Hrvati: razlika između inačica

Hrvati
	Dolazak Hrvata na Jadran, Oton Iveković
Ukupno pripadnika
	5,6 - 6,9 milijuna(procjena)
Značajna područja naseljavanja
	Hrvatska:; 3 977 171
Jezik
	Hrvatski jezik
Vjera
	Dominantno rimokatolička
Povezane etničke grupe
	Slaveni; Južni Slaveni

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 27. travnja 2012. u 09:59

Hrvati su narod, danas nastanjen na području Hrvatske te Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosovo, Slovenija, Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Makedonija, Italija, te drugih država. Broje oko 6 do 7 milijuna popisanih pripadnika diljem svijeta 2005.

Hrvati govore hrvatskim jezikom, koji spada u skupinu južnoslavenskih jezika. Po vjeroispovijedi, dominantno su katolicima.

Procjene govore da Hrvata ima izvan domovine gotovo isti broj kao i u Hrvatskoj. Pretežno žive u Sjevernoj i Južnoj Americi, Zapadnoj Europi i Oceaniji. Postoje stare i organizirane hrvatske manjine u obližnjim državama: gradišćanski Hrvati u Austriji, moliški Hrvati u Italiji, Krašovani u Rumunjskoj, Bunjevci i Šokci u vojvođanskim krajevima.

Svecem zaštitnikom hrvatskoga naroda smatra se sveti Josip.

Ime i podrijetlo

Podrobniji članak o temi: Podrijetlo Hrvata

Prema legendi Hrvati su se doselili pod vodstvom petero braće (Klukas, Lobel, Muhlo, Kosjenc i Hrvat) i dvije sestre (Tuga i Buga), pa je moguće da od jednog od braće koji se zvao Hrvat potječe i ime za narod Hrvati; osim te legende postoji i vrlo vjerojatna teorija sa kojom se slaže večina povijesničara a po kojoj su plemena Hrvata koji su obitavali na brdovitom ozemlju Karpata u Bijeloj Hrvatskoj između Krakova u Poljskoj i Lavova u Ukrajini bili nazvani Hrbati ili Hrvati od strane slavenskih plemena u močvarnim nizinama po riječi "hrbat" koja u staroslavenskom znači vrhovi brijega. Dio povjesničara, međutim, ne slaže se sa navedenim teorijama jer su nevjerodostojne te drže kako ime Hrvati najvjerojatnije nije slavenskog podrijetla što potkrepljuju činjenicom o vrlo srodnom imenu perzijskoga plemena Harvati kod kojih se nalaze slični ornamenti koje neki poistovječuju sa šahovskim pločama a drugi sa hrvatskim grbovima. Bilo kako bilo, suvremeni Hrvati ipak govore hrvatskim jezikom koji je iz (južno)slavenske jezične grane a ova pak spada u indo-europsku odnosno indo-perzijsku skupinu što govori u prilog karpatskoj teoriji o slavenskom podrijetlu po kojem ime nosi i Slavonija nekadašnje ozemlje cjelokupne panonske Hrvatske.

O nastanku hrvatskoga naroda - njegovoj etnogenezi - još uvijek postoji više teorija. Slavenska teorija dugo je bila jedina i smatrala se nepobitnom. Međutim, u 19. i 20. stoljeću javile su se i druge teorije, a u zadnje je vrijeme veliku popularnost stekle su gotska i tzv. iranska teorija.

Hrvatska plemićka plemena koja su imala pravo birati kralja

(12; Karinjani i Lapčani su jedno pleme koje se razdvojilo)

Čudomirići,
Gusići,
Jamometići,
Kačići,
Karinjani i Lapčani - trag je naziv mjesta Karin i Lapac
Kukari (Klьkarь), ovo pleme , vjerojatno je podrijetlom od Kluka. - trag je naziv mjesta kod Vrlike, Kukari.
Lasničići (Lačničići),
Mogorovići, - trag je naziv mjesta Mogorić.
Polečići (Poletčići), - trag je naziv mjesta Poličnika.
Snačići (zvani i Svačići - prijelazi glasa "v" u "m" i "n"),
Šubići, knezovi Bribirski
Tugomirići. Pleme za koje se drži da su od sestre Tuge. Nastanili su se kod Karlobaga i u Poljicima

Etnički prostor Hrvata

Danas etnički prostor Hrvata obuhvaća cjelokupan prostor Republike Hrvatske od rijeke Dragonje na zapadu u Istri do Prevlake i Boke Kotorske na jugoistoku te od rijeke Sutle na sjeverozapadu do rijeke Dunava na istoku, zatim obuhvaća značajne djelove Bosne i Hercegovine;

