Brčko distrikt BiH

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Brčko Distrikt)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Brčko distrikt BiH
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo: Brčko ispunjava želje
Položaj
Službeni jezik bošnjački, hrvatski i srpski jezik
Glavni grad Brčko
Vlada entitet sa samoupravom
 - Gradonačelnik Siniša Milić[1]
Površina
 - ukupno 493 km2
Stanovništvo
- ukupno (2013.) 93.028[2]
 - gustoća 188.69/km2;
Pripadnost Bosna i Hercegovina
Status Distrikt Bosne i Hercegovine
Valuta konvertibilna marka
Vremenska zona UTC UTC+1
Karta Distrikta Brčko
Daytonska linija razgraničenja prije formiranja Distrikta Brčko

Brčko distrikt Bosne i Hercegovine,[3] odlukom Međunarodnog arbitražnog suda, uspostavljen je 8. ožujka 2000. godine. Prostire se na površini od 493 četvorna kilometra posavske doline, koja seže od rijeke Save do obronaka planine Majevice. U blizini je tromeđe država Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske, te stoga slovi za strateško raskrižje u mnogim pogledima. Prema posljednjim procjenama u distriktu Brčko živi od 95.000 do 100.000 stanovnika, a od toga oko 50.000 u gradu Brčkom.

Brčko distrikt Bosne i Hercegovine[4], po svom Statutu, kojeg je proglasio Robert W. Farrand - prvi nadzornik za Brčko, jedinstvena je upravna jedinica lokalne samouprave pod suverenitetom Bosne i Hercegovine. Ima vlastitu multietničku upravu, policiju i pravosuđe. Demilitarizirano je područje i pruža sve potrebne slobode svojim građanima. Distrikt nema drugu zastavu ili grb osim zastave i grba Bosne i Hercegovine. Latinično i ćirilično pismo, te srpski, hrvatski i bošnjački jezik ravnopravni su u upotrebi za sve svrhe. Funkcioniranje distrikta nadzire međunarodni nadzornik i šef ureda OHR-a Sjever.

Zbog svog zemljopisnog položaja, distrikt ima velike gospodarske prilike u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji te trgovini, pogotovu što posjeduje najveću tržnicu u ovom dijelu Europe – «Arizonu». Mnoge velike državne tvornice prošle su razdoblje privatizacije, a istovremeno s tim povećava se, već sada veliki, broj privatnih poduzeća. Upravo zbog svoga položaja, distrikt Brčko, pored tradicionalnog lovnog, ima dobre mogućnosti za razvijanje kongresnog i seoskog turizma.

U distriktu Brčko, od njegovog osnutka do danas, usvojeno je preko 100 vlastitih zakona, koji pomažu građanima da lakše izgrade sredinu koja će biti ponos cijeloj državi, stvaraju pogodnosti za ulazak zdravih inozemnih investicija i ideja, a ti zakoni postaju i modeli za entitete u BiH.

Osnovno obrazovanje je devetogodišnje, obvezatno i besplatno u distriktu Brčko, koji ima 16 osnovnih škola, 5 srednjih i, za sada, Ekonomski fakultet. Sloboda izražavanja građana i javnost rada je zajamčena. Distrikt ima i svoj javni medij u ustanovi J.P. Radio Brčko, a u perspektivi je i njegovo proširenje na pisani i TV odsječak. Također radi i nekoliko privatnih medija.

Brčaci znaju prepoznati kulturne vrijednosti. Zbog toga i posjeduju bogatu narodnu knjižnicu, gradsku galeriju, amatersko kazalište, dom kulture i nekoliko kulturno-umjetničkih društava. U distriktu su aktivna i tri nacionalna kulturna društva – "Prosveta", "Preporod" i "Napredak". Brčko pohode mnoga poznata imena iz svijeta kulture, ne samo s domaćih, nego i širih svjetskih prostora, a Brčaci ih uvijek rado i srdačno dočekuju.

Stanovništvo

Stanovništvo Brčko distrikta BiH
godina popisa 2013. 1991. 1981. 1971.
Bošnjaci 35.381 (42,36%) 38.617 (44,06%) 32.434 (39,18%) 30.181 (40,36%)
Hrvati 17.252 (20,66%) 22.252 (25,39%) 23.975 (28,96%) 24.925 (33,33%)
Srbi 28.884 (34,58%) 18.128 (20,68%) 16.707 (20,18%) 17.709 (23,68%)
Jugoslaveni 5.731 (6,54%) 7.794 (9,41%) 1.086 (1,45%)
ostali i nepoznato 1.999 (2,39%) 2.899 (3,30%) 1.858 (2,24%) 870 (1,16%)
ukupno 83.516 87.627 82.768 74.771


Stanovništvo grada Brčko
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Bošnjaci 22.994 (55,53%) 16.725 (53,20%) 15.651 (61,67%)
Srbi 8.253 (19,93%) 5.532 (17,59%) 5.481 (17,43%)
Hrvati 2.894 (6,98%) 2.157 (6,86%) 2.663 (10,49%)
Jugoslaveni 5.211 (12,58%) 6.351 (20,20%) 952 (3,75%)
ostali i nepoznato 2.054 (4,96%) 672 (2,13%) 630 (2,48%)
ukupno 41.406 31.437 25.377

Naseljena mjesta

Bijela, Boće, Boderište, Brčko, Brezik, Brezovo Polje, Brezovo Polje (selo), Brka, Brod, Bukovac, Bukvik Donji, Bukvik Gornji, Buzekara, Cerik, Čađavac, Čande, Ćoseti, Donji Rahić, Donji Zovik, Dubrave, Dubravice Donje, Dubravice Gornje, Gajevi, Gorice, Gornji Rahić, Gornji Zovik, Grbavica, Gredice, Islamovac, Krbeta, Krepšić, Laništa, Lukavac, Maoča, Marković Polje, Ograđenovac, Omerbegovača, Palanka, Popovo Polje, Potočari, Rašljani, Ražljevo, Repino Brdo, Sandići, Skakava Donja, Skakava Gornja, Slijepčevići, Stanovi, Šatorovići, Štrepci, Trnjaci, Ulice, Ulović, Vitanovići Donji, Vitanovići Gornji, Vučilovac, Vujčići, Vukšić Donji i Vukšić Gornji.

Politika

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Gradonačelnik Brčko distrikta BiH

Izvori

  1. (srp.) Biografija gradonačelnika, vlada.bdcentral.net, pristupljeno 21. svibnja 2020.
  2. Preliminarni rezultati popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, 5. studenog 2013. Preuzeto 7. studenog 2013.
  3. Zvonko Miljko, Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006., ISBN 953-169-132-0, str. 215. (službeno ime, citira Statut)
  4. Zvonko Miljko, Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006., ISBN 953-169-132-0, str. 215.

Vanjske poveznice