Maglaj

Maglaj
Amblem Maglaja
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija BiH
Županija	Zeničko-dobojska županija
Osnovan	1408.
Vlast
- Gradonačelnik	Mehmed Mustajbašić (SDA)
Površina
- Općina	384 km²
Stanovništvo (1991.)
- Grad	7.957
- Urbano područje	43.388 (općina)
Poštanski broj	74250
Pozivni broj	(+387) 032
Službena stranica [1]
Karta
Položaj općine Maglaj u Bosni i Hercegovini

Maglaj je grad i općina u Bosni i Hercegovini.

Stanovništvo

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Maglaj

Po posljednjem službenom popisu stanovništva 1991. godine, općina Maglaj imala je 43.388 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja.

Stanovništvo općine Maglaj
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Muslimani	19.569 (45,10%)	17.236 (40,88%)	15.628 (41,57%)
Srbi	13.312 (30,68%)	13.662 (32,40%)	13.888 (36,94%)
Hrvati	8.365 (19,27%)	8.341 (19,78%)	7.496 (19,94%)
Jugoslaveni	1.508 (3,47%)	2.491 (5,90%)	240 (0,63%)
ostali i nepoznato	634 (1,46%)	430 (1,01%)	335 (0,89%)
ukupno	43.388	42.160	37.587

Maglaj (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Maglaj
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Muslimani	4.292 (53,93%)	3.422 (49,50%)	3.421 (57,47%)
Srbi	1.975 (24,82%)	1.585 (22,92%)	1.593 (26,76%)
Hrvati	446 (5,60%)	416 (6,01%)	582 (9,77%)
Jugoslaveni	1.026 (12,89%)	1.419 (20,52%)	197 (3,30%)
ostali i nepoznato	218 (2,73%)	71 (1,02%)	159 (2,67%)
ukupno	7.957	6.913	5.952

Naseljena mjesta

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Maglaj imala je 43.388 stanovnika, raspoređenih u 56 naselja:

Adže, Bakotić, Bijela Ploča, Bradići Donji, Bradići Gornji, Brezici, Brezove Dane, Brusnica, Čobe, Čusto Brdo, Domislica, Donja Bočinja, Donja Bukovica, Donja Paklenica, Donji Rakovac, Donji Ulišnjak, Globarica, Gornja Bočinja, Gornja Bukovica, Gornja Paklenica, Gornji Rakovac, Gornji Ulišnjak, Grabovica, Jablanica, Kamenica, Komšići, Kopice, Kosova, Krsno Polje, Liješnica, Lugovi, Ljubatovići, Maglaj, Matina, Misurići, Mladoševica, Moševac, Novi Šeher, Oruče, Osojnica, Ošve, Parnica, Pire, Poljice, Ponijevo, Radojčići, Radunice, Rajnovo Brdo, Ravna, Rječica Donja, Rječica Gornja, Straište, Striježevica, Strupina, Trbuk i Tujnica.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Maglaj ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Donja Paklenica, Gornja Paklenica, Osojnica, Rječica Donja, Rječica Gornja, Striježevica i Trbuk, te dijelovi naseljenih mjesta: Brezici, Brusnica, Donji Rakovac, Kopice i Lugovi. Zatim su federalni dijelovi naseljenih mjesta Kopice i Lugovi, ušli u sastav općine Žepče. 2001. godine iz sastava općine Maglaj izdvojena su naselja: Adže, Čusto Brdo, Globarica, Grabovica, Komšići, Ljubatovići, Matina, Pire, Ponijevo i Radunice i pripojena općini Žepče.

Povijest

Maglaj krajem 19. stoljeća

Grad Maglaj se prvi put izravno spominje 1408. godine, u povelji "Sub castro nostro Maglaj" (Pod našom tvrđavom Maglaj). U pisanim dokumentima spominju se i naselja Liješnica i Novi Šeher. Na tim područjima vršena su djelimična arheološka iskopavanja.

U povijesnom smislu posebno je značajno područje Starog grada gdje je do danas sačuvana Tvrđava, Jusuf-pašina džamija Kuršimlija, Fazli pašina džamija i džamija Sukija. Tu je i Konak koji je renoviran 1999. godine.

Vrijeme Austro-ugarske uprave je odlično opisano u romanu "Zeleno busenje" književnika Edhema ef. Mulabdića.

Prije rata u BiH, Maglaj je bio industrijski centar, u kojem se nalazi tvornica celuloze i papira "Natron", ali u ratnom periodu njeni pogoni su pretrpjeli teška ratna razaranja. "Natron" je poslije rata (2008) privatiziran i sada nosi naziv "Natron - Hayat" i nosioc je gospodarskog razvoja općine Maglaj.

U vrijeme rata 1992.-1995. Maglaj je razoren, te i danas trpi posljedice tih razaranja.

Poznate osobe

• Šemsa Suljaković - pjevačica
• Alma Čarđić - pjevačica
• Jozo Džambo - pjesnik, književni kritičar
• Edhem Mulabdić - pisac
• Adi Mulabegović - karikaturist
• Salim-Salko Obralić - akademski slikar, profesor na likovnoj akademiji u Sarajevu

Spomenici i znamenitosti

• Kuršumlija džamija (izgrađena 1560. godine)
• Crkva Sv. Leopolda (prvi put se spominje 1638. godine)

Sport

U gradu djeluju nogometni, rukometni, odbojkaški, košarkaški i kajakaški klub.

Izvor

• Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

• internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf

Vanjske poveznice

• maglaj.co.ba - Internet prezentacija grada Maglaja
• maglaj.net - Internet servis općine Maglaj

Nedovršeni članak Maglaj koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Maglaj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.