Nacrt:Kiseljak
 Ovo je nacrt članka koji svatko može uređivati. Članak u glavnom imenskom prostoru mora zadovoljavati kriterije, imati nepristrano gledište i navedene izvore. Sav sadržaj mora poštovati smjernicu o životopisima živih osoba, biti provjerljiv, enciklopedijske prirode i slobodnih autorskih prava. Članak mora biti pisan hrvatskim jezikom, wikipedijskim stilom i mora sadržavati wikipoveznice i kategorije. Nakon što su svi preduvjeti zadovoljeni i članak je sadržajno dovršen, postavite zahtjev za premještanje stranice u glavni imenski prostor. Zadnja izmjena: Croatia 925 (razgovor | doprinosi) prije 45 sati. (osvježi) |
Ovo je glavno značenje pojma Kiseljak. Za druga značenja pogledajte Kiseljak (razdvojba).| Kiseljak | |
|---|---|
Panoramski pogled na Kiseljak, Crkva sv. Ilije proroka i izvor mineralne vode | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija |  Središnja Bosna |
| Vlast | |
| • Načelnik | Mladen Mišurić-Ramljak (HDZ BiH) |
| Površina | |
| Općina | 165 km2 |
| Visina | 475 m |
| Stanovništvo (2013.) | |
| Općina | 20 722 |
| Naseljeno mjesto | 3554 |
| Poštanski broj | 71250 |
| Pozivni broj | (+387) 030 |
| Dan općine | 20. srpnja |
| Zaštitnik | Sveti Ilija |
| Stranica | https://www.opcina-kiseljak.org |
 Položaj općine Kiseljak u Bosni i Hercegovini | |
Kiseljak je općina i naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini, u Županiji Središnjoj Bosni.
Udaljen je oko 36 km sjeverozapadno od Sarajeva[1] i oko 55 km jugoistočno od Travnika. Poznat je po izvoru mineralne vode Sarajevskom kiseljaku,[1] kiseljačkim pogačicama i banjskom lječilištu. Prema popisu iz 2023. u Kiseljaku živi 3554 stanovnika, dok područje općine okuplja 20 772 stanovnika. Većinu stanovništva čine Hrvati.
Kiseljak se prvi put spominje u 16. stoljeću. U Podastinju blizu Kiseljaka pronađeni su stećci iz srednjeg vijeka, te nalazi iz rimskoga doba.[1] Godine 1878., nakon što je Bosnu i Hercegovinu zauzela je Austro-Ugarska, Kiseljak se počinje razvijati kao banjsko-lječilišno mjesto. Za vrijeme rata u BiH i bošnjačko-hrvatskog sukoba, Kiseljak postaje sjedište brigade »Josip ban Jelačić« Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
O Kiseljaku je Jozo Penava skladao pjesmu, koja je postala svojevrsna je »himna« općine.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Kiseljak se nalazi u srednjoj Bosni, na jugoistoku Središnjobosanske županije.
Prosječna nadmorska visina je 475 m. Teritorij na kojem je naselje razvijeno, dio je Kiseljačke kotline koja se proteže od Paleške Ćuprije na jugu, do Gromiljaka na sjeveru, a koju okružuju Jasikovica, Graščica, Berberuša, Zahor i druga brda s nadmorskom visinom od 700 do 1423 m. Istočno je strateški važno brdo Stogić.
Kroz Kiseljak protječe rijeka Lepenica, koja u naselju prima pritoke Kreševčicu i Rotiljski potok, te se na sjeveroistočnoj periferiji naselja ulijeva u Fojničku rijeku.
