Edith Stein

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Sveta Edith Stein)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Sveta Terezija Benedikta od Križa
Fotografija Terezije Benedikte od Križa (Edith Stein).
Fotografija Terezije Benedikte od Križa (Edith Stein).
Rođena 12. listopada 1891.
Wroclaw
Preminula 9. kolovoza 1942.
Auschwitz
Beatificirana 1. svibnja 1987.
Kanonizirana 11. listopada 1998.
Spomendan 9. kolovoza
Zaštitnica Europe, Svjetskog dana mladih
Christianity Symbol.png Portal o kršćanstvu

Sveta Edith Stein (Wroclaw, 12. listopada 1891. - Auschwitz, 9. kolovoza 1942.), mučenica i svetica rimokatoličke Crkve, suzaštitnica Europe, redovnica karmelićanka, doktorica znanosti na području filozofije, žrtva nacističkih progona Židova.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Mladost i obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Edith Stein (redovničko ime: Terezija Benedikta od Križa) rođena je u ortodoksnoj židovskoj obitelji. Već je u petnaestoj godini izgubila vjeru i postala ateist. Godine 1911. počela je slušati predavanja iz germanistike i filozofije na sveučilištu svoga rodnog mjesta Wroclawa, no posebno ju je zanimala filozofija; u njoj je mislila naći istinu, za kojom je u duši čeznula.

Godine 1913. prešla je na sveučilište u Göttingen kako bi slušala predavanja Edmunda Husserla, začetnika fenomenologije. Husserl je također bio Židov, ali obraćenik na protestantizam, dobitnik Nobelove nagrade na području filozofije. Edith je izabrala Göttingen kako bi slijedila čovjeka koji se, s pravom, nazivao najvećim živućim filozofom. Edith je u Göttingenu živjela uobičajenim studentskim životom. U kolovozu 1916. položila je doktorski ispit iz filozofije summa cum laude, a iste je godine u listopadu postala Husserlova asistentica.

Edith Stein (oko 1920.)

U međuvremenu Prvi svjetski rat uzima stotine tisuća žrtava. Među žrtvama je bio i njezin prijatelj Adolf Reinach, koji ju je i upoznao s Husserlom. Edith je otputovala do njegove udovice. To je bio njen prvi susret s križem. "Bio je to moj prvi susret s križem i snagom Boga koju on udjeljuje onima koji ga primaju i nose. Prvi put sam ugledala Crkvu otkupljenih kršćana u njezinoj pobjedi nad poraznom smrću. Bio je to početak pada moje nevjere, židovstvo je izblijedjelo, a kršćanstvo zasjalo: Krist u otajstvu križa."

Obraćenje na katoličanstvo[uredi | uredi kôd]

Ta filozofija bez filozofske problematike, bez metafizike, nije mogla zadovoljiti težnju Edith Stein za apsolutnim. U Freiburgu se upoznala s Husserlovom učenicom Hedwigom Conrad-Martius. Kod nje je često provodila jedan dio svojih praznika, tako i ljeto 1921. godine. Jedne večeri, kad je bila sama, uzela je iz prijateljičine biblioteke Život Svete Terezije Avilske. "Počela sam čitati, bila sam odmah očarana i nisam prestala dok nisam došla do kraja. Kad sam zatvorila knjigu, rekla sam sama sebi: 'To je istina.'"

Sutradan je kupila Katolički katekizam i Rimski misal. Na Novu godinu 1922. primila je sveto krštenje i uzela ime Tereza - Hedviga, te je otišla u Bratislavu da priopći majci svoj prijelaz na katoličku vjeru. Kleknula je pred nju i rekla jednostavno: "Majko, ja sam katolkinja." Učinak tih riječi bio je potresan. Prijelaz Edithin na katoličku vjeru značio je za gospođu Stein duhovno otuđenje koje je neminovno imalo nastupiti između nje i njene kćeri. Ali poznavajući beskompromisni karakter Edithin uvidjela je da su svi prigovori i ljutnja uzaludni, prekrila je lice rukama i počela plakati. Plakala je i Edith. Nježno je ljubila svoju majku i žao joj je bilo zadavati joj bol. Znala je da će odsada ona i majka biti dva svijeta koji se nikad neće moći razumjeti. Ipak, nije došlo do potpunog prekida između Edith i njezine majke.

