Stolac (BiH)

Stolac
Zastava Grb
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Županija	Hercegovačko-neretvanska
Vlast
- Načelnik	Stjepan Bošković (HDZ BiH)
Površina
- Ukupna	237 km²
Stanovništvo (1991.)
- Grad	18.681
Vremenska zona	Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
- Ljeto (DST)	Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj	88360
Pozivni broj	+387 36
Zemljovid
Položaj Stoca u BiH

Stolac je grad i općina u Hercegovini, Bosna i Hercegovina.

Zemljopis

Stolac je grad smješten u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na krajnjem istoku Hercegovačko-neretvanske županije. Grad nastao na obalama rijeke Bregave, okružuju planine Hrgud te Vidovo polje s okolnim mjestima koja su ispisana perom bogate kulturne prošlosti. Sam prilaz Stocu (Stolcu) sa zapadne strane je Dubravska visoravan, koja je specifična i poznata po breskvi i nadasve dubravskom vinogorju po kojem su poznata stolačka vina.

Stanovništvo

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Stolac

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Stolac imala je 18.681 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja.

Stanovništvo općine Stolac
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Muslimani	8.101 (43,36%)	7.359 (38,91%)	7.113 (36,98%)
Hrvati	6.188 (33,12%)	6.410 (33,89%)	7.041 (36,61%)
Srbi	3.917 (20,96%)	4.332 (22,90%)	4.900 (25,48%)
Jugoslaveni	307 (1,64%)	675 (3,56%)	63 (0,32%)
ostali i nepoznato	168 (0,89%)	134 (0,70%)	113 (0,58%)
ukupno	18.681	18.910	19.230

Stolac (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Stolac
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Muslimani	3.426 (61,95%)	3.113 (59,75%)	2.437 (63,98%)
Srbi	1.111 (20,09%)	982 (18,84%)	846 (22,21%)
Hrvati	653 (11,80%)	586 (11,24%)	421 (11,05%)
Jugoslaveni	239 (4,32%)	486 (9,32%)	43 (1,12%)
ostali i nepoznato	101 (1,82%)	43 (0,82%)	62 (1,62%)
ukupno	5.530	5.210	3.809

Po zadnjim statistikama u općini Stolac 2006. godine živjelo je 11.580 osoba:

• Hrvati - 7.044
• Bošnjaci - 4.041
• Srbi - 495

Naseljena mjesta

Prema stanju iz 1991.: Aladinići, Barane, Berkovići, Bitunja, Bjelojevići, Borojevići, Brštanik, Burmazi, Crnići-Greda, Crnići-Kula, Dabrica, Do, Hatelji, Hodovo, Hrgud, Komanje Brdo, Kozice, Kruševo,Masline, Ljubljenica, Ljuti Do, Meča, Ošanjići, Pješivac-Greda, Pješivac-Kula, Poplat, Poprati, Predolje, Prenj, Rotimlja, Stolac, Strupići, Suzina, Šćepan Krst, Trijebanj, Trusina i Žegulja.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Stolac podijeljena je između Federacije BIH i Republike Srpske. Dio sa gradom Stocem pripao je Federaciji BIH, a u sastav Rep. Srpske ušla su naseljena mjesta: Berkovići, Bitunja, Brštanik, Dabrica, Hatelji, Ljubljenica, Ljuti Do, Meča, Predolje, Strupići, Suzina, Šćepan Krst, Trusina i Žegulja, te dijelovi naseljenih mjesta: Burmazi, Do, Hodovo, Hrgud i Poplat.

Od ovog područja formirana je općina Berkovići.

U općini Stolac su ostala naselja:

Aladinići, Barane, Bjelojevići, Borojevići, Burmazi (dio), Crnići-Greda, Crnići-Kula, Do (dio), Hodovo (dio), Hrgud (dio), Komanje Brdo, Kozice, Kruševo, Ošanjići, Pješivac-Greda, Pješivac-Kula, Poplat (dio), Poprati, Prenj, Rotimlja, Stolac i Trijebanj.