Busovača, Vitez i Travnik |
Kakanj |
Visoko |
| Fojnica | .svg)
|
Ilijaš |
| Kreševo | Hadžići |
Ilidža i Sarajevo |
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: KiseljakPopisi 1971. – 1991.[uredi | uredi kôd]
Općina[uredi | uredi kôd]
| Stanovništvo općine Kiseljak | ||||||
| godina popisa | 1991.[2] | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 12 550 (51,93 %) | 11 218 (53,32 %) | 10 389 (56,66 %) | |||
| Muslimani | 9778 (40,46 %) | 7841 (37,26 %) | 6822 (37,20 %) | |||
| Srbi | 740 (3,06 %) | 785 (3,73 %) | 924 (5,03 %) | |||
| Jugoslaveni | 600 (2,48 %) | 765 (3,63 %) | 55 (0,29 %) | |||
| ostali i nepoznato | 496 (2,05 %) | 430 (2,04 %) | 145 (0,79 %) | |||
| ukupno | 24 164 | 21 039 | 18 335 | |||
Naseljeno mjesto[uredi | uredi kôd]
| Kiseljak, naseljeno mjesto | ||||||
| godina popisa | 1991.[2] | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 2063 (60,46 %) | 1800 (62,91 %) | 1268 (59,86 %) | |||
| Muslimani | 703 (20,60 %) | 476 (16,63 %) | 433 (20,44 %) | |||
| Srbi | 167 (4,89 %) | 179 (6,25 %) | 275 (12,98 %) | |||
| Jugoslaveni | 292 (8,55 %) | 329 (11,49 %) | 45 (2,12 %) | |||
| ostali i nepoznato | 187 (5,48 %) | 77 (2,69 %) | 97 (4,57 %) | |||
| ukupno | 3412 | 2861 | 2118 | |||
Popis 2013.[uredi | uredi kôd]
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Naseljena mjesta[uredi | uredi kôd]
Općinu Kiseljak sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:
- Azapovići
- Badnje
- Behrići
- Bilalovac
- Bliznice
- Boljkovići
- Borina
- Brizje
- Brnjaci
- Bukovica
- Buzuci
- Čalikovac
- Čizma
- Čubren
- Datići
- Demići
- Devetaci
- Doci
- Donji Palež
- Draževići
- Dubrave
- Dugo Polje
- Duhri
- Duke
- Gaj
- Gojakovac
- Gomionica
- Gornji Palež
- Gradac
- Grahovci
- Gromiljak
- Gunjače
- Hadrovci
- Han Ploča
- Hercezi
- Homolj
- Hrastovi
- Ivica
- Jehovac
- Katunište
- Kazagići
- Kiseljak
- Kotačala
- Kovači
- Krčevine
- Križići
- Kuliješ
- Lug
- Ljetovik
- Mahala Gomionica
- Mahala Višnjica
- Male Sotnice
- Markovići
- Maslinovići
- Medovci
- Medovići
- Miroševići
- Mrakovi
- Odrače
- Paretak
- Pariževići
- Pobrđe Milodraž
- Pobrđe Orahovo
- Podastinje
- Podastinjsko Brdo
- Polje Višnjica
- Potkraj
- Radanovići
- Radeljevići
- Rauševac
- Rotilj
- Solakovići
- Stojkovići
- Svinjarevo
- Šahinovići
- Toplica
- Tulica
- Velike Sotnice
- Višnjica
- Zabrđe
- Završje
- Žeželovo.[3]
Simboli[uredi | uredi kôd]
Grbovi[uredi | uredi kôd]
Zastave[uredi | uredi kôd]
Zastava Kiseljaka je svjetloplave boje, na zastavi se nalazi grb općine.
-
-
Inačica od 2009. do 2011. -
Suvremena zastava općine
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Kategorija:Životopisi, Kiseljak- Tihomir Blaškić, general HVO
- Suzana Đozo, bosanskohercegovačka novinarka
- Andrea Komšić, hrvatska alpska skijašica
- Ivo Komšić, član član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda
- Branko Pleša, glumac[4]
- Jozo Penava, glazbenik i skladatelj
Mediji[uredi | uredi kôd]
- Radiotelevizija Herceg-Bosne
- TV KISS (do 2019.)
- Radio Kiseljak (KISS FM)
Sport[uredi | uredi kôd]
Nogomet[uredi | uredi kôd]
Od 2001. održava se Malonogometni turnir Kiseljak.[5] U Kiseljaku se nalazi Stadion hrvatskih branitelja s kapacitetom od oko 3000 mjesta.
Košarka[uredi | uredi kôd]
Rukomet[uredi | uredi kôd]
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]
Kaštela, Hrvatska
Koljnof, Mađarska[6]- Zaprešić, Hrvatska
Grude, Bosna i Hercegovina
Rakovski, Bugarska[7]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2021. Kiseljak. enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Pristupljeno 13. studenoga 2023.
- ↑ a b Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ a b c 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 2. lipnja 2020.
- ↑ Šarčević, Josip. Branko Pleša | Hrvatski povijesni portal (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 7. svibnja 2023. Pristupljeno 26. ožujka 2022.
- ↑ https://www.klix.ba/sport/uz-podrsku-mozzarta-zavrsen-malonogometni-turnir-u-kiseljaku/220701089
- ↑ Nova ulica Kiseljaka u Koljnofu, volksgruppen.orf.at, preuzeto 18. rujna 2016.
- ↑ Potpisansporazum: Općina Kiseljak ima novo službeno prijateljstvo, artinfo.ba, preuzeto 17. studenoga 2022.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službene stranice općine Kiseljak, opcina-kiseljak.org
- Kiseljak - Župa sv. Ilije proroka Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. kolovoza 2011. (Wayback Machine)
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||