Travnik: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dodano još podataka
dodao procjenu fzs-a
Redak 94: Redak 94:
| stanovništvo_prazno1 = 70.747
| stanovništvo_prazno1 = 70.747
| stanovništvo_gustoća_prazno1 = 125/km²
| stanovništvo_gustoća_prazno1 = 125/km²
| stanovništvo_prazno2_ime = Procjena (2010.)<ref>Procjena Federalnog zavoda za statistiku [http://www.fzs.ba/Podaci/06.pdf http://www.fzs.ba/Podaci/06.pdf]</ref>
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_prazno2 = 54.878
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =



Inačica od 4. travnja 2012. u 22:27

Ovo je glavno značenje pojma Travnik. Za druga značenja pogledajte Travnik (razdvojba).
Travnik
Travnička tvrđava iz prve polovice 15. stoljeća
Travnička tvrđava iz prve polovice 15. stoljeća
Travnička tvrđava iz prve polovice 15. stoljeća
Zastava Travnika
Zastava
Grb Travnika
Grb
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Srednjobosanska
Prvi spomen 1463.
Vlast
 - Načelnik Admir Hadžiemrić (SDA)
Površina
 - Općina 529 km²
Visina 514 m.n.v.
Stanovništvo (1991.)
 - Grad 19.041
 - Općina 70.747
 - Općina gustoća 125/km²
 - Procjena (2010.)[1] 54.878
Poštanski broj 72270
Pozivni broj (+387) 030
Gradovi prijatelji Leipzig
Službena stranica www.opcinatravnik.com.ba
Zemljovid
Položaj općine Travnik u Bosni i Hercegovini
Položaj općine Travnik u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Travnik u Bosni i Hercegovini

Travnik je grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Zemljopis

Travnik je grad u središnjoj Bosni i Hercegovini, 90 km sjeverozapadno od Sarajeva, te je ujedno glavni grad Županije Središnja Bosna. Poznat je po tome što je bio prijestolnica osmanskih vezira od 1686. do 1850. godine, pa i velik dio njegovog kulturnog nasljeđa datira iz tog perioda.

Općina Travnik omeđena je s devet općina: na jugu Bugojnom, Novim Travnikom i Vitezom, na istoku Zenicom, na sjeveru Teslićem, Kotor Varoši, Skender Vakufom, na zapadu Jajcem i Donjim Vakufom.

Travnik se nalazi vrlo blizu geografskog centra Bosne i Hercegovine. Rijeka Lašva protječe kroz grad, od zapada prema istoku, prije svoga ušća u rijeku Bosnu. Grad Travnik se nalazi u velikoj Lašvanskoj dolini, koja povezuje dolinu rijeke Bosne na istoku s dolinom rijeke Vrbas na zapadu.

Travnik leži na nadmorskoj visini od 514 metara. Njegovo najistaknutije geografsko obilježje su planine Vilenica i Vlašić, koja je dobila ime po Vlasima. Vlašić je jedna od najviših planina u Bosni i Hercegovini, s nadmorskom visinom od 1943 metra.

Klima

Travnik ima kontinentalnu klimu. Prosječna ljetna temperatura je 18,2 °C, prosječna zimska temperatura 5°C. Snijeg u Travniku pada svake godine.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Travnik imala je 70.747 stanovnika, raspoređenih u 88 naselja.

Stanovništvo općine Travnik
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 31.813 (44,96%) 27.691 (43,19%) 24.480 (43,85%)
Hrvati 26.118 (36,91%) 24.411 (38,08%) 22.645 (40,56%)
Srbi 7.777 (10,99%) 7.487 (11,68%) 7.554 (13,53%)
Jugoslaveni 3.743 (5,29%) 3.920 (6,11%) 626 (1,12%)
ostali i nepoznato 1.296 (1,83%) 591 (0,92%) 517 (0,92%)
ukupno 70.747 64.100 55.822

Travnik (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Travnik
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 7.373 (38,72%) 5.822 (36,64%) 5.730 (44,15%)
Hrvati 6.043 (31,73%) 5.026 (31,63%) 4.538 (34,96%)
Srbi 2.131 (11,19%) 1.901 (11,96%) 1.894 (14,59%)
Jugoslaveni 2.800 (14,70%) 2.867 (18,04%) 486 (3,74%)
ostali i nepoznato 694 (3,64%) 272 (1,71%) 329 (2,53%)
ukupno 19.041 15.888 12.977

