Petrovac (općina u BiH)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Petrovac
BH municipality location Petrovac.png
Entitet Republika Srpska
Sjedište  ?
Načelnik  ?
Površina 17.8 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

7.865
43,2/km²

Petrovac je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine u Bosanskoj krajini, a nastala je od malog dijela prijeratne općine Bosanski Petrovac, koji je prema Daytonskog sporazumu pripao Republici Srpskoj. Područje opštine obuhvata naseljena mjesta : Drinić – dio, Bunara – dio, Podsrnetica – dio, Bukovača – dio, Bravski vaganac – dio i Klenovac – dio (Statut opštine Petrovac, član 4).


Zemljopis[uredi VE | uredi]

Općina Petrovac-Drinić je smještena na sjevernozapadnom dijelu RS. Obuhvata krajnji, istočni dio Petrovačkog polja i područje planina Klekovača i Srnetica. Brojni izvori i potoci, još od starih vremena na glasu po dobroj pitkoj vodi izviru na području općine.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Bukovača, Bunara, Drinić, Klenovac (Bosanski Petrovac, BiH), Petrovac, Podsrnetica.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Područje općine Petrovac (RS) je od davnina naseljeno. Na ovom području postoje arheološka nalazišta ("gradina" Stražbenica) ali su istraživana samo amaterski (srebrni i nekoliko bakarnih rimskih novčića, kompletan bronzani nakit za ukrašavanje ženske kose, nekoliko bronzanih prstenova i narukvica, kopči za toge - fibule). I sada su vidljivi obrisi puta koji je nekada davno vodio do na vrh ovoga brda.

U srednjem vijeku ovo je područje bilo u sastavu hrvatske i ugarske države,[1] sve do pada pod Tursku. 1878 ušlo je u Austro - Ugarsku monarhiju, i konačno 1918 u Kraljevinu Jugoslaviju.

Za vrijeme 1. svjetskog rata muški stanovnici su bili regrutovani u austrijsko - ugarsku vojsku i borili se na frontovima Srbije i Rusije. Mnogi su promijenili stranu i rat dočekali u srpskoj vojsci. Za nagradu su dobili zemlju na Kosovu i Metohiji pa je to tada bila prva kolonizacija stanovništva petrovačkog područja u Srbiju.

U 2-om svjetskom ratu stanovništvo je bilo oprijedeljeno za partizanski pokret. Radila je u Driniću partizanska štamparija, u Jasikovcu je bila partizanska bolnica.[2] Početak oslobođenja donio je još jednu seobu u Srbiju.

Iako je na početku rada, i početkom 20 - og. vijeka Oštrelj bio centar Šipadovih željeznica, istinska željeznička raskrsnica bila je Srnetica, za koju su stanovnici petrovačkog kraja uvijek bili usko vezani.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Gospodarstvena djelatnost je svedena na šumsko privredno društvo Šume RS, podružnica Drinić i nekoliko manjih pilana. Turizam je privredna grana koja je u Driniću tek počinje sa razvojem. Potencijali su veoma veliki a pored izgrađenog Lovačkog doma i infrastrukture koja prati ovakve objekte u planu je izgradnja motela sa većim smještajnim kapacitetima.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

U Driniću je spomenik borcima antifašistima iz Drugog svjetskog rata, zanimljivog izgleda i interesantne umjetničke ideje iz sedamdesetih godina prošloga vijeka. Odmah pored ovog impozantnog zdanja nalazi se i spomen ploča žrtvama fašističkog terora ovoga kraja. Tu je i spomen kuća poginulim iz rata 1992 - 1995.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

U Driniću ima jedna Osnovna škola.

Kultura[uredi VE | uredi]

Sport[uredi VE | uredi]

Reference[uredi VE | uredi]

  1. Županija Pset (Pesenta) i pleme Kolunić -Klaić, 1928, 1-12
  2. PETROVAC U NOB - Opštinski SUBNOR, 1974

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Petrovac (općina u BiH) koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Petrovac (općina u BiH) treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.