Ilidža

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Ilidža. Za naselje u općini Sanski Most, BiH, pogledajte Ilidža (Sanski Most, BiH).
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Ilidža. Za dio grada Budimpešte, pogledajte Ilidža (Budimpešta) (Taban).
Ilidža
Ilidza Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Sarajevska
Sjedište Ilidža
Načelnik Senaid Memić
Površina km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

67.937 (1991.)
/km²

Ilidža je zapadno predgrađe Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine koji se nalazi u središnjem dijelu zemlje. Ilidža je najstarije naseljeno područje Sarajeva bogato prirodnim ljepotama, s ostalim dijelovima grada povezano tramvajem i autocestom.

Bosna i Hercegovina i grad Sarajevo - vjekovna egzistirajuća raskrsnica klasičnih, orijentalnih i zapadnih civilizacija - poznati po specifičnim multikulturalnim i multikonfesionalnim tradicijama, izuzetnoj ljepoti i izrazito prijateljskoj klimi, čine najatraktivniji ambijent za ostvarivanje (revitalizaciju) jedinstvenog sportskog, banjskog, rekreativnog i turističkog centra.

Općina Ilidža jedna je od devet općina županije (kantona) Sarajevo. Smještena je na središnjem dijelu važnog prirodnog magistralnog pravca koji ide dolinom rijeka Bosne i Neretve, povezujući srednju Europu na sjeveru i Jadransko more na jugu. Za samo 2h i 45 min. vožnje kolima može se s Ilidže, koja je na 490 m nadmorske visine, spustiti na obalu Jadranskog mora i uživati u blagoj mediteranskoj klimi. Kroz Ilidžu prolaze važne prometnice prema Jadranskom moru i Srednjoj Bosni, željeznička pruga Sarajevo - Ploče, elektro, PTT, kanalizacijska i plinska mreža, što je uz asfaltirane lokalne putove i tramvajsku prugu bitno određenje nivoa kvaliteta rada i življenja. Sarajevsku regiju ili njeno šire utjecajno područje čini nešto širi prostor Sarajevske županije.

Ti utjecaji su kako gospodarski tako i urbani u najširem smislu (kultura, obrazovanje, zdravstvo, sport i razonoda, uprava itd.). Veze u prostoru ostvarene su preko osnovnih prometnih pravaca koji ujedno znače i urbane razvojne okosnice. Centralnu točku u kojoj se sustižu ovi razvojni pravci čini Općina Ilidža u Sarajevskom polju. Ona je dio urbane cjeline Sarajeva, ali s naglašenom morfološkom i urbanom izražajnošću i okolnostima. Prirodni resursi, drastično različiti od kotline Miljacke u kojoj se smjestilo Sarajevo, određuju tu njenu prepoznatljivu sliku. Smještena na 490 metara nadmorske visine, 12 km jugozapadno od centra Sarajeva (gdje su u najbližem susjedstvu, na udaljenosti od stotinjak metara, još od XVI. stoljeća do danas, aktualne džamije, crkve i sinagoga, što se može doživjeti još samo u Jeruzalemu), Ilidža je banjsko i klimatološko lječilište, rekreacijski centar i izletište. Locirana je u podnožju planine Igman, u zelenom i vodom i šumom obilatom pejzažu.

Prije rata je ukupna površina područja Općine obuhvaćala 162 km2. Daytonskim sporazumom dio Općine pripao je srpskom entitetu, tako da ukupna površina sada iznosi oko 14.950 ha.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Glavnina teritorija je u porječju rijeke Bosne, gdje se nalazi i izvorište ove poznate i za život Sarajevskog kantona i Općine Ilidža važne tekućice, te u slivu rijeke Željeznice, koja dovodi hladne vode s Treskavice. Reljef područja Ilidža različitog je oblika - od tipičnog ravničarskog do brežuljkastog i krškog u području planine Igman koja ju je prirodno ograničila s jugozapadne strane, s najvišim vrhom (Crni vrh 1.499 m). Upravo padine planine Igman čine prirodni amfiteatar idući od Krupca na istoku, preko Hrasnice do Blažuja i Raskršća na zapadu.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Ilidža

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Ilidža (jedna od gradskih općina Grada Sarajeva) imala je 67.937 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja.