Naseljena mjesta

Bačvice, Bandol, Bijelo Bučje, Bilići, Brajići, Brajkovići, Brankovac, Čifluk, Čosići, Čukle, Dolac, Dolac na Lašvi, Donja Trebeuša, Donje Krčevine, Donji Korićani (dio), Dub, Đelilovac, Fazlići, Gladnik, Gluha Bukovica, Goleš, Gornja Trebeuša, Gornje Krčevine, Gornji Korićani (dio), Gradina, Grahovčići, Grahovik, Guča Gora, Guvna, Hamandžići, Han Bila, Jezerci, Kljaci, Kokošari, Komar, Kraljevice, Krpeljići, Kula, Kundići, Lovrići, Mala Bukovica, Maline, Miletići, Miškića Brdo, Mosor, Mudrike, Nova Bila, Orahovo, Orašac, Orlice, Ovčarevo, Paklarevo, Podkraj, Podovi, Podstinje, Pokrajčići, Poljanice, Polje Slavka Gavrančića, Prići, Pulac, Putićevo, Radića Brdo, Radojčići, Radonjići, Ričice, Runjići, Sažići, Sečevo, Seferi, Selići, Skomorje, Slimena, Suhi Dol, Šešići, Šipovik, Šišava, Travnik, Turbe, Turići, Varošluk, Velika Bukovica, Vidoševići, Vilenica, Višnjevo, Vitovlje, Vlahovići, Vranići, Zagrađe i Zaselje.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Travnik gotovo u cjelini ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušli su dijelovi naseljenih mjesta: Donji Korićani i Gornji Korićani

Uprava

Povijest

Datoteka:Travnik fort.jpg
Travnička tvrđava početkom 20. st.

Tragovi naselja na prostoru Travnika sežu u daleku prošlost, kada su Kelti, Iliri i Rimljani ispirali zlato iz Lašve, no prvi pisani spomen Travnika datira iz 1463. godine, kada kroz njega prolazi sultan Mehmed II. El-Fatih u svom pohodu na Jajce.

Tijekom srednjeg vijeka Travnik se nalazio na posjedima vojvode Hrvoje Vukčića Hrvatinića. U drugoj polovici 11. stoljeća izgrađen je stari grad, tvrđava koja nadvisuje današnji Travnik.

Nakon osmanlijskog zauzimanja Bosne, Travnik se razvija kao trgovački i zanatski centar, a u 17. stoljeću postaje i sjedište bosanskog vezira. 1806. godine, Francuska otvara svoje poslanstvo u Travniku, a 1807. godine se za tim primjerom povodi i Austro-Ugarska].

Nakon Austro-Ugarske okupacije Bosne i Hercegovine, Travnik se razvija u zapadnom stilu, gradi se gimnazija, željeznica, uvodi se električna energija, a 1890. godine veoma kratko vrijeme radi i Teološki fakultet, kao prva visoka škola u novijoj prošlosti Bosne.

Područje Travnika je bilo poprištem etničkog čišćenja koje su počinili pripadnici Armije BiH nad tamošnjim autohtonim Hrvatima. Taj zločin su pripadnici Armije BiH počinili 8. lipnja 1993., kad su ubili 37 Hrvata u selu Maljinama.

Gospodarstvo

Gospodarstvo travničke regije, koja nikada nije bila jako razvijena, devastirano je tijekom rata, u ranim 1990-tim. Danas, većina stanovništva regije bavi se tipično ruralnim poslovima, kao što su poljoprivreda i stočarstvo. Što se tiče urbane industrije, Travnik ima nekoliko tvornica, koje proizvode sve, od žigica do namještaja. Proizvodnja zdrave hrane je, također, aktualna u regiji, posebno proizvodnja mesa i mlijeka.

Turizam

Kao i u mnogim drugim bosanskim gradovima, turizam Travnika je uveliko zasnovan na povijesti i geografiji. Obližnja planina Vlašić jedna je od najvećih u Bosni i Hercegovini, što je čini odličnim mjestom za skijanje, pješačenje i sankanje. Zbog toga što turizam nije jak u gradu, Vlašić je glavna turistička atrakcija.

Grad Travnik je također vrlo interesantan. Mnoge građevine, koje potječu iz osmanskog perioda, dobro su očuvane, kao na primjer brojne džamije, orijentalne kuće, sahat kula, te česme. Stari dio grada datira iz ranog 15. stoljeća.

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Obrazovanje

Od 2007. g. u Travniku djeluje privatno sveučilište koje je u početku obuhvaćalo četiri fakulteta (Fakultet za menadžment i Kineziološki fakultet, u Travniku, te Pravni i Grafički fakultet u Kiseljaku). Poslije su u sastav sveučilišta ušla još 4 fakulteta. U Travniku se nalazi Katolički školski centar Petar Barbarić, koji ima školu, sjemenište i internat.

Kultura

Travnik ima snažnu kulturu, koja datira još iz perioda, kada je ovaj grad bio sjedište vezira Osmaskog carstva, odgovornih za Bosanski ejalet. Stari dio Travnika postoji još od vremena bosanske nezavisnosti, od prve polovice 15. stoljeća.

U gradu se nalaze brojne džamije i crkve, kao i grobovi važnih povijesnih ličnosti, te odlični primjeri osmanske arhitekture. Gradski muzej, izgrađen 1950. godine, je jedna od najimpresivnijih kulturnih institucija u regiji.

Gradovi prijatelji

Sport

Izvori

  1. Procjena Federalnog zavoda za statistiku http://www.fzs.ba/Podaci/06.pdf
  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Unutarnje poveznice

Vanjske poveznice