Središnju Bosnu: (Jajce, Dobretići, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Kiseljak, Kreševo, Žepče i Usora, te djelomično Vareš, Travnik, Maglaj, Fojnica, Bugojno, Uskoplje, Tuzla, Kraljeva Sutjeska-Kakanj, Stup-Sarajevo).
Zapadnu, južnu i djelom sjevernu Hercegovinu: (Široki Brijeg, Posušje, Grude, Ljubuški, Čapljina, Mostar, Stolac, Ravno, Čitluk, Neum, Livno, Tomislavgrad, Kupres, Rama te dijelove Doljani-Jablanica, Bijela i Neretvica-Konjic).
Bosansku Posavinu: (Orašje, Odžak, te određene djelove općina: Brčko, Bosanski Šamac, Bosanski Brod, Derventa, Modriča i Gradačac).
Zapadnu Bosnu (Bosanska krajina): Značajan udio Hrvata živi na području Zavalja oko Bihaća, naselja Sasina, Haramine, Ljubija, Stara Rijeka i okolna naselja između Prijedora i Sanskog Mosta, Hrvati su zastupljeni i u okolici Banja Luke, Kotor Varoša i Teslića.

vidi: Hrvati Bosne i Hercegovine

Osim većinski homogenog (fizički povezanog) hrvatskog etničkog prostora postoje i autohtone hrvatske manjinske zajednice ili enklave, tako su Hrvati autohtono stanovništvo u nekim područjima nama susjednih zemalja:
Boki Kotorskoj, te gradu Budvi i gradu Baru sa širom okolicom u priobalju Crne Gore.

vidi: bokeljski Hrvati

Srbija, sjeverna i zapadna Bačka (općine Sombor, Apatin, Subotica, Odžaci, Bać), istočni Srijem (općine Šid, Beočin, Srijemska Mitrovica, Ruma, Stara i Nova Pazova te Novi Sad. Osobito se ističu naselja sa Hrvatskom arhitekturom, crkvama i povijesnim znamenitostima u Petrovaradinu, Srijemskoj Mitrovici, Šidu, Hrtkovcima, Slankamenu i starim djelovima Zemuna (sada Novi Beograd). Postoje i male hrvatske enklave u Banatu. Istočni Srijem nalazio se u sastavu hrvatske države tokom povijesti, tako su hrvatske vojničke postrojbe u sklopu Austro-Ugarske vojske oslobodile cijeli Srijem od Turaka i bio je uključen u sastav Hrvatske sve do 1918. - 45. Na Kosovu postoji sada malena, no vrlo stara hrvatska enklava u mjestu Janjevo i nekoliko obližnjih sela.

vidi: Hrvati u Vojvodini, Bunjevci, Šokci, Hrvati u Srbiji, Janjevci

Značajna autohtona Hrvatska zajednica opstala je u talijanskoj pokrajini Molise i gradu Trstu, sačuvala je hrvatski jezik i vlastito narječje.

vidi: moliški Hrvati

U Austriji od oko 200.000 Hrvata koji su naselili to područje opstala je značajna zajednica od blizu 50.000 gradišćanskih Hrvata koji nastanjuju zapadno Gradišće i grad Beč.

vidi: gradišćanski Hrvati

U Mađarskoj Hrvati nastanjuju istočno Gradišće, sjevernu Podravinu i djelove sjeverne Baranje oko grada Pečuha i grada Mohača.

vidi: Hrvati u Mađarskoj, racki Hrvati

U Rumunjskoj Hrvati podrijetlom iz Pokuplja nastanjuju 7 naselja u području zvanom Karaševo.

vidi: Hrvati u Rumunjskoj, Krašovani, Šokci

U Slovačkoj živi oko 5.000 Hrvata u djelu pokrajine sjeverno Gradišće.

vidi: Hrvati u Slovačkoj

U Češkoj živi oko 1.000 do 2.000 Hrvata, nastanjuju tri naselja.

vidi: moravski Hrvati

U Sloveniji, Slovensko primorje (naselje Hrvatini), Bela krajina više manjih naselja nastanjenih sa Hrvatima, zatim oko Brežica i u pokrajini Haloze.

Osim autohtonih hrvatskih zajednica, postoji i značajna ekonomska dijaspora Hrvata širom svijeta, čiji su preci tražeći posao odselili u razne zemlje i kontinente, te se tamo nastanili.

Povijesna etnografija

Stara hrvatska plemena

Život i običaji

Po dolasku u novu domovinu Hrvati su nastanili područje između Drave i Jadranskog mora. S obzirom na fluktuacije istočne granice ona se ne može točno odrediti, no na cijelom bosanskohercegovačkom prostoru se mogu naći tragovi ranije hrvatske nazočnosti. Na južnoj Jadranskoj obali pleme Neretvani je oformiralo svoju knežinu.

