Wikipedija:Kafić/Arhiv 2021 4

Dobro došli u Wikipedijin kafić!

Ovdje možete postavljati pitanja i raspravljati o Wikipediji. Za tehnička i jezična pitanja te pitanja o kategorizaciji i slikama koristite niže navedene poveznice. Za raspravu o pojedinim člancima koristite njihove stranice za razgovor, u kafiću samo pozovite suradnike na dotičnu stranicu za razgovor. Sve rasprave o člancima koje se ne tiču Wikipedije kao šireg pojma bit će premještene na pripadajuće stranice za razgovor članaka, kao i tehnička i jezična pitanja te pitanja o kategorizaciji i slikama!

Prije objave potpišite i datirajte svoje komentare dodavanjem četiriju tildi (~~~~).

Uža područja

• Izbor članka: Članak tjedna
• Jubilarni članci
• Izabrani članci
• Dobri članci

• Rasprave: Kafić
• Rasprava o brisanju
• Vjerodostojni izvori
• Zahtjev za komentare

Za prijavu incidenata ili problema koristite Na pažnju administratorima (NPA).

• Kafić — početna stranica za pitanja koja ne spadaju u druge kategorije
• Tehnička pitanja — uređivanje Wikipedije i ostale tehničke informacije
• Pitanja o kategorizaciji — o procesu kategorizacije Wikipedije
• Pitanja o slikama — slike, oznake za slike i autorska prava
• Jezična pitanja — pravopis, gramatika, stilistika i ostala jezikoslovna područja
• Novosti — globalne obavijesti, novosti iz Zaklade
• Wikipolitika — pravila i smjernice
• Zahtjevi i želje — premještanje stranica i razni prijedlozi
• Zamjerke — članci na koje suradnici imaju zamjerke
• Foreign languages — Don't speak Croatian? Talk page for users speaking foreign languages.

Dodajte novi komentar   Osvježi stranicu   Podnožje stranice

Domovinski rat po nadnevcima

U Domovinski rat po nadnevcima imamo oko 350 članaka koji su preuzeti sa HIC-ovog postala. Članci su loše formatirani i pisani pristrano. Preuzeti su uz dopusnicu koja nije portvrđena preko OTRS-a. Ako sam dobro shvatio (ping @@Ivi104), to znači da imamo dopusnicu za preuzimanje, a ne za mijenjanje sadržaja? U svakom slučaju, s dopusnicom ili bez, članci ovakvi kakvi su, nisu od neke koristi, ionako bi prije ili kasnije došli na tapet u sklopu Wikiprojekta NPOV, pa predlažem da se tekst malo po malo prebaci u 1 ili više članaka Kronologija Domovinskog rata (ako je predugo, može Kronologija Domovinskog rata (1991.) ... po godinama), pri čemu bi se iskoristio dio teksta, koji bi se usput napisao boljim stilom i propisno potkrijepio izvorima - za početak je dovoljan ovaj sadašnji izvor, od HIC-a, ali bez spominjanja dopusnice jer se ionako ne bi prepisivalo. Kako se koji članak iskoristi i dio njegovog sadržaja prebaci u novi članak, pobrisalo bi ga se. --Argo Navis (razgovor) 14:38, 1. travnja 2021. (CEST)

Ako je sadašnji sadržaj identičan onome koji se nalazi na stranicama HIC-a, što se gubi ako se članke obriše odmah? Onaj tko želi pisati kronologiju, može se poslužiti izravno HIC-om. GregorB (razgovor) 16:18, 1. travnja 2021. (CEST)

Neki od članaka su zapravo dotjerani, nisu svi ostavljeni kakve ih je Kubura napravio (doslovno prepisani, niti malo wikipedizirani). Prvo bi napravio kosture, dodao podnaslove po mjesecima i pod vanjske poveznice dodao sve poveznice na HIC za tu godinu (kasnije se mogu brisati, ionako će biti u izvorima). Kad se to napravi, moglo bi se pobrisati sve netaknute članke, a onda pomalo prebaciti sadržaj iz onih koji su dorađivani, pa i njih pomalo brisati. --Argo Navis (razgovor) 21:05, 1. travnja 2021. (CEST)

