Lukavac

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Lukavac. Za druga značenja, pogledajte Lukavac (razdvojba).
Lukavac
Lukavac Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Tuzlanska
Sjedište Lukavac
Načelnik Dževad Mujkić
Površina 352,66 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

57.070 (1991.)
159.87/km²

Lukavac je gradić i općina u Bosni i Hercegovini.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Grad Lukavac nalazi se u srednjem toku rijeke Spreče, a na pruzi Tuzla-Doboj.

Prosječna nadmorska visina je 186 metara, površina 320 km². Na području ove općine je 1991. godine živjelo 57.070 stanovnika, od toga 66.7% Bošnjaci, 21.6% Srbi, 3.8% Hrvati i 6% ostali.

Općina Lukavac je smještena na 44° 33' sjeverne geografske širine i 18° 31' istočne geografske širine. Leži u sjevernom umjerenom geografskom pojasu sa umjerenom kontinentalnom klimom.

Općina Lukavac ne oskudijeva u prirodnim ljepotama. Postoje mnoga mjesta za odmor i rekreaciju, neka s netaknutim dijelom prirode, a neka specijalno uređena i dizajnirana za tu svrhu. Najvažniji dio turističke ponude Lukavca vezan je za akumulacijsko jezero Modrac i turističko-ugostiteljske kapacitete na jezeru. Jezero Modrac ima površinu od 17 km2 od čega je 1000 m lijepo urađene obale s izgrađenim objektima za odmor i rekreaciju: plaže, tuševi, restorani, koncertna arena i dr. Ljubiteljima prirode se nadomak Lukavca, pored Modraca nude i izletišta Vijenac s planinskim jezerom, Svatovac s planinarskom kućom, Bistaračko jezero (udaljeno 1 kilometar od centra grada Lukavca), te više lokacija na rijekama Spreča (Palučak, Batare) i Turija (Soko, Čagalo).

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Lukavac

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Lukavac imala je 57.070 stanovnika, raspoređenih u 44 naselja.

Stanovništvo općine Lukavac
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 38.080 (66,72%) 34.845 (63,74%) 34.010 (65,68%)
Srbi 12.169 (21,32%) 12.089 (22,11%) 13.526 (26,12%)
Hrvati 2.159 (3,78%) 2.592 (4,74%) 3.111 (6,00%)
Jugoslaveni 3.424 (5,99%) 4.245 (7,76%) 613 (1,18%)
ostali i nepoznato 1.238 (2,16%) 895 (1,63%) 521 (1,00%)
ukupno 57.070 54.666 51.781

Lukavac (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Lukavac
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 7.596 (60,06%) 5.424 (51,18%) 5.221 (60,61%)
Srbi 2.219 (17,54%) 1.905 (17,97%) 1.897 (22,02%)
Hrvati 493 (3,89%) 651 (6,14%) 892 (10,35%)
Jugoslaveni 1.940 (15,33%) 2.346 (22,13%) 382 (4,43%)
ostali i nepoznato 399 (3,15%) 271 (2,55%) 221 (2,56%)
ukupno 12.647 10.597 8.613

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Lukavac imala je 57.070 stanovnika, raspoređenih u 44 naselja:

Babice Donje, Babice Gornje, Berkovica, Bikodže, Bistarac Donji, Bistarac Gornji, Bokavići, Borice, Brijesnica Donja, Brijesnica Gornja, Caparde, Cerik, Crveno Brdo, Devetak, Dobošnica, Gnojnica, Huskići, Jaruške Donje, Jaruške Gornje, Kalajevo, Komari, Krtova, Kruševica, Lukavac, Lukavac Gornji, Mičijevići, Milino Selo, Modrac, Orahovica, Poljice, Prline, Prokosovići, Puračić, Smoluća Donja, Smoluća Gornja, Semići, Sižje, Stupari, Šikulje, Tabaci, Tumare, Turija, Vasiljevci i Vijenac.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Lukavac, gotovo u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušli su dijelovi naseljenih mjesta: Krtova i Vasiljevci.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Pronađeni ostaci kultura iz brončanog doba na brdu Gradina kod Ozrena ukazuju da je područje ove općine bilo naseljeno još u prapovijesti.

Arheološki nalazi iz bakrenog doba u naselju Bokavići, koje se pod istim imenom spominje još 1512. godine, pokazuju da su ljudi iz ovog dijela BiH nalazili pogodne uslove za podmirivanje svojih životnih potreba još u staro doba, prije naše ere. U popisima početkom 16. stoljeća. evidentirana je većina sadašnjih naselja lukavačke općine: Gornji i Donji Lukavac, Bokavići, Modrac, Smoluća Gornja i Smoluća Donja, Puračić, Turija, Devetak, Dobošnica, Gnojnica, Kruševica itd. Ime Lukavac, koje se susreće i u drugim krajevima naše zemlje, spominje se u pisanim dokumentima 1528. godine kao Gornji i Donji Lukavac, a u popisu stanovništva iz 1885. godine spominje se kao Lukavac turski i Lukavac srpski. U jednoj turskoj ispravi iz 1644. godine spominje se neki Paša Lukavac što mnogi uzimaju kao temelj za ime Lukavac, jer o imenu Lukavac postoji nekoliko verzija.

Jedna od njih je sljedeća: Prema jednoj staroj priči, nekad u prošlosti, negdje u starom Lukavcu, postojalo je mjesto gdje su ljudi-prolaznici morali plaćati maltarinu (neku vrstu carine). Maltadžija, čovjek koji "nije davao mira" prolaznicima, bio je poznat po svojoj lukavosti, jer je naplate vršio od nekih i dva puta, a i onemogućavao je da se ide zaobilaznim putevima, pa su ga ljudi zbog te njegove "revnosti" u poslu, zvali "Lukavcem". Nasuprot ovoj tezi, prihvatljivija je teorija da je Lukavac dobio ime od toponima luka, tj. niska ravnica u okuci rijeke. Međutim, nastanak i razvoj grada Lukavca uslovljen je nastankom tvornice sode. Lukavac se od male tvorničke kolonije razvio u industrijsko naselje po svim zahtjevima urbane i komunalne tehnike, higijene i hortikulture. Prvo oslobođenje Lukavca 30. rujna 1943. godine, odnosno drugo konačno oslobođenje Lukavca 13. rujna 1944. godine, Lukavac je dočekao sa 159 obiteljskih stanova, podijeljenih, kao što je rečeno, u tri zasebna građevinska rejona. Kasnijom rekonstrukcijom stambenih zgrada, se brojno stanje stanova povećalo i zajedno s do tada novoizgrađenim 1958. godine iznosilo 269 stanova. Danas Lukavac broji 15 000 stanovnika.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Općina Lukavac je jedna od najznačajnijih točaka na industrijskoj, rudarskoj i turističkoj karti Bosne i Hercegovine. Intenzivan razvoj počinje nakon prvih ratnih godina Drugog svjetskog rata. Nakon toga općina se ubrzano razvija što dovodi i do razvoja proizvodnje, trgovine, sporta i kulture, kao i do organiziranja ljudi u razne organizacije.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]