Stolac (BiH)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Stolac
Panorama Stoca.jpg
Zastava Stoca i Stolca
Zastava
Grb Stoca i Stolca
Grb
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Hercegovačko-neretvanska
Vlast
 - Načelnik Stjepan Bošković (HDZ BiH)
Površina
 - Ukupna 237 km²
Stanovništvo (1991.)
 - Grad 18.681
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 88360
Pozivni broj +387 36
Službena stranica http://www.stolac.gov.ba/
Zemljovid
Položaj Stoca u BiH

Položaj Stoca u BiH

Stolac je grad i općina u Hercegovini, Bosna i Hercegovina.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Stolac je grad smješten u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na krajnjem istoku Hercegovačko-neretvanske županije. Grad nastao na obalama rijeke Bregave, okružuju planine Hrgud te Vidovo polje s okolnim mjestima koja su ispisana perom bogate kulturne prošlosti. Sam prilaz Stocu (Stolcu) sa zapadne strane je Dubravska visoravan, koja je specifična i poznata po breskvi i nadasve dubravskom vinogorju po kojem su poznata stolačka vina.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Stolac

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Stolac imala je 18.681 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja.

Stanovništvo općine Stolac
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 8.101 (43,36%) 7.359 (38,91%) 7.113 (36,98%)
Hrvati 6.188 (33,12%) 6.410 (33,89%) 7.041 (36,61%)
Srbi 3.917 (20,96%) 4.332 (22,90%) 4.900 (25,48%)
Jugoslaveni 307 (1,64%) 675 (3,56%) 63 (0,32%)
ostali i nepoznato 168 (0,89%) 134 (0,70%) 113 (0,58%)
ukupno 18.681 18.910 19.230

Stolac (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Stolac
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 3.426 (61,95%) 3.113 (59,75%) 2.437 (63,98%)
Srbi 1.111 (20,09%) 982 (18,84%) 846 (22,21%)
Hrvati 653 (11,80%) 586 (11,24%) 421 (11,05%)
Jugoslaveni 239 (4,32%) 486 (9,32%) 43 (1,12%)
ostali i nepoznato 101 (1,82%) 43 (0,82%) 62 (1,62%)
ukupno 5.530 5.210 3.809

Po zadnjim statistikama u općini Stolac 2006. godine živjelo je 11.580 osoba:

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Prema stanju iz 1991.: Aladinići, Barane, Berkovići, Bitunja, Bjelojevići, Borojevići, Brštanik, Burmazi, Crnići-Greda, Crnići-Kula, Dabrica, Do, Hatelji, Hodovo, Hrgud, Komanje Brdo, Kozice, Kruševo,Masline, Ljubljenica, Ljuti Do, Meča, Ošanjići, Pješivac-Greda, Pješivac-Kula, Poplat, Poprati, Predolje, Prenj, Rotimlja, Stolac, Strupići, Suzina, Šćepan Krst, Trijebanj, Trusina i Žegulja.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Stolac podijeljena je između Federacije BIH i Republike Srpske. Dio sa gradom Stocem pripao je Federaciji BIH, a u sastav Rep. Srpske ušla su naseljena mjesta: Berkovići, Bitunja, Brštanik, Dabrica, Hatelji, Ljubljenica, Ljuti Do, Meča, Poplat, Predolje, Strupići, Suzina, Šćepan Krst, Trusina i Žegulja, te dijelovi naseljenih mjesta: Burmazi, Do, Hodovo, Hrgud.

Od ovog područja formirana je općina Berkovići.

