Vitez (BiH)

Izvor: Wikipedija
Inačica 5476860 od 13. ožujka 2020. u 18:05 koju je unio RudnikU (razgovor | doprinosi)
Vitez
Grb Viteza
Grb
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Središnja Bosna
Vlast
 - Načelnik Tomislav Bošnjak-Matić (HDZ BiH)
Površina
 - Općina 159 km2
Visina 415 m.n.v.
Stanovništvo (1991.)
 - Grad 7.200
 - Urbano područje 27.859 (općina)
Poštanski broj 72250
Pozivni broj (+387) 030
Službena stranica www.opcinavitez.info
Zemljovid
Položaj općine Vitez u Bosni i Hercegovini
Položaj općine Vitez u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Vitez u Bosni i Hercegovini

Vitez je grad i općina u Županiji Središnja Bosna, BIH.

Zemljopis

Općina Vitez je prostor koji se proteže u geografskom središtu Bosne i Hercegovine. Vitez je smješten u centralnom dijelu doline rijeke Lašve, koja se proteže od jugoistočnih padina planine Vlašić do Busovače. Ova se dolina formirala na 390-480 metara nadmorske visine. Od sutjeske Lašve poslije Travnika, pa do sutjeske prije Kaonika, Lašvansko polje dugo je oko 17 km, a širina mu je različita i iznosi prosječno 3 km. Vitez je udaljen od Sarajeva 80 km [1], a od Zenice 12 km. Najniže naseljeno mjesto, i to uže gradsko područje, nalazi se na nadmorskoj visini od 415 metara, a najviše viteško naselje, selo Zaselje, nalazi se na 700 metara nadmorske visine.

Klima

Klima je izrazito kontinentalna. Temperatura se zimi spušta i do -28 stupnjeva Celzijevih, a ljeti dostiže i do +36 stupnjeva Celzijevih. Ljeta su topla i suha, zime jake i često sa obilnim padalinama.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Vitez imala je 27.859 stanovnika, raspoređenih u 34 naselja.

Stanovništvo općine Vitez
godina popisa 2013. 1991. 1981. 1971.
Hrvati 14.350 (55,54%) 12.675 (45,49%) 11.131 (46,06%) 10.196 (49,42%)
Muslimani 10.513 (40,69%) 11.514 (41,32%) 9.911 (41,01%) 8.527 (41,33%)
Srbi 333 (1,29%) 1.501 (5,38%) 1.439 (5,95%) 1.502 (7,28%)
Jugoslaveni 1.377 (4,94%) 1.229 (5,08%) 178 (0,86%)
ostali i nepoznato 640 (2,48%) 792 (2,84%) 456 (1,88%) 225 (1,09%)
ukupno 25.836 27.859 24.166 20.628

Vitez (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Vitez
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 2.647 (36,76%) 2.002 (35,98%) 1.452 (40,29%)
Hrvati 2.607 (36,20%) 1.979 (35,56%) 1.446 (40,13%)
Srbi 741 (10,29%) 715 (12,85%) 488 (13,54%)
Jugoslaveni 937 (13,01%) 771 (13,85%) 121 (3,35%)
ostali i nepoznato 268 (3,72%) 97 (1,74%) 96 (2,66%)
ukupno 7.200 5.564 3.603

Danas ne postoje službeni podaci o nacionalnom sastavu u općini Vitez. Za vrijeme rata tisuće Hrvata su izbjegle iz susjednih općina u Vitez (najviše iz Zenice i Travnika).

Naseljena mjesta

Pogled na "Stari Vitez" preko viteškog polja.

Ahmići, Bila, Brdo, Bukve, Divjak, Donja Večeriska, Dubravica, Gaćice, Gornja Večeriska, Jardol, Kratine, Krčevine, Krtine, Kruščica, Lupac, Ljubić, Mali Mošunj, Nadioci, Pirići, Počulica, Preočica, Prnjavor, Putkovići, Rijeka, Sadovače, Sivrino Selo, Šantići, Tolovići, Veliki Mošunj, Vitez, Vraniska, Vrhovine, Zabilje i Zaselje.

Povijest

Vitez kao grad nastaje poslije Drugog svjetskog rata, kad ovo naselje doživljava svoj puni procvat. Prapovijest viteškog kraja započinje već u mlađem kamenom dobu neolitiku. Prva naselja iz ovog razdoblja pripadala su poznatoj butmirskoj kulturnoj grupi, dok su arheološkim ispitivanjima pronađena i naselja iz brončanog doba.

S Ilirima kao autohtonim stanovništvom, te s Rimljanima koji početkom naše ere osvajaju balkanske prostore i viteški, odn. lašvanski kraj, ulazi u povijesno razdoblje i pod višestoljetni utjecaj rimske antičke civilizacije. Po sačuvanim ostacima vidi se da je ovaj kraj u antičko doba bio dobro naseljen i da već tada nastaju prva gradska naselja na ovom prostoru.

U velikoj seobi naroda od 4. do 7. stoljeća u ove krajeve doseljavaju se i Hrvati, no iz ranih stoljeća njihovog boravka ovdje nemamo nikakvih svjedočanstava osim po koji komad zemljane posude, nađen na ilirskim ili rimskim kućištima. U pisanim se povijesnim spomenicima župa Lašva spominje za vlasti bana Mateja Ninoslava (1232.-1250.) i to u jednoj povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. od 20. travnja 1244. godine.

U vrijeme bana Stjepana Kotromanića izvršen je popis samostalne bosanske vikarije koja se tada dijelila na 7 okruga i tom prilikom se u tom okrugu navode franjevački samostani u Sutjeski, Visokom, Olovu i Lašvi. U svojoj povelji od 12. ožujka 1380. godine kralj Tvrtko I. daruje knezu Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću naslov velikog vojvode i uz to tri sela u župi Lašvi: Trebušu, Lupnicu i Bilu.

Godine 1463. istočnohrvatsko kraljevsto u Bosni pada pod tursku vlast. Gine i posljednji hrvatski ban i (prvi priznati) kralj u Bosni Stjepan Tomašević, te započinje prihvaćanje islama jednoga dijela kršćanskog stanovništva. Turski putopisac Evlija Čelebija tri puta spominje Vitez kao kasabu, ali ne daje nikakve druge podatke. U tadašnjoj nahiji Lašve 1528. godine spominje se Mošunj, Preočica, Zaselje, a Večeriska se spominje još 1469. godine. Polovicom 17. stoljeća postojala je i redovita pošta Travnik-Carigrad, pa je u Vitezu pored hanova morala postojati i poštanska postaja za izmjenu brzih tatarskih konja. Prema opisu austrijskog časnika Božića iz 1785. godine hanovi su se nalazili u Vitezu i Biloj, a za Vitez je rekao da ima 18 kuća. Početkom 19. stoljeća Ivan Franjo Jukić naziva Vitez čas selom, čas varošicom.

Područje Središnje Bosne obuhvaćeno je velikosrpskim teritorijalnim pretenzijama prema prema planu Krajina-92 Banjolučkog korpusa JNA. Po njemu su ciljali zauzeli Jajce, Bugojno, Travnik i Kotor Varoš te Usoru i Žepče radi spajanja Teslića i uporišta na Ozrenu. Srednjobosanske hrvatske snage u toj su najosjetljivijoj fazi rata bile ključne u zaustavljanju srpskih paravojnih snaga na Komaru, Mravinjcu i Vlašiću. Tada je muslimansko vodstvo u Sarajevu mimo Hrvata radilo na aranžmanu s tzv. JNA pokušavajući ju pretvoriti u nekakvu vojsku BiH. Od travnja 1992. godine pripadnici srpskih paravojnih snaga i tzv. JNA napadaju civilno pučanstvo Općine Travnika i ostale prostore Središnje Bosne. Zborno područje HVO Vitez na proljeće 1992. godine oslobodio je bez borbe vojarnu u Busovači i drugdje po Srednjoj Bosni (Travnik, Novi Travnik, Kiseljak, Vitez). Tek su za skladište oružja u Slimenima kod Travnika poduzeli oružanu akciju, pri čemu su poginula dvojica pripadnika HVO Vitez, a JNA je za osvetu iz zrakoplova raketirala Busovaču. Hrvati su uspostavili obranu. Travnička brigada HVO-a i pripadnici postrojbi Zbornog područja HVO-a Vitez uspostavili su obrambene crte na padinama Vlašića u dužini od 60 kilometara. [2]

Gospodarstvo

Poslovna zona viteza PC96 (2006.)

Nakon Drugog svjetskog rata i uspostave nove vlasti na području općine djeluju poduzeća drvne industrije, industrije građevinskog materijala i šumarstva, dok veliki dio stanovništva živi od poljoprivrede, odn. stočarstva. Tvornica za impregnaciju drveta u Vitezu je dugo vremena radila u sastavu državnih željeznica. Od 1952. godine poslovala je kao samostalna privredna organizacija, a od 1962. godine poduzeće "Impregnacija" posluje u sastavu ŠIP Sebešić kao jedan od pogona za preradu drveta. Obuhvaća postrojenja za impregnaciju drveta kapaciteta oko 36.000 i pilanu kapaciteta do 50.000 drveta godišnje.

Razvoj Viteza u periodu socijalističke Jugoslavije vezan je uz kemijsku industriju. Naime, 3. srpnja 1950. godine, rješenjem predsjednika Vlade FNRJ osnovano je u Vitezu poduzeće "202", koje je kasnije dobilo naziv Poduzeće kemijske industrije "Slobodan Princip Seljo". U pogonima ovoga poduzeća proizvode se namjenski proizvodi, raketni baruti, flegmatizatori, antifriz, zatim privredni eksplozivi i štapin, a formira se i treća proizvodna jedinica ("Sintevit") čiji su proizvodni programi PVC-granulati, ekstruzija i prerada od PVC materijala, izrada ambalaže i ostalih proizvoda od visokotlačnog polietilena, ploča od termoplasta i sl.
U toj tvornici je proizveden jedan od najpoznatijih eksploziva u ovom dijelu Europe. Nazvan je po nazivu grada, "Vitezit". To je pak bio običan eksploziv kao i svi drugi, ali mu se je dodalo željezova(III) oksida 20% i tako je postajao crvene boje i bio je prodorne snage.

Važna su i privatna poduzeća koja se pojavljuju koncem osamdesetih godina. Među tim poduzećima najbrži razvoj bilježi PP "Rajković" koje prerasta u danas poznatu i renomiranu tvrtku "Economic" d.o.o. . Među privatnim poduzećima veliki značaj ima i građevinsko poduzeće "Horizont" vlasnika Mirka Bobaša. Poduzeće "FIS" je jedno od najpoznatijih u prometu roba široke potrošnje. Danas je općina Vitez, prema svim procjenama jedna od narazvijenijih općina na području države, a stanovništvo iz svih krajeva države svakodnevno dolazi u kupnju u neki od mnogobrojnih poslovnih objekata poznatih širom zemlje.

Poduzeće Kristal vodeće je poduzeće u staklarskoj industriji BiH i šire.[3]

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Odgoj i obrazovanje

Na području Općine Vitez nalaze se škole:

  • OŠ "Vitez"
  • OŠ "Dubravica"
  • OŠ "Bila"
  • SŠ "Vitez"
  • MSŠ "Vitez"
  • Centar za osobe s posebnim potrebama "Sveti Rafael", pod upravom Sestara Služavki Malog Isusa[10]
  • Dječji vrtić "Sveti Rafael", pod upravom Sestara Služavki Malog Isusa

Socijalne ustanove

Kultura

  • Vokalna skupina Viteški Akordi
  • Udruga Volim Vitez
  • Udruga umjetnika općine Vitez "ARTIST"
  • Udruga mladih Enter
  • Hip-Hop grupa Stuff & Crack
  • Kulturno društvo Bošnjaka "Preporod" (KDB Preporod)
  • Gradsko kazalište mladih (GKM) Vitez
  • HKD Napredak

Mediji

Šport

Unutarnje poveznice

Vanjske poveznice

Izvori

  1. viamichelin.com
  2. Dnevnik.ba Gloria Lujanović: FOTO: Obilježena 26. godišnjica masakra srpskih paravojnih snaga nad hrvatskim braniteljima na Vlašiću, 15. svibnja 2018. (pristupljeno 19. ožujka 2019.)
  3. a b Dnevnik.ba Ivana Cvjetković: Kristal Vitez za svijetlu budućnost lašvanske doline, 10. svibnja 2017. (pristupljeno 25. ožujka 2019.)
  4. Nikola Franjić je dobitnik plakete "fra Marijan Šunjić" za razvoj gospodarstva. Dodijeljena na Večeri Hrvata Središnje Bosne, na kojoj su podijeljena posebna priznanja osobama zaslužnim za doprinos opstojnosti Hrvata u srednjoj Bosni.Novi Travnik Novi Travnik Nikoli Franjiću plaketa za doprinos razvoju gospodarstva 12. kolovoza 2017. (pristupljeno 25. ožujka 2019.)
  5. vitez.info: Vitežanin Josip Pandža novi je izbornik košarkaške reprezentacije BiH , vitez.info, 6. svibnja 2015. Pristupljeno 21. lipnja 2016.
  6. Petar Horvatić: 15. veljače 1994. poginuo Josip Plavčić (Đokac) – jedan od brojnih heroja Lašvanske doline Narod.hr. 15. veljače 2018. Pristupljeno 22. prosinca 2019.
  7. Družba Kćeri Božje ljubavi Naše zajednice (pristupljeno 6. lipnja 2017.)
  8. Vecernji.ba Ana Popović/VLM: Privatno poduzeće u Vitezu oduzima crkvenu imovinu, 28. listopada 2012. (pristupljeno 18. veljače 2018.)
  9. Sestre Služavke Malog Isusa Dom "Sveti Josip" (pristupljeno 18. veljače 2018.)
  10. Sestre Služavke Malog Isusa Dom "Sveti Josip" (pristupljeno 18. veljače 2018.)
  11. Družba sestara Služavki Maloga Isusa Dom sv. Josip (pristupljeno 24. listopada 2018.)