Povijest

Stolačko područje je svojim mediteranskim šarmom, dobrom vodom, blagim nebom, pitomom krajolikom i skladom prirodnih ljepota, privlačilo ljude od prapovijesnih vremena. Iliri i grčki pomorci, rimski patriciji, istočno gotski osvajači, slavenski velikodostojnici, osmanski plemići, venecijanske vojskovođe, austrougarski namjesnici, te mnogi poklonici sunca, svježine rijeke Bregave, kulturno povijesnih valera i tajnovitih poruka iz proteklih stoljeća, ostavili su ovdje svoj trag: gradine i grobove, imena na pločama-poruke za one koji ce za njima doći.

Stolac je prostor s najduljom i najraskošnijom poviješću gradskog života u Bosni i Hercegovini, a spada u malu skupinu balkanskih prostora na kojima su sačuvana materijalna svjedočenja o urbanim oblicima života kroz razdoblje dugo preko 3.500 godina, koliko su stari posljednji poznati nalazi ilirskog grada Daorsona.

Kontinuitet prisutnosti ljudske zajednice na prostoru Stoca seže 16.000 godina u prošlost. Da je zainteresiranost za život na ovom prostoru bila još od najstarijih vremena, to nam svjedoče mjesta koja ga okružuju: pećina Badanj - paleolitsko stanište, utvrđeni ilirski grad Daorson, koji izaziva divljenje svojim kiklopskim zidinama, te poznate nekropole stećaka na Radimlji, Boljunima, Rotimlji i Vidoštaku kao i sama tvrđava Starog grada. Stolački kraj kao ljudsko stanište egzistira u kontinuitetu od 15 000 godina. Naziv Stolac dobio je relativno kasno - prvi poznati podatak je iz 15. stoljeća, te se razvoj Stoca prati kroz nekoliko naziva. Najstariji naziv koji sa sigurnošću možemo zabilježiti je Daorsoi, odnosno Daorson, ilirski megalitski grad u selu Ošanjići povrh Stoca (IV.-III. vijek pr. Kr.). Slijedi rimski muncipij Dillintum, zatim castrum Vidoskij i loco dicto Stolaz, pa Vidosich, Vidoski grad, osmansko Ilce i IIstolce, potom Vidoska i konačno Stolac. Pošto se kraj nalazi u mediteranskom podneblju uspjevale su sve vrste voća, a ponajviše grožđa.

Stolac je bio grad muzej. Grad koji je sa svojom povijesnom baštinom bio pod zaštitom UNESCO-a od 1980.godine. Tragovi ljudskih ruku datiraju još prije 15.000 godina što svjedoče crteži u Badanjskoj pećini. To su opisi detalja lova s jasnim likom konja (to je doba Ebeolitika). Prvi stanovnici Balkana, Iliri, ostavili su svoj trag u tvrđavi Daorson, a nađeni su i ostaci rimske tvrđave Diluntum. Tu je i Radimlja sa čuvenom nekropolom stećaka. Isto tako tu je grob Židovskog rabina Mosa Danona. To mjesto je bilo i ostalo jedno od svetišta Židova. Spomenici, džamije, trgovi kao i crkve, biblioteke bili su izgrađeni za vrijeme turske vladavine. Kasnije su se na te građevine nadovezivala obilježja mediteranske kulture.

Nažalost u tijeku ratnih događanja grad Stolac ostao je bez mnogih svojih značajki. Uništena je džamija Ismail Kapetana Šarića, džamija Hadži Alije Hadžisalihovića, pravoslavna crkva iz 1870. god. Jednu od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, sultana Selima iz 1519., zapaljena i srušena, nadovezuju se i drugi spomenici, Silahtar Jusuf paše hamam, Ali Paše Rizvanbegovića kuća, Stara kuća (Mujina), Džulhanimina kuća, mezarje, biblioteke.

Poznate osobe

• Mehmedalija Mak Dizdar
• Franjo Džakula
• Slavko Goluža
• Alija Isaković
• Asaf Duraković

Spomenici i znamenitosti

• Nekropola Radimlja

Sport

• HNK Stolac
• HKK Stolac
• RK Iskra Stolac
• ŽRK Iskra Stolac
• KK Iskra Stolac
• FK Iskra Stolac
• Karate klub Bregava Stolac
• Karate klub Stolac

Izvor

• Hasan Zolić, odg. ur., Nacionalni sastav stanovništva : rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Statistički bilten 234., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, prosinca 1993. (URL)

• internetski izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf

Vanjske poveznice

• http://stolac.org/
• http://www.bhtourism.ba/loc/stolac.wbsp