U općini Stolac su ostala naselja:

Aladinići, Barane, Bjelojevići, Borojevići, Burmazi (dio), Crnići-Greda, Crnići-Kula, Do (dio), Hodovo (dio), Hrgud (dio), Komanje Brdo, Kozice, Kruševo, Ošanjići, Pješivac-Greda, Pješivac-Kula, Poprati, Prenj, Rotimlja, Stolac i Trijebanj.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Stolačko područje je svojim mediteranskim šarmom, dobrom vodom, blagim nebom, pitomom krajolikom i skladom prirodnih ljepota, privlačilo ljude od prapovijesnih vremena. Iliri i grčki pomorci, rimski patriciji, istočno gotski osvajači, slavenski velikodostojnici, osmanski plemići, venecijanske vojskovođe, austrougarski namjesnici, te mnogi poklonici sunca, svježine rijeke Bregave, kulturno povijesnih valera i tajnovitih poruka iz proteklih stoljeća, ostavili su ovdje svoj trag: gradine i grobove, imena na pločama-poruke za one koji ce za njima doći.

Stolac je prostor s najduljom i najraskošnijom poviješću gradskog života u Bosni i Hercegovini, a spada u malu skupinu balkanskih prostora na kojima su sačuvana materijalna svjedočenja o urbanim oblicima života kroz razdoblje dugo preko 3.500 godina, koliko su stari posljednji poznati nalazi ilirskog grada Daorsona.

Kontinuitet prisutnosti ljudske zajednice na prostoru Stoca seže 16.000 godina u prošlost. Da je zainteresiranost za život na ovom prostoru bila još od najstarijih vremena, to nam svjedoče mjesta koja ga okružuju: pećina Badanj - paleolitsko stanište, utvrđeni ilirski grad Daorson, koji izaziva divljenje svojim kiklopskim zidinama, te poznate nekropole stećaka na Radimlji, Boljunima, Rotimlji i Vidoštaku kao i sama tvrđava Starog grada. Stolački kraj kao ljudsko stanište egzistira u kontinuitetu od 15 000 godina. Naziv Stolac dobio je relativno kasno - prvi poznati podatak je iz 15. stoljeća, te se razvoj Stoca prati kroz nekoliko naziva. Najstariji naziv koji sa sigurnošću možemo zabilježiti je Daorsoi, odnosno Daorson, ilirski megalitski grad u selu Ošanjići povrh Stoca (IV.-III. vijek pr. Kr.). Slijedi rimski muncipij Dillintum, zatim castrum Vidoskij i loco dicto Stolaz, pa Vidosich, Vidoski grad, osmansko Ilce i IIstolce, potom Vidoska i konačno Stolac. Pošto se kraj nalazi u mediteranskom podneblju uspjevale su sve vrste voća, a ponajviše grožđa.

Stolac je bio grad muzej. Grad koji je sa svojom povijesnom baštinom bio pod zaštitom UNESCO-a od 1980.godine. Tragovi ljudskih ruku datiraju još prije 15.000 godina što svjedoče crteži u Badanjskoj pećini. To su opisi detalja lova s jasnim likom konja (to je doba Ebeolitika). Prvi stanovnici Balkana, Iliri, ostavili su svoj trag u tvrđavi Daorson, a nađeni su i ostaci rimske tvrđave Diluntum. Tu je i Radimlja sa čuvenom nekropolom stećaka. Isto tako tu je grob Židovskog rabina Mosa Danona. To mjesto je bilo i ostalo jedno od svetišta Židova. Spomenici, džamije, trgovi kao i crkve, biblioteke bili su izgrađeni za vrijeme turske vladavine. Kasnije su se na te građevine nadovezivala obilježja mediteranske kulture.

Nažalost u tijeku ratnih događanja grad Stolac ostao je bez mnogih svojih značajki. Uništena je džamija Ismail Kapetana Šarića, džamija Hadži Alije Hadžisalihovića, pravoslavna crkva iz 1870. god. Jednu od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, sultana Selima iz 1519., zapaljena i srušena, nadovezuju se i drugi spomenici, Silahtar Jusuf paše hamam, Ali Paše Rizvanbegovića kuća, Stara kuća (Mujina), Džulhanimina kuća, mezarje, biblioteke.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Sport[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Hasan Zolić, odg. ur., Nacionalni sastav stanovništva : rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Statistički bilten 234., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, prosinca 1993. (URL)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Stolac (BiH).