. stoljeća, od kojih je jedan od veći bio i na Kozari, doveli su do odluke velikih europskih sila na Berlinskom kongresu 1878. godine da se Austro-ugarskoj dodjeli mandat za okupaciju BiH. I pored sporednih borbi na teritoriju BiH, Austro-ugarska vojska bez borbe ulazi u Prijedor 6. rujna 1878. godine. Umjesto feudalne imperije pojavljuje se kapitalistička, koja stanovništvu ovog kraja ne riješava osnovna egzistencijalna pitanja. Grad počinje ubrzani razvitak, a prvim popisom iz 1879. godine naselje Prijedor sa pripadajućim mahalama je imalo 4681 stanovnika.
Drugi značajni datum u povjesti Prijedora je 1882. godina kada je grad u jednoj noći i jednom velikom požaru izgubio gotovo 120 stambenih objekata, osnovnu školu, crkvu. Zbog toga će austrijske vlasti 1901. godine donijeti prvi urbanistički plan grada po kome će se grad graditi u suvremenom duhu srednjoeuropskih gradova.
Prijedor u ratu
Prijedor je nakon Srebrenice najveće mjesto masovnog zločina nad civilnim stanovništvom u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata od 1992. do 1995. godine. U prijedorskoj općini do sada je otkriveno oko 50 masovnih grobnica prijedorskih Bošnjaka i Hrvata, u kojima je do sada pronađeno oko 900 tijela, od kojih je oko 500 indetificirano. Gotovo čitavo nesrpsko stanovništvo grada je prognano, a mnogi su završili u obližnjim koncentracijskim logorima Omarska i Keraterm. Prema podacima Komisije za nestale osobe procjenjuje se da je oko 3300 Bošnjaka i Hrvata ubijeno na prostorima u i oko Prijedora.
Tek nakon grobnice Tomašice moglo se točno utvrditi što je skrivala masovna grobnica Jakarina kosa, jer se jedino tad moglo uopće obaviti usporedbu pronađenih ostataka. Pokazalo se da su ostaci tijela istih osoba bila skrivena u dvjema masovnim grobnicama. Jakarina kosa spada u tkz. sekundarne masovne grobnice, koje su nastale kao pokušaj vojnih i civilnih vlasti bosanskih Srba da 1995. i 1996. godine prikriju dokaze o masovnim zločinima počinjenim tijekom rata, posebice u istočnoj Bosni. [1] Prije ovih istraživanja utvrđeno je da su onamo naknadno prenošeni i pokapani posmrtni ostatci stotina Muslimana i Hrvata koji bosanski Srbi ubili na području Prijedora. Tijela ubijenih prvo su pokapali u površinskom kopu rudnika Tomašice. Ta je masovna grobnica pronađena je tek 2013. godine i ondje su nakon iskapanja pronađena tijela 401 žrtve. Nešto ranije znalo se za masovnu grobnicu u Jakarinoj kosi zbog čega je ondje znatno prije napravljena prva ekshumacija, još 2001. godine. Onda je ondje pronađeno je 298 posmrtnih ostataka. Poslije se utvrdilo da nije pretražena cijela površina na kojoj su pokapana tijela žrtava koja su prenesena iz Tomašice. Zbog toga je na osnovi dodatnih analiza naložena nova ekshumacija, koja traje od lipnja 2015. godine.[1] 2. rujna 2015. u novoj ekshumaciji forenzičari su tijekom dvomjesečne potrage pronašli više od osamdeset posmrtnih ostataka žrtava. Pronađen je jedan cijeli kostur, a ostalo su kosturi u djelovima koje tek treba identificirati. Pretpostavlja se da su ubijene ljude 1992. godine ubili pripadnici paravojnih snaga bosanskih Srba. Zbog mina i eksploziva pobacanog u masovnu grobnicu istražitelji morali su biti posebno oprezni.[1]
Gospodarstvo
Jedan od važnijih gospodarskih čimbenika u općini je rudnik željezne rude "Ljubija" u istoimenoj prijedorskoj općini. Postrojenja druge po veličini tvornice papira u Europi "Celpak Prijedor", poslije KNP Laykam, su za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini rastavljena i odzvezena.
Osim ove, na području općine se nalazi više privatnih tvrtki čiji je gospodarski značaj u zadnjih desetak godina znatno porastao. Jedan od najvećih poslodavaca je privatna tvrtka "Janjoš" te privatizirane tvrtke "Javor" i "Impro".
Poznate osobe
- Mladen Stojanović, narodni heroj, zapovjednik Drugog krajiškog odreda i organizator ustanka u Potkozarju
- Sreten Stojanović, kipar
- Mira Cikota, narodni heroj
- Živko Radišić, političar
- Duško Tadić, političar i ratni zločinac
- Esad Jogić, hrvatski književnik
- Halid Muslimović, glazbenik
- Zdenka Trach, hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica
- Esad Midžić, narodni heroj
- Muharem Suljanović, narodni heroj
- Josip Iličić, slo. nogometaš
- Nebojša Grahovac ,rukometni golman reprezentacije BIH.