Stanovništvo općine Ilidža
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 29.337 (43,18%) 18.738 (32,73%) 12.462 (31,58%)
Srbi 25.029 (36,84%) 22.246 (38,86%) 18.627 (47,21%)
Hrvati 6.934 (10,20%) 6.880 (12,01%) 6.446 (16,33%)
Jugoslaveni 5.181 (7,62%) 7.593 (13,26%) 954 (2,41%)
ostali i nepoznato 1.456 (2,14%) 1.786 (3,12%) 963 (2,44%)
ukupno 67.937 57.243 39.452

Sarajevo (dio naseljenog mjesta), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Sarajevo (dio - Ilidža)
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 27.965 (43,88%) 9.130 (29,69%) 5.461 (28,44%)
Srbi 22.709 (35,63%) 10.147 (33,00%) 7.712 (40,16%)
Hrvati 6.659 (10,45%) 5.526 (17,97%) 4.901 (25,52%)
Jugoslaveni 4.971 (7,80%) 5.057 (16,44%) 594 (3,09%)
ostali i nepoznato 1.415 (2,22%) 887 (2,88%) 531 (2,76%)
ukupno 63.719 30.747 19.199

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Dio naseljenog mjesta Sarajevo, Buhotina, Gornje Mladice, Jasen, Kakrinje, Kamenjača, Kasindo, Kobiljača, Krupac, Osijek, Rakovica, Rudnik, Vela, Vlakovo, Zenik i Zoranovići.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma veći dio općine Ilidža ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Gornje Mladice i Kasindo, te dijelovi naseljenih mjesta: Krupac i Sarajevo-dio. Od ovog područja formirana je općina Istočna Ilidža.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Na lokaciji poljoprivredne stanice u Butmiru otkriveno je 1983 prahistorijsko naselje , najveće neolitsko nalazište na prostoru južnoslavenskih zemalja. Prema radikarbonskim analizama, život u ovim naseljima trajao je od 5100. do 4500. godine prije naše ere:

  • Butmir I, 5100 - 4900. godine,
  • Butmir II, 4850 - 4750. godine (naselje u Butmiru, rezultati do 1979. godine),
  • Butmir III, do 4500. godine (rezultati iz 2002. godine).

Arheološko područje Butmir nalazi se na desnoj obali rijeke Željeznice i u relativnoj blizini izvora rijeke Bosne. Terasa uz rijeku Željeznicu bila je vrlo pogodna za nastanak kasno neolitskog naselja. U pozadini te terase pruža se ravno zemljište pogodno za poljoprivrednu djelatnost. Blizina šumovitog Igmana omogućavala je nabavku drva i lov.

Veličina naselja iznosi oko 24 000 m2, tj. zauzima površinu 185x130 m. U Butmiru je otkriveno oko 90 zemunica koje su grupirane u 5 skupina, a smatra se da je obuhvaćen samo dio naselja. Zemuničke jame bile su raspoređene u nekoliko skupina i kružno poredane oko slobodnih površina kao centralnih mjesta tih skupina. Stiče se dojam da su u tako grupiranim nastambama bili nastanjeni pojedini rodovi koji su zajedno živjeli unutar ovog naselja.

Naselje u Butmiru se među nabrojanim istovremenim lokalitetima ističe najvećom raznovrsnošću kamenog i kremenog materijala. Najviše su zastupljeni raznovrsni tipovi strelica, kamenih sjekira, sjekira-čekića sa rupom za nasađivanje, čija je proizvodnja bila najrazvijenija baš u Butmiru, dugih retuširanih noževa i ostalih poznatih tipova alatki tog perioda.

Keramika butmirske kulturne skupine je najraznovrsnija i najdekorativnija keramička roba u čitavoj prelaznoj zoni. U tehničkom pogledu to je najbolje izrađena keramika, a majstori su dostigli najviši umjetnički domet u njenom ukrašavanju. Osnovni oblici spiralno trakaste keramike su: loptaste vaze, loptaste vaze sa visokim vratom, bikonične zdjele i šolje, vaze sa zaobljenim gornjim dijelom ili sa cilindričnim vratom, kanope (kruškoliko vaze), visoke šolje ovalnog profila, vaze sa više nogu, razno minijaturno posuđe, te žrtvenici sa četiri noge, karakteristični samo za naselje u Butmiru.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

ajsa kapetanovic

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Katolička crkva Uznesenja Marijina na Stupu, Ilidža, historijska građevina
  • Mezarje Velika drveta (Stari nišani) na Stupu, grobljanska cjelina
  • Prahistorijsko naselje u Butmiru, arheološko područje
  • Spomenik borcima NOR-a (Spomen kosturnica u Velikom parku na Ilidži), graditeljska cjelina
  • Stara željeznička stanica Ilidža, historijska građevina
  • Zildžića kuća, historijska građevina

Navedene znamenitosti su proglašane nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Restaurirani Rimski most je napravljen od originalnog kamena kojim je napravljen most u rimskom periodu. U XVI stoljeću su ga napravili Turci.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Sport[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]