Breza (BiH)
| Breza | |
|---|---|
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Županija |  Zeničko-dobojska |
| Površina | |
| Općina | 73 km² |
| Stanovništvo (2013.) | |
| Općina | 14.168 |
| Naseljeno mjesto | 3.014 |
| Pozivni broj | (+387) 032 |
| Stranica | http://breza.gov.ba/ |
 | |
 Položaj općine Breza u Bosni i Hercegovini | |
Breza je naseljeno mjesto i općina u Bosni i Hercegovini.
Zemljopis
Općina Breza nalazi se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u blizini Sarajeva. Nalazi se u sastavu Zeničko-dobojske županije. Postire se na 73 km2 i graniči s općinama Ilijaš i Vareš te gradom Visoko.
Stanovništvo
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: BrezaPopisi 1971. – 1991.
| Stanovništvo općine Breza | ||||||
| godina popisa | 1991.[1] | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 13.079 (75,52%) | 11.419 (71,76%) | 10.659 (71,90%) | |||
| Srbi | 2.122 (12,25%) | 2.041 (12,82%) | 2.333 (15,73%) | |||
| Hrvati | 851 (4,91%) | 1.089 (6,84%) | 1.446 (9,75%) | |||
| Jugoslaveni | 1.001 (5,78%) | 1.115 (7,00%) | 225 (1,51%) | |||
| ostali i nepoznato | 264 (1,52%) | 247 (1,55%) | 161 (1,08%) | |||
| ukupno | 17.317 | 15.911 | 14.824 | |||
Breza (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
| Breza | ||||||
| godina popisa | 1991.[1] | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 1.671 (40,54%) | 1.346 (34,86%) | 1.087 (31,58%) | |||
| Srbi | 885 (21,47%) | 811 (21,00%) | 938 (27,25%) | |||
| Hrvati | 653 (15,84%) | 871 (22,55%) | 1.109 (32,22%) | |||
| Jugoslaveni | 746 (18,10%) | 769 (19,91%) | 194 (5,63%) | |||
| ostali i nepoznato | 166 (4,02%) | 64 (1,65%) | 113 (3,28%) | |||
| ukupno | 4.121 | 3.861 | 3.441 | |||
Popis 2013.
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Naseljena mjesta
Općinu Breza sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[2]
Banjevac, Breza, Bukovik, Bulbušići, Gornja Breza, Izbod, Kamenice, Koritnik, Mahala, Mahmutovića Rijeka, Nasići, Očevlje, Orahovo, Podgora, Potkraj, Prhinje, Seoce, Slivno, Smailbegovići, Smrekovica, Sutješćica, Trtorići, Vardište, Vijesolići, Vlahinje, Vrbovik, Založje i Župča.
Na popisima 1971. i 1981. godine, postojala su i naseljena mjesta: Kolovaj i Radinja. Ova naselja su na popisu 1991. godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima.
Povijest
Breza se kao naselje u povijesnim dokumentima spominje od drugog stoljeća naše ere s imenom Hedum Kastelum (naseljena tvrđava). Bila je sjedište veoma militantnog plemena Desidiata, a iz ovog perioda postoje mnogi važni spomenici (najznačajniji su dvije crkve iz 5 stoljeća).
Gospodarstvo
Geografski položaj, konfiguracija i kvalitet tla, klima, područje bogato vodom, povijesno naslijeđe, te postojeći ugostiteljski i sportsko-rekreativni objekti, predstavljaju vrijednu perspektivu za razvoj turizma. U Brezi se nalaze nalazišta ugljena.
Poznate osobe
Spomenici i znamenitosti
U Brezi pronalazimo mnoštvo spomenika različitih vrijednosti. Prije svega treba navesti Baziliku iz doba Desitijata koji su naseljavala ove prosore za vrijeme Ilirika. Osim Bazilike, čiji ostatci su i danas sačuvani, tu je mnoštvo stećaka, s najpoznatijim lokacijom Hrasno. Prije nekoliko godina u Brezi je sagrađena i Sahat-kula, koja krasi centar grada. Jedna od najznačajnijih džamija u Brezi je tzv.Stara džamija, koja je prije dvije godine restaurirana. Tu je i jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini - dzažmija u Podgori. Trenutno je u izgradnji jedna od najvećih džamija na Balkanu i nalazi se u samoj jezgri grada. Osim džamija, u Brezi pronalazimo i druge sakralne objekte, kao što su Pravoslavna i Katolička crkva, i nalaze se također u samoj jezgri gradića.
Obrazovanje
Što se tiče obrazovanja, u Brezi pronalazimo više seoskih osnovnih škola, koje školuju djecu do 4 ili 8 razreda osnovne škole. Osim seoskih, tu si i dvije centralne škole O.Š."Safvet-beg Bašagić" i O.Š."Enver Čolaković". Što se tiče srednjoškolskog obrazovanja, u Brezi postoje: Gimnazija "Muhsin Rizvić", te Mješovita škola s brojnim smjerovima, kako trogodišnjim, tako i četvorogodišnjim (ekonomski tehničar, elektrotehničar, energetski tehničar, rudarsko-geološki tehničar, plinski-vodo instalater, frizer-vlasuljar...) Nakon srednjoškolskog školovanja u navedenim ustanovama, učenici najčešće studiraju u glavnom gradu Sarajevu, jer je tu najbliži Univerzitet.
Izvori
- ↑ a b Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ a b c 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 9. prosinca 2020.
Vanjske poveznice
| |||||