Teočak

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Teočak. Za naselje u općini Bihać, BiH, pogledajte Teočak (Bihać, BiH).
Teočak
Teocak Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Tuzlanska
Sjedište Teočak-Krstac
Načelnik Taib Muminović
Površina km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća


/km²
Panorama Teočaka

Teočak je općina u Bosni i Hercegovini, u Tuzlanskoj županiji.


Zemljopis[uredi VE | uredi]

Teočak je smješten na sjeveroistočnim padinama planine Majevice, na nadmorskoj visini od 300 do 600 metara.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po popisu stanovništva iz 1991. godine broji 7.200 stanovnika (uglavnom Bošnjaci).

Teočak-Krstac (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Teočak-Krstac
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 2.831 (98,95%) 2.483 (92,85%) 2.051 (97,75%)
Srbi 15 (0,52%) 14 (0,52%) 33 (1,57%)
Hrvati 2 (0,06%) 3 (0,11%) 3 (0,14%)
Jugoslaveni 10 (0,34%) 159 (5,94%) 1 (0,04%)
ostali i nepoznato 3 (0,10%) 15 (0,56%) 10 (0,47%)
ukupno 2.861 2.674 2.098

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Bilalići, Husejnovići, Jasenje, Jasikovac (dio), Teočak-Krstac, Ogorelica, Sniježnica, Stari Teočak, Tursunovo Brdo (dio) i Uzunovići,

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Teočak je u dalekoj prošlosti imao veoma važnu ulogu zbog svoje tvrđave i strateškog položaja. Teočak ima takav položaj da se iz njega vide Drina i Sava, Bijeljina i Brčko i mnoga naselja Semberije. U Starom Teočaku su ostaci tvrđave, a uz nju i naselja. Pod samom tvrđavom je džamija za čiju se gradnju spominje ime sultana Fatiha II., poslije zauzimanja tvrđave od Ugara početkom 1474. godine, kada se u osmanlijskoj vlasti spominju tuzlanska područja. Stanovništvo oko Teočaka nekada je bilo katoličko. Do danas su u Teočaku očuvane priče o mađarskoj i rimskoj crkvi i samostanu. U Teočaku su bile dvije nekropole stećaka Mramor i Harci, koje svjedoče o bosanskoj posebnosti, a i do danas su neki od stećaka očuvani.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Hajrudin Mešić ([1]), poznatiji kao Kapetan Hajro (01.01.1959.), zapovjednik Prve Teočanske brigade. Poginuo u akciji uspostavljanja koridora prema Srebrenici 30. listopada 1992.godine. Pokopan u šehidskom mezarju u Sniježnici kod Teočaka.

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Stari grad koji se nalazi u Starom Teočaku sagrađen je 1548.godine. Pored njega iste godine nikla je i Fethija džamija prema zamisli sultana Bajazita II. Ovi prostori bili su poprište žestokih borbi između Turaka i Mađara. U zadnjim borbama polovicom 16. stoljeća gradom su ovladali Turci, koji su prilikom povlačenja sve otvore na Starom gradu zazidali. Taj je grad od povlačenja Turaka s ovih prostora do danas ostao netaknut.

Još 1990. godine Mirko Babić, sadašnji direktor bijeljinskog muzeja, započeo je arheološka ispitivanja na ovom mjestu. Međutim, ratni sukobi spriječili su ga da okonča ispitivanja na ovom spomeniku bosanskohercehovačke kulture koji je registriran kod Zemaljskog zavoda u Sarajevu 1959. godine. Među Teočanima kruže razne priče, kao na primjer da je u unutrašnjosti Starog grada turska vojska ostavila veće količine zlata i drugih vrijednih eksponata iz tog doba. Ni jedan prilaz koji vodi u unutrašnjost stare zidine već više od 450 godina nije otvaran. Mještani su radoznali što se krije unutar utvrde, ali s obzirom na to da se radi o spomeniku kulture bilo koji pokušaj štete na ovom objektu bio bi sankcioniran kaznenim mjerama. Mještani Starog Teočaka, koji su najbliži Starom gradu, tvrde da su neki od njih na ovom prostoru pronalazili eksponate iz 16. stoljeća kao što su razne vrste oruđa, zemljane posude, a da je bilo slučajeva i nalaska dukata u podnožju grada.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Sport[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Teocak.ba
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Teočak koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Teočak treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.