Busovača

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Busovača
Busovaca Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Središnja Bosna
Sjedište Busovača
Načelnik Asim Mekić
Površina 158 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

18.879 (1991.)
/km²

Busovača je grad i općina u Središnjoj Bosni u Bosni i Hercegovini.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Na putu Travnik-Sarajevo smješten je gradić Busovača, u kojem je glasovito svetište sv. Ante Padovanskog. Grad je smješten na dvije rijeke Kozicu i Ivančici. Planine koje okružuju grad su Vranica, Busovačka i Hum. Busovača je poznata po znamenitim i na šire poznatim izletištim Tisovac i Busovačke staje.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Busovača

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Busovača imala je 18.879 stanovnika raspoređenih u 47 naselja.

Stanovništvo općine Busovača
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 9.093 (48,16%) 8.088 (49,65%) 7.646 (52,99%)
Muslimani 8.451 (44,76%) 6.875 (42,20%) 5.896 (40,86%)
Srbi 623 (3,29%) 625 (3,83%) 735 (5,09%)
Jugoslaveni 510 (2,70%) 399 (2,44%) 60 (0,41%)
ostali i nepoznato 202 (1,06%) 302 (1,85%) 91 (0,63%)
ukupno 18.879 16.289 14.428

Busovača (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Busovača
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 1.760 (45,13%) 1.327 (48,53%) 1.189 (51,25%)
Muslimani 1.486 (38,11%) 1.069 (39,10%) 933 (40,21%)
Srbi 153 (3,92%) 125 (4,57%) 119 (5,12%)
Jugoslaveni 376 (9,64%) 172 (6,29%) 45 (1,93%)
ostali i nepoznato 124 (3,18%) 41 (1,49%) 34 (1,46%)
ukupno 3.899 2.734 2.320

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Bare, Bukovci, Buselji, Busovača, Carica, Dobraljevo, Dolac, Donja Rovna, Gornja Rovna, Grablje, Granice, Gusti Grab, Hozanovići, Hrasno, Javor, Jazvine, Jelinak, Kaćuni, Kaonik, Katići, Kovačevac, Krčevine, Krvavičići, Kula, Kupres, Lončari, Mehurići, Merdani, Mihaljevići, Milavice, Nezirovići, Očehnići, Oselište, Podbare, Podjele, Podstijena, Polje, Prosje, Putiš, Ravan, Skradno, Solakovići, Strane, Stubica, Šudine, Turići i Zarače.

Uprava i politika[uredi VE | uredi]

Nositelj izvršne vlasti je načelnik. Trenutni načelnik općine Busovača je Asim Mekić iz Stranke demokratske akcije. Legislativni organ u općini je Općinsko vijeće koje ima 25 zastupnika.

Politika[uredi VE | uredi]

Na lokalnim izborima za Općinsko vijeće SDA osvojila je 11 mandata s 40,5% glasova. Druga stranka s najviše osvojenih mandata je HDZ BiH s 9 osvojenih mandata, odnosno 34,2% glasova. SDP BiH i Hrvatska demokratska zajednica 1990 osvojile su po dva mandata, s tim da je SDP imao 8,4%, a HDZ 1990 8,2% glasova.[1]

Na izborima za načelnika pobijedio je Asim Mekić iz SDA s 53,9% glasova, dok je njegov protukandidat Mladenko Čavara iz HDZ-a BiH osvojio 46,1% glasova.[2]

    stranka broj zastupnika trenutni broj zastupnika
2000. 2004. 2008. 2012.
  SDA
5 / 25
7 / 25
11 / 25
11 / 25
                     
  HDZ BiH
10 / 25
12 / 25
9 / 25
9 / 25
                     
  HDZ 1990
2 / 25
2 / 25
                     
  SDP BiH
7 / 25
3 / 25
2 / 25
2 / 25
                     
  SBB BiH
1 / 25
                     
Izvori:[3][4][5][1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Busovača leži u dolini na značajnom raskrižju cesta Lašvanske i Lepenićke doline. Ovaj divni krajolik odlikuje se blagim brežuljcima oko grada koji lagano prelaze u visoke planine obrasle gustim šumama, bogatim šumskim plodovima i divljaci. Da bismo busovačkoj, a i široj javnosti predstavili prošlost ovoga grada, počet cemo s podrijetlom/porijeklom samoga imena Busovača koje je i te kako zanimljivo.