Wikipedija na hrvatskome jeziku definitivno zaslužuje kvalitetnu kronologiju Domovinskog rata. Osobno mislim da je najpraktičnije imati stranicu kao npr. "Kronologija Domovinskog rata", koja se dijeli na odlomke po nadnevcima, a nadnevci na godine. Smatram da je također dobra ideja ugraditi kalendar sličan ovome. --Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 16:37, 1. travnja 2021. (CEST)

Ova kronologija je prilično kvalitetno urađena: Timeline of World War II --Mhare (razgovor) 17:34, 1. travnja 2021. (CEST)

Da, kronologija Domovinskog rata bi se mogla obraditi na sličan način kao i en:Timeline of World War II, čak su i podjednako trajali. U tom slučaju bi imali Dodatak:Kronologija Domovinskog rata, s wikipoveznicama na konkretne kronogije po godini i sl..

@Koreanovsky, ne bi grupirao iste datume raznih godina kao sada. --Argo Navis (razgovor) 21:05, 1. travnja 2021. (CEST)

Slažem se, 5 članaka bi trebalo biti - po godinama, datum po datum. Timeline of World War II mi izgleda kao dobar predložak. GregorB (razgovor) 22:16, 1. travnja 2021. (CEST)

Zbog količine sadržaja, pogotovo ovog što je na HIC-u, je li bolje napraviti članke po mjesecima, kao primjerice Kronologija Domovinskog rata - 1992. (veljača), te predložak koji bi ih spajao?. Naravno neke godine "prije" (kao 1989.) ili "poslije" (1996., 1997.) ne bi imale članke za sve mjesece, ali bi po meni bilo preglednije, te naravno kronološki posložiti kategoriju.
Cybermb (razgovor) 23:33, 4. travnja 2021. (CEST)

Možemo podijeliti ili po mjesecima (samo od balvana do Oluje, ostalo po godinama) ili sve po godinama, meni sve štima. --Argo Navis (razgovor) 00:26, 5. travnja 2021. (CEST)

bolje od 1990. do 1995. sve po mjesecima (prije "balvana" ima itekako događaja koji su opisani na HIC-u; nakon "Oluje" također ima dosta - Maestral, Una, ofenzive HV-a i ABiH, pa Dayton i Erdut, odlazak Srba iz Sarajeva....)), ove ostale godine ili kompletan članak, ili ako ima više teksta razdijeliti u dijelove (1989. i ranije; 1996. i poslije)

Cybermb (razgovor) 01:07, 5. travnja 2021. (CEST)

Sve ovisi od toga koliko je sadržaja dostupno da je moguće popuniti svaki nadnevak kvalitetno, i do kojih detalja će se ići ili će se izdvojiti ono bitno i relevantno za enciklopediju. --Mhare (razgovor) 10:23, 5. travnja 2021. (CEST)

@MHare, nije potrebno popuniti svaki dan u mjesecu.

Predlažem ovako:

Kronologija Domovinskog rata – 1989. - srpanj 1990. (nemam bolje ideje za naslov, ali kad sve bude složeno po redu, lako mi promijenimo naslov ako zatreba)

Kronologija Domovinskog rata – kolovoz 1990. (balvani) ... Kronologija Domovinskog rata – prosinac 1990.

Kronologija Domovinskog rata – siječanj 1991. ... Kronologija Domovinskog rata – prosinac 1991.

Kronologija Domovinskog rata – siječanj 1992. ... Kronologija Domovinskog rata – prosinac 1992.

Kronologija Domovinskog rata – siječanj 1993. ... Kronologija Domovinskog rata – prosinac 1993.

Kronologija Domovinskog rata – siječanj 1994. ... Kronologija Domovinskog rata – prosinac 1994.