Područje sjeverne Hrvatske između Drave i Save poznato kao Panonska Hrvatska (danas Slavonija) u vrijeme prije kralja Tomislava nazivano je imenom Sklavinija, narod koji ju je naselio nazivan je Sklavinima, svakako varijanta imena Slaveni. Znamo da su Hrvati još vjerojatno za vrijeme saveza s Antima, ili možda i malo kasnije poprimili slavenski jezik. Ovakvom lingvističkom slavenizacijom nametnuto im je i slavensko ime. Područje koje su naselili, Slavonija ili Sklavinija sačuvala je ime do danas. Današnje Šokce koje nalazimo u Slavoniji nemaju biti kojeg drugog podrijetla nego onog sklavinskog. Šokci imaju svoj poseban mentalitet. Oni su poznati kao radišan narod koji je na području Slavonije našao plodnu i rodnu zemlju kojoj se posvetio. Oni su veoma uspješni ratari i uzgajivači kukuruza (nakon otkrića Amerike), pšenice i drugih žitarica. Šokci poznati i po uzgoju stoke i napose svinja, od kojih potječe glavnina mesne hrane.

U području Bijele i Crvene Hrvatske nalazimo opet drugačiji tip Hrvata. Zemljopisne prilike nesumnjivo su utjecale na drugačiji mentalitet i tip kulture. Kamen, more i sunce potaklo je razvoju uzgoja maslina i grožđa. Blizina mora djelovala je i na razvoj brodarstva, te gusarstva kao oblika privređivanja. Znano je da su još stari Neretvani i nešto mlađi Kačići bili strah i trepet slobodnom pomorstvu dalmatinskih gradova, i napose Veneciji. Hrvati s obale Jadrana postali su poznati pomorci, a to vrijedi danas za njih. Dubrovčani i Bokelji na glasu su kao vješti pomorci. Proizvodnja vina, pršuta i maslinovog ulja je značajna. To su ujedno i glasoviti specijaliteti potomaka Bijelih i Crvenih Hrvata. Tipovi naselja razlikuju se isto prema zemljopisnim prilikama. Šokačka naselja Slavonije izduženog su oblika čije su kuće obično nižu bočno okrenute prema šoru (ulici) s kojima čine gazdinstva. Kuće su drvene i s ostalim gospodarskim zgradama ograđene s ulične strane drvenim ogradama. Ovakva dugačka naselja moguća su samo u ravničarskim predjelima. Bliže ili dalje gazdinstva imaju svoja poprilično velima polja na kojima se uzgaja pšenica (danas manje) i kukuruz. Potpuno je drugačiji tip naselja u brdovitim predjelima kao u Lici gdje su razbacana na velikom području. Kuće su veoma strmih krovova, izvorno drvene, danas zidanice. Hrvati brdskih područja također su se prilagodili obliku tla i klime. Stočarstvo (ovca) i uzgoj krumpira glavne su preokupacije. Polja su znatno manja nego u Slavoniji. Najznačajnija voćka ličkih Hrvata je šljiva.

Kultura i umjetnost

Sveci zaštitnici hrvatskog naroda su Sveti Josip ^[24] i Sveti Nikola Tavelić. ^[25]

Poznati hrvatski mariolog o. isusovac Ante Katalinić je u svom djelu Marija - velika nada Hrvata. Marijina nazočnost u povijesti hrvatskog naroda iz 1998. dokumentirao činjenicu da se je tijekom cijele svoje povijesti hrvatski narod osobito žarko utjecao Majci Božjoj i u nju polagao sve svoje nade da ih sačuva od zla i propasti, a s druge strane se Blažena Djevica Marija Hrvatima pokazala najvjernijom zagovornicom i pomoćnicom. ^[26]

Populacija

Hrvata ima oko četiri milijuna u Hrvatskoj i oko 500.000 u Bosni i Hercegovini, te oko 100.000-200.000 u ostalim zemljama bivše SFRJ, te u Gradišću u Austriji. Njihov broj u inozemstvu se može samo procijeniti, ali pretpostavlja se da u iseljeništvu živi barem jednako mnogo Hrvata kao u domovini, no taj broj najviše ovisi o tome smatraju li se više Hrvatima i kako se etnički izjašnjavaju. Mnogi potomci iseljenika poženili su se pripadnicima raznih drugih naroda, a njihovi današnji unuci i praunuci jedva da nešto više znaju o svojem podrijetlu. Zaboravili su jezik, asimilarali u nove zajednice i prihvatili tamošnju kulturu. Znatan je također i onaj dio hrvatskih iseljenika koji ne govore više hrvatskim jezikom ali su svjesni svoje etničke pripadnosti. Najveće emigrantske skupine žive u Zapadnoj Europi, ponajviše u Njemačkoj, a zatim u Italiji, Švedskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji itd. Od drugih kontinenata, Amerika ima najbrojniju hrvatsku populaciju, i to u Sjedinjenim Državama (Ohio, Kalifornija; Pittsburgh je do pred raspad SFRJ bio drugi grad na svijetu po broju Hrvata) i Kanadi (Mississauga), kao i u Argentini, Čileu (krajnji sjever, zatim oko Santiaga i na jugu na Ognjenoj zemlji), Peruu, Brazilu i Boliviji. Postoje i značajne hrvatske manjine u Australiji (Perth, Sydney) i Novom Zelandu, kao i u Južnoj Africi.

Hrvati u svijetu

UN-ova procjena 2005., označena zvjezdicom./; ²službeni popis 2001.

Hrvatska...4.093.000*; 3.977.171² [4]
Bosna i Hercegovina...602.000*; 570.000 ( Procjena ) [5]
Sjedinjene Države...253.000*; 374.241 [6]
Njemačka...232.000*; 229.200
Srbija i Crna Gora...114.000*; 77.413 [7]
Slovenija...35.642 [8]
Austrija...61.000*; 131.307 osoba koje govore hrvatskim jezikom [9]
Kanada...63.000*; 71.725 osoba koje govore hrvatskim jezikom [10]
Australija...71.000*; 105.747 [11]
Mađarska...33.000*; 15.597 [12]
Makedonija...40.000*; 2.248 [13]
Rumunjska...78.000*;
Švedska...26.000*;
Italija...24.000*;
Švicarska...23.000*;
Libija...17.000*;
Argentina...3.600*;
Urugvaj...3.300*;
Češka...3.000*;
Novi Zeland...2.500*;
Slovačka...1.100*;
Ukrajina...4.800*;
Danska...500*;
Rusija...500*;

Belgija...15,000
Čile...10.000 ( procjena )
Nizozemska...11.000 (procjena)
Peru...5,000

Zaštitnik Hrvata je sveti Josip Radnik.

Broj Hrvata i njihov udio u republikama bivše SFRJ od 1948.-1991.

Bivše republike	1948.		1953.		1961.		1971.		1981.		1991.
SR Bosna i Hercegovina	614,123	23,9 %	654,229	23,0 %	711,665	21,7 %	772,491	20,6 %	758,140	18,4 %	755,895	17,3 %
SR Crna Gora	6,808	1,8 %	9,814	2,3 %	10,664	2,3 %	9,192	1,7 %	6,904	1,2 %	6,249	1 %
SR Hrvatska	2,975,399	78,7 %	3,128,661	79,5 %	3,339,890	80,3 %	3,513,647	79,4 %	3,454,356	75,1 %	3,736,356	78,1 %
SR Makedonija	2,060	0,2 %	2,710	0,2 %	3,750	0,3 %	3,882	0,2 %	3,307	0,2 %	2,450	0,1 %
SR Slovenija	16,069	1,1 %	17,978	1,2 %	31,429	2,0 %	42,657	2,5 %	55,625	2,9 %	54,212	2,8 %
SR Srbija	169,894	2,6 %	162,158	2,3 %	196,411	2,6 %	184,913	2,2 %	149,368	1,6 %	105,406	1,1 %
Jugoslavija	3,784,353	24,0 %	3,975,550	23,5 %	4,293,809	23,1 %	4,526,782	22,1 %	4,428,005	19,7 %	4,660,568	19,8 %

Veći gradovi sa značajnijom koncentracijom Hrvata

Kriterij koncentracije je bio velik apsolutni broj Hrvata i/ili značajan postotak Hrvata. Kao stanovnici su uzeti trajno naseljeni i stanovništvo "na privremenom radu".

Država	Gradovi
Argentina	Buenos Aires, Rosario, La Plata
Australija	Sydney, Melbourne, Perth
Austrija	Beč, Željezno (Eisenstadt)
Bosna i Hercegovina	Mostar, Sarajevo, Banja Luka
Brazil	São Paulo, Ribeirão Preto
Crna Gora	Kotor, Tivat, Perast
Čile	Punta Arenas, Santiago, Porvenir, Antofagasta
Italija	Trst, Milano
JAR	Johannesburg, Pretoria, Capetown
Kanada	Toronto, Hamilton, Winnipeg, Calgary, Vancouver, Edmonton
Mađarska	Budimpešta, Pečuh
Njemačka	Frankfurt na Majni, München, Stuttgart, Berlin, Mainz, Hamburg,
Novi Zeland	Auckland
SAD	Pittsburgh, Chicago, Cleveland, New York, San Jose, Fresno, San Pedro, Los Angeles
Srbija	Subotica, Sombor, Apatin, Beograd, Srijemska Mitrovica, Petrovaradin.