O nastanku imena Busovača postoje pisana vrela i više legendi i narodnih predaja. U monografiji "Busovača" izdanoj 1971. navodi se da je Gustav Thoemmel zaključio po Teodozijevoj ploči iz IV. st. n. e. da je Busovača rimsko naselje Baloja kuda je prolazila rimska cesta od Siska do Solina. Legende i predaje o podrijetlu/porijeklu imena Busovača su mnogobrojna i uglavnom se vežu uz pothvate junaka narodnih pjesama. Primjerice, postoji legenda da je konj Vuka Jajcanina skočio s brda Hum u Busovaču kojom prigodom je izvalio bus sa zemljom i travom. Etimološki gledano, podrijetlo/porijeklo imena se najčešće veže uz riječ bus u navedenom značenju ili uz riječ busovati, tj. oglašavati, vezujući to uz značaj oglašavanja kroz Busovaču kao mjesta na važnom cestovnom pravcu. U pisanim dokumentima naselje Busovača prvi put se spominje 16. kolovoza 1371., kada je trgovac Gojko Cepic iz Busovače prodao Mlecaninu Johanu Rombaldu Bonu 30 milijarija (15 tona) željeza. Taj se dokument čuva u Dubrovačkom arhivu. Medutim, povijest Busovače kao značajnog naselja daleko je starija, iako nije sačuvano mnogo materijalnih ostataka iz prošlih razdoblja. Naseljavanja ovog područja je bilo još u neolitsko doba, ćemu svjedoće grobovi starih Ilira primjetni na nekoliko mjesta u dolini rijeke Kozice te srebrni novac Ilira (Apolonie) pronađen na podrućju Kaonika. U rimsko doba kroz Busovaču je prolazila važna rimska cesta preko Bara dalje prema Kiseljaku, a pojedine dionice te ceste mogu se i danas naslutiti. Materijalne ostatke rimske kulture na tom podrucju ćine četvrti, ostatci rimske građevine od opeke u selu Polje, podzemna grobnica na brežuljku Borak, ruine rimskih kuća, miljokaz pronađen na Kaoniku i dr. Slavensko pučanstvo se doseljava u ove krajeve koncem VI. i pocetkom VII. st., a do X. st. imamo vrlo malo dokaza s tog područja i ono je manje znanstveno obradeno. Od X. do XII. st. u širem zahvatu Sarajevsko-Zeničke doline stvarana je prva bosanska država. Od utvrda iz tog razdoblja ostale su ruinirane gradevine od kojih su najvažnije Medvjedgrad (Stari Grad), Gradine, Kaštela, Hum i dr. Svjedoci materijalne kulture su i srednjovjekovni nadgrobni spomenici, stećci, kojih je u ovom kraju relativno veći broj. Naselja Kupres, Ravan i Carica bili su srednjovjekovni gradići koje su Turci teško poharali u XV. st. Za vrijeme turske vladavine Busovača se prvi put u pisanim dokumentima spominje 1468. i 1480., kada se vojska ugarsko-hrvatskoga kralja Matijaša Korvina sukobila s turskom vojskom izmedu Busovače i Viteza. Spomenici kulture iz tog vremena su džamije, Ciglana, turbeta, nišani itd. Busovača se nalazila na važnoj prometnici od Banje Luke preko Travnika do Sarajeva zbog čega je često doživljavala prolaske i sukobe raznih vojski i brojne bune turskih feudalnih moćnika. I za vrijeme austrougarske uprave Busovača je odigrala značajnu ulogu. Naime, 14. kolovoza/augusta 1878. austrougarska vojska je s dvjema kolonama ušla u Busovaču gdje se utaborila i otvorila ratnu bolnicu. Uspostavom austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini Busovača dobiva status političke ispostave fojničkoga kotara u sastavu sarajevskog okružja. Grade se gospodarski, komunalni i javni objekti kao što su željeznička postaja/stanica Kaonik, šumska uprava, pošta i brzojav/telegraf, katolička crkva, groblja, pucka škola itd. U to vrijeme na području današnje Busovače postojale su sljedeće seoske općine: Bukovci, Lugovi, Putiš, Pridola i Počulica. U novoj južnoslavenskoj zajednici, koja je stvorena 1918., Busovača je imala status općine. Sporazumom Cvetković-Maćek 1939. stvorena je Banovina Hrvatska u ciji je sastav ušlo i busovacko opcinsko podrucje. Tijekom/tokom četverogodišnjeg rata, od 1941. do 1945., Busovača je bila značajna s vojnog aspekta jer je njezinim područjem prolazila vrlo važna cesta prema Sarajevu. Od 1943. na ovaj teren su se ubacivale partizanske snage koje su vršile diverzije na komunikacijama i izvodile manje vojne operacije. Odlaskom njemačkih i povlaćenjem hrvatskih snaga 1945. u grad ulaze partizani i uspostavljaju vlast, i tad nastupaju teški dani za busovački puk, uhićenja, maltretiranja, ubijanja i dr. Veliki broj vojnika s područja općine Busovača stradao je na nebrojenim stratištima i logorima diljem bivše Jugoslavije i na Bleiburgu. U gospodarskom pogledu sve do 1992. Busovača je spadala u nerazvijene općine u BiH, ali su ipak otvarani pojedini industrijski kapaciteti: Vatrostalna-Busovača, Mediapan, Komunalac i mnogi drugi. Političke aktivnosti se intenziviraju poslije Prvoga svjetskog rata, a dominiraju stranke s hrvatskim predznakom. Politički neizgradena, slabo naoružana, nesložna jugoslavenska vojska nije pružila bitan otpor i za nekoliko dana Busovača je postala dio Nezavisne Države Hrvatske. Busovača je predstavljala jednu od najznačajnijih karika i obrambenih uporišta postrojbi NDH do posljednjih dana rata, odnosno do 10. travnja/aprila 1945., kad nastupa razdoblje vladavine jedne stranke Komunističke partije Jugoslavije. Prve demokratske izbore 1990. Busovača dočekuje kao izrazito nerazvijena općina, a u veljači/februaru iste godine utemeljuje se više stranaka koje sudjeluju na prvim demokratskim izborima. Hrvatska demokratska zajednica na čelu s Perom Kordićem pobjeđuje na prvim demokratskim izborima. Dolazi do novih ratnih zbivanja. Ratne strahote pučanstva/stanovništva Busovače počinju 26. travnja/aprila 1992. kada su iz zrakoplova JNA ispaljene rakete na grad koje su prouzročile materijalne i ljudske gubitke. Rat završava mirovnim sporazumom o federaciji u veljači/februaru 1994. Nakon teških ratnih stradanja na prostoru Lašvanske doline i cijele središnje/srednje Bosne Busovača doživljava svoj postupni oporavak i novi kvalitativni skok. Obnavljaju se stari i grade novi objekti te razvijaju sve gospodarske grane. Povijest/istorija našega grada je i te kako opsežna i burna. Od prvotnih vremena pa do danas Busovača je kročila putem napretka, uspjeha i razvoja. Čak je i pomalo začudujuće da grad i općina Busovača, čija površina iznosi 157 četvornih/kvadratnih kilometara i u kojoj prema popisu pučanstva iz 1991. živi oko 19 tisuća/hiljada stanovnika, zauzima tako važno mjesto u povijesti/istoriji, da se spominje u svakom razdoblju kroz koje je prošla BiH, ali i mnoge druge zemlje. To se može objasniti time da naš relativno mali grad odlikuju povoljan zemljopisni/geografski položaj, ugodna klima, prirodne ljepote, ali također i divni ljudi koji su nadaleko poznati po gostoprimstvu te prijatnom i susretljivom odnosu prema došljaku. --178.209.17.224 18:33, 17. kolovoza 2014. (CEST)

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Iako relativno mali grad Busovača ima mnogo spomenika koji su od vrlo velike povijesne i kulturne važnosti. U Busovači i dan danas ponosno stoje stećci koji datiraju iz predosmanskog doba, a nalaze se na lokalitetu sela Ravan, na putu prema izletištu Tisovac.

U gradskom parku grada Busovače, nalazi se spomenik poginulim antifašistima iz Drugog svjetskog rata, dok na lokalitetu malog parka stoji fontana-spomenik u spomen na 500-tu obljetnicu administrativnog postojanja grada.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Sport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Lokalni izbori 2012.: potvrđeni rezultati. Izbori za općinsko vijeće: Općina Busovača. Izbori.ba, 6. studenog 2012. Pristupljeno 3. listopada 2013.
  2. Lokalni izbori 2012.: potvrđeni rezultati. Izbori za načelnika: Općina Busovača. Izbori.ba, 6. studenog 2012. Pristupljeno 3. listopada 2013.
  3. Općinski izbori 2000: izvor glasova. Izbori za općinsko vijeće: Općina Busovača. Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine. pristupljeno 22. ožujka 2014.
  4. Izbori 2004. godine: glasovi za kandidate. Izbori za općinsko vijeće: Općina Busovača. Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine. pristupljeno 22. ožujka 2014.
  5. Potvrđeni izborni rezultati: lokalni izbori 2008. Izbori za općinsko vijeće: Općina Busovača. Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine. pristupljeno 22. ožujka 2014.
  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Busovača koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Busovača treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.