Kronologija Domovinskog rata – siječanj 1995. ... Kronologija Domovinskog rata – prosinac 1995. (ili do studenog, kad je potpisan daytonski sporazum)

što s periodom od daytonskog sporazuma do Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja (1/1998.)? --Argo Navis (razgovor) 19:40, 5. travnja 2021. (CEST)

P.S. Gledam en:Timeline of World War II (1940)... ako se pokaže da nema dovoljno materijala za kronologiju po mjesecima, lako kasnije spojimo u godine. --Argo Navis (razgovor) 19:42, 5. travnja 2021. (CEST)

Dobar prijedlog. Podržavam! ZA--Pax Vobiscum! (razgovor) 13:25, 9. travnja 2021. (CEST)

ZA: Slažem se. --Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 16:17, 10. travnja 2021. (CEST)

Stranice o nogometnim sezona po rangovima - 2 ideje

Imamo članke kao 4. rang HNL-a 2016./17. gdje u poglavlju "MŽNL Bjelovar-Koprivnica-Virovitica" imamo

Podrobniji članak o temi: MŽNL Bjelovar-Koprivnica-Virovitica 2016./17.

Druga poglavlja nemaju {{glavni}}. Koliko vidim, u izdvojenim člancima je sadržaj otprilike isti kao i u člancima po rangovima.

Predložio bi da iz svih članaka po rangovima izdvojime lige u zasebne članke (wp na članke o tim ligama po sezonama su uglavnom crvene), a da u člancima po rangovima i sezonama bi ostavio samo prvake i možda još poneki podatak.

Predložio bi i stvaranje skupnih predložaka svih natjecanja u jednoj sezoni, dakle obrnuta logika od {{1. ŽNL Osječko-baranjska sezone}}. Tamo su sve sezone za jednu ligu, a ja predlažem da imamo i sve (hrvatske nogometne) lige za jednu sezonu. kod dodavanja tih predložaka bi pobrisao poglavlje "Poveznice" jer bi se upravo te poveznice nalazile u novim skupnim predlošcima. --Argo Navis (razgovor) 14:03, 2. travnja 2021. (CEST)

@Argo Navis znam da na HR Wikipediji ima najviše i pojedinačnog i skupnog entuzijazma za muški nogomet i katoličanstvo (ne čudi me obzirom na sastav sudionika), te da si ti entuzijastičan oko tehnoloških riješenja, ali...bilo bi dobro prvo napraviti kriterije oko nogometa jer ovo biografsko i promotivno ubadanje niželigaških klubova i igrača u enciklopediju u najmanju ruku nije fer prema svim drugim vrstama sadržaja, a imam i dojam da je situacija i kompleksnija uzme li se u obzir mešetarenje igračima. Ovo govorim već možda peti put. -- Zblace (razgovor) 08:43, 4. travnja 2021. (CEST)

Pošto sam većinu tih članaka (rangovi lige za HNL po sezonama ) za HNL ja napravio, osjećam se malo prozvanim. Ja bih i dalje u člancima za rangove lige ostavljao tablice te ukoliko postoji članak pod predložak {{glavni|liga xy sezone abcd./ef.}} . U članku o ligi se obično i napiše nešto o njoj, sudionici, prvak, možda rezultati ili rezultatska križaljka (sa svim ili ponekim rezultatima, ili bar spremna da se popuni rezultatima), ako su dostupni strijelci, kvalifikacije za višu ili nižu ligu i slično. Da se to stavlja u članke za rangove, bilo bi "malo previše", ali mislim da je dovoljno staviti ljestvicu.
Ja imam običaj ostale članke po rangovima natjecanja stavljati u Unutarnje poveznice, pa je to pomeni jednostavno do stila pisanja pojedinih suradnika.
Ja također stavljam Izvore prije Vanjskih poveznica, jer mi je tako preglednije, pogotovo ako imamo više (recimo 20ak pa do 100tinjak izvora), možda nije u duhu Wikipedije, ali ja tako radim.
Što se tiče predloška za sve lige, to bi bilo OK, ali onda imamo problem da se godišnje u seniorskom nogometu odigra cca 60ak liga i ukupno 90-100 skupina te oko 1000 do 1100 klubova, pa bi predložak ispao malo "prevelik". Meni se recimo sviđa predložak kakav je na en.wiki - sezona 1989./90..
@Zblace, hr.wikipediju pretežno koriste govornici hrvatskog jezika i osobe koje se njime služe, kao i srodnih jezika, a ne velikih (engleski, njemački, talijanski, španjolski...) gdje imaš web-sajtove sa cjelokupnim povijestima liga, indeksima klubova i slično, nezavisno od wikipedije, ali to na manjim jezicima je malo teže iako ima takvih pokušaja i dobrih stranica (almis.sritis.lt - Litva) ili (magyarfutball.hu - Mađarska - vjerojatno najbolje što sam ikad vidio). Što se tiče ligaške povijesti na hrvatskom ili jezicima iz bivše države, nema baš takvih (jedino možda exyufudbal.in.rs - ali oni su većinom za vrijeme prije WWII). Da bi se došlo do podataka o ligama, povijesti klubova, ljestvicama, utakmicama i sl. potrebno je "dobro kopati po raznoim internetskim stranicama (klubova, saveza, nešto općenitih, sportskih portala, forumima pa onda traži izvore za njih), knjigama, monografijama, almanasima, arhivama novina i časopisa...a Wikipedija je savršeno mjesto gdje se to može nekako "okrupniti" i "usustaviti" te da "bude na jednom mjestu".
Tebe možda takav sadržaj uopće ne zanima, mene da, a vjerujem i dosta korisnika ovdje nalazi dosta toga i hr.wikipedija im je "zgodan izvor" za te stvari u bespuću Interneta.
Također nešto slično radimo i za ostale športove - rukomet, vaterpolo, odbojku, vaterpolo, mali nogomet / futsal, ...
Naravno, nisam ja jedini koji je radijo te članke, bilo ih je više (Pera detlic, Sirijus C, Mala Venecija, Mile grobar, Pluki i drugi), ali sam ih težio nekako usustaviti i da budu što više "wiki" i pokrijepljeni sa što više mogućih izvora (posebno za niže lige).
Pozdrav, Cybermb (razgovor) 22:34, 4. travnja 2021. (CEST)