Redovnički život, mučeništvo i smrt[uredi | uredi kôd]

Godine 1933. ušla je u karmelićanski samostan u Kölnu i uzela ime sestra Terezija Benedikta od Križa. Bila je profesorica na Pedagoškom institutu u Münsteru. Pisala je knjige o katoličkoj filozofiji. Pet godina kasnije bježi pred nacistima u Nizozemsku, odakle je 1942. godine deportirana u nacistički koncentracijski logor Auschwitz gdje je ubijena iste godine.

Djela[uredi | uredi kôd]

Djela Edith Stein dostupna u hrvatskom prijevodu:[1]

  • Misterij Božića (Das Weihnachts Geheimnis, 1948.) [2]
  • Znanost križa : studija o Ivanu od Križa (Kreuzeswissenschaft : Studie über Joannes a Cruce, 1942.) [3][4]
  • Žena : njezina zadaća po naravi i milosti (Die Frau, ihre Aufgabe nach Natur und Gande, 1959.) [5][6]
  • Iz života jedne židovske obitelj (Aus dem Leben einer jüdischen Familie, 1965.) [7][8]
  • Misli (Pensieri, 2000.) [9]

Štovanje[uredi | uredi kôd]

Papa Ivan Pavao II. proglasio je Edith Stein blaženom 1. svibnja 1987., svetom 11. listopada 1998. godine, a 1. listopada 1999. suzaštitnicom Europe, zajedno sa sv. Brigitom i sv. Katarinom Sienskom. Spomendan joj je 9. kolovoza.

Bibliografija[uredi | uredi kôd]

Na hrvatskom jeziku objavljena su dva životopisa svete Terezije Benedikte od Križa: prijevod knjige Edith Stein : velika žena našeg stoljeća Teresie Renate de Spiritu Sancto [10] i Edith Stein : životopis s dokumentima i slikama hrvatskog franjevca Maria Crvenke [11]

Izvori[uredi | uredi kôd]

Bilješke i literatura
  1. Boršić, Luka i Ivana Skuhala Karasman, "Bibliografija djela stranih filozofkinja prevedenih na hrvatski jezik." U Filozofkinje u Hrvatskoj, 279-295. Zagreb: Institut za filozofiju, 2017.
  2. Edith Stein, Misterij Božića, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1968. (32 str.); II. izdanje 1998. (39 str.), ISBN 9531512469
  3. Edith Stein, Znanost križa : studija o Ivanu od Križa (preveo Pavao Badurina), Kršćanska sadašnjost : Provincijalat karmelićana, Zagreb, 1983. (200 str.); II. izdanje: Kršćanska sadašnjost : Hrvatski karmelićani i karmelićanke, 1998.; III. izdanje 2011., ISBN 9789531106474
  4. N. I. Bačić, Znanost križa u životu i djelu Edithe Stein, Crkva u svijetu 3/1984.
  5. Edith Stein, Žena : njezina zadaća po naravi i milosti (preveo Pavo Vujica), Kršćanska sadašnjost : Hrvatski karmelićani i karmelićanke, Zagreb, 1990. (146 str.), ISBN 8639701741; II. izdanje 2011., ISBN 9789531106481
  6. Karmen Marjanović, Razmišljanja Edith Stein o ženi, Đakovo, 2015.
  7. Iz života jedne židovske obitelj, (preveo Jozo Mršić), HKD sv. Jeronima, Zagreb, 2009. (431 str.), ISBN 9789532270778
  8. Objavljena knjiga zapisa sv. Edith Stein, IKA Bilten 8/2010., str. 7
  9. prijevod talijanskog izdanja iz 2000. godine; knjiga sadrži odabrane misli iz djela: Znanost križa, Molitva Crkve, Žena, Pisma i Otajstvo Božića; Edith Stein (Terezija Benedikta od Križa), Misli (prevela Martina Šimunić), Verbum, Split, 2005. (83 str.), ISBN 9532350322; II. izdanje 2012., ISBN 9789532350326
  10. Teresia Renata de Spiritu Sancto, Edith Stein : velika žena našeg stoljeća (prevela Marija Sen), Biskupski ordinarijat, Đakovo, 1987. (II.izdanje) (279 str.); III. izdanje: Karitativni fond UPT Ne živi čovjek samo o kruhu, Đakovo, 1996. (258 str.), ISBN 9536319586
  11. Mario Crvenka, Edith Stein : životopis s dokumentima i slikama, Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda, Zagreb, 1998. (116 str.), ISBN 9536428105

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Edith Stein
Wikiquote-logo.svgNa stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Edith Stein
Mrežna mjesta
Logotip Wikicitata
Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Edith Stein