- Idriza Josić ,bivši fudbaler Partizana i reprezentacije Jugoslavije.
Spomenici i znamenitosti
Na području općine se nalazi Nacionalni park Kozara čiji je povijesni značaj naglašen spomenicima žrtvama Drugog svjetskog rata na vrhovima Mrakovica (804 m) i Patrija. Najstarija monoteistička bogomolja je bila katolička crkva u župi Puharska koja je nestala nakon Turske okupacije. Najstarija, postojeća monoteistička bogomolja na području samog Prijedora (ali ne i šire tj. na području Općine) jeste džamija Sultan Mahmudija u Starom gradu izgrađena 1747. godine.Porušena je 1992.godine kao i svih preostalih 30 džamija te katoličkih crkvi i kapela od kojih je značajna ona u okolici Kozarca tzv Mehmedova crkva.
O vremenu gradnje džamije Sultan Mahmudije u starom gradu u Prijedoru svjedočio je natpis na kamenoj ploči veličine 27 x 34 cm smještenoj nad ulazom u džamiju uklesan na arapskom jeziku. Natpis je ispisan u dva reda krupnim neshi pismom.
„Dobrotvor Sultan Mahmud-han
Neka njegova vladavina vajk traje.
Godine tisuću stotinu i šezdesete u mjesecu šabanu.“(1160 = 1747)
Obrazovanje
Prvi oblici organiziranog obrazovnog procesa datiraju još iz 19. stoljeća. Tako je već 1834. godine Prijedor imao osnovnu školu kao najstariju osnovnu školu u BiH, koja je kasnije sa tzv. Komunalnom školom (osnovana 1898. godine) 1919. godine prerasla u Državnu školu.Najznačajnija školska institucija, prijedorska Gimnazija osnovana je 1923. godine, a u periodu poslije Drugog svjetskog rata postojala je i Ženska zanatska škola. Danas na području Grada radi 11 osnovnih i 6 srednjih škola, a tu su i osnovna i srednja glazbena škola, te specijalna škola za djecu ometenu u razvoju.Ne treba zaboraviti ni predškolsku ustanovu Dječiji vrtić"Radost". Prijedor ima i visokoškolske ustanove, kao što su Visoka medicinska i Visoka škola za Ekonomiju i Informatiku, te Rudarsko-geološki odsjek Tehnološkog fakulteta na Banjolučkom sveučilištu.
Kultura
Na području Grada Prijedor uspješno rade dvije ustanove koje prema pozitivnim zakonima se financiraju iz budžeta Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i budžeta Grada.
To su:
- Narodna biblioteka «Ćirilo i Metodije» Prijedor
- Muzej Kozare Prijedor
- Kazalište «Prijedor» Prijedor
- Galerija 96 Prijedor i
- Javna ustanova „Centar za prikazivanje filmova“ Prijedor
Trenutno na prostoru općine Prijedor aktivno rade sljedeća kulturno-umjetnička društva i udruženja:
- SKUD «Dr. Mladen Stojanović» Prijedor
- KUD «Kozara» Prijedor
- BKUD «Osman DŽafić» Puharska
- SPCPD «Vila» Prijedor
- KUD «Kozara» Donja LJubija
- KUD „Omarska“ Omarska
- BKUD «Kozara» Kozarac
- KUD „Čigre“ Ćela
- KUD „Milan Egić“ Brezičani
- KUD „Saničani“ Saničani
- BKUD „Brdo“ Hambarine
- UMU RS „Atma“ Prijedor
- Udruženje književnika RS, Podružnica Prijedor
- Udruženje likovnih umjetnika Prijedor
Sport
Prvi zapisi o športskim aktivnostima na području općine bilježe iz 1907. godine kada je osnovano društvo tjelesnog obrazovanja "Srpski Sokol". Najstariji prijedorski klubovi su teniski klub "Prijedor" iz 1914. godine i nogometni klub Prijedor osnovan 1919.
FK Rudar, osnovan 1968. godine,a danas se nalazi u prvoj ligi republike srpske(drugi rang takmičenja u Bosni i Hercegovini .
Na području Grada Prijedora, šport je zastupljen dugi niz godina, a pojedini športovi se igraju gotovo cijelo jedno stoljeće. Svojim postojanjem i zalaganjem u športskim klubovima, dali su nemjerljivi pečat prijedorskom športu i samom gradu, ali i diljem svijeta. Veliki je broj športista iz Prijedora dao izuzetan doprinos u gotovo svim granama športa.
Izvori
- ↑ a b c am: Nova ekshumacija kod Prijedora, pronađeno 80 posmrtnih ostataka, narod.hr, 2. rujna 2015.
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
Vanjske poveznice
- Službena stranica općine Prijedor
- Vijesti i fotografije grada
- GradPrijedor.com - Portal grada Prijedora
| |||||