@Cybermb, nemoj se osjećati prozvanim, nedavno sam popravljao wikipoveznice u tvom imenskom prostoru, šokirao sam se koliko si toga napisao :). Može ostati i cijela tablica u rangu po sezoni, imaš pravo.

U skupni bi išle samo lige, ne i klubovi.

Izvori idu ispred Vanjskih p., to je standard, ništa sporno.

@Zblace, hr wiki je daleko najbolji izvor na internetu za hrvatska natjecanja bilo kojeg sporta po sezonama. Ako treba i 10. rang lige, ja podržavam. Što se tiče sportaša, mislim da je nastup u 1. ligi već sada preduvjet. --Argo Navis (razgovor) 00:38, 5. travnja 2021. (CEST)

@Cybermb i ostali, evo prijedlog skupnog predloška:

Kad bi imali sve ove članke, a sve tablice već imamo, mogli bi u svaku tablicu u zadnjem stupcu imati povezicu na sljedeću sezonu (ovako), pa bi bilo koji klub mogli lako pratiti iz godine u godinu (barem ako klikamo sezone unaprijed). --Argo Navis (razgovor) 14:48, 12. travnja 2021. (CEST)

Neke od crvenih poveznica u predlošku su crvene jer pokazuju na npr. 3. ŽNL Istarska – Sjever A 2017./18., a mi imamo zbirni članak 3. ŽNL Istarska 2017./18.. Možemo raspraviti trebamo li raditi stranicu za svaku tablicu posebno ili u nekim slučajevima, npr. kad se na kraju sezone vrši doigravanje između pobjednika skupina, možemo ostati pri zbirnoj stranici kao 3. ŽNL Istarska 2017./18.. --Argo Navis (razgovor) 15:14, 12. travnja 2021. (CEST)

Poveznice na Registar kulturnih dobara RH Ministarstva kulture

Rekao bih da više nisu kratkotrajne kao što su nekada bile, već su stalne, a i u funkciji je i geoportal koji može olakšati mnoge stvari.-- MaGa▀▄^{poruči mi} 16:18, 3. travnja 2021. (CEST)

@MaGa, hvala, može pomoći, mene je motiviralo da stalno gledam ima li što u blizini kad šetam :). Evo, taman idem stavit još slika na commons. --Argo Navis (razgovor) 17:57, 5. travnja 2021. (CEST)

Prijedlog: Standardizacija naziva odjeljka „See also”

Trenutačno odjeljak „See also” koji služi popