Matica hrvatska

Izvor: Wikipedija

Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske

Matica Hrvatska je jedna od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova. U njenim pravilima glasi da je "neovisna, neprofitna i nevladina udruga utemeljena za promicanje hrvatske kulture, a tijekom vremena je zbog svog rada i neprekidnosti, postala nacionalnom ustanovom".

Latinski naziv za ovu ustanovu je Matrix Croatica.
Matica hrvatska djeluje od 1842. godine, a najvažniji je i najveći nakladnik knjiga i časopisa u Hrvatskoj. U Središnjici i ograncima objavljuje više od stotinu knjiga svake godine, koje redovito odnose najvažnije hrvatske književne nagrade. Uz dvadesetak redovnih biblioteka značenjem se ističe biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, u kojoj je objavljeno već sedamdesetak naslova. Središnjica objavljuje dvotjednik Vijenac, novine za književnost, umjetnost i znanost te književni časopis Kolo i Hrvatsku reviju.

Osim izdavačke djelatnosti Matica hrvatska priređuje obilje najrazličitijih kulturnih i znanstvenih manifestacija; predstavljanja knjiga, znanstvene simpozije, okrugle stolove, stručna i znanstvena predavanja i rasprave, koncerte, kazališne predstave. Pri Središnjici djeluje i Galerija Matice hrvatske u kojoj izlažu u prvom redu mlađi umjetnici.

Stotinjak postojećih ogranaka Matice hrvatske objavljuje dvadesetak književnih časopisa, među kojima su Dubrovnik, Književna revija, Dometi, Zadarska smotra, Riječi... Ogranci su zbog bogate kulturne djelatnosti u svojim mjestima nezaobilazni, a ponegdje i jedini nositelji kulturnoga života.

[uredi] Predsjednici Matice Hrvatske

Janko Drašković (1842.-1850.)
Ambroz Vranyczany (1851.-1857.)
Ivan Mažuranić (1858.-1872.)
Matija Mesić (1872.-1874.)
Ivan Kukuljević Sakcinski (1874.-1889.)
Tadija Smičiklas (1889.-1901.)
Ivan Trnski (1901.-1902.)
Đuro Arnold (1902.-1909.)
Oton Kučera (1909.-1917.)
Krsto Pavletić (1917.-1919.)
Fran Tucan (1919.-1920.)
Dragutin Domjanić (1920.-1927.)
Albert Bazala (1927.-1928.)
Filip Lukas (1928.-1945.)
Mihovil Nikolić (1945.-1950.)
Gustav Krklec (1950.-1954.)
Jakša Ravlić (1954.-1968.)
Hrvoje Iveković (1968.-1970.)
Ljudevit Jonke (1970.-1971.)

1972. je uslijed progona „proljećara” i gušenja „hrvatskog proljeća” Matica hrvatska je raspuštena, a djelatnost joj je zabranjena. Brojni njeni poznatiji djelatnici i suradnici su zatvoreni, proganjani ili izgnani: Šime Đodan, Miljenko Foretić, Vlado Gotovac, Jozo Ivičević, Zvonimir Komarica, Vlatko Pavletić, Hrvoje Šošić, Franjo Tuđman, Marko Veselica i ini. Samo izvješće o radu Matice, kojom je ona i njeni suradnici stigmatizirana, je zauzimao preko 500 strana. ^[1]

1989., nakon demokratskih promjena, obnovljen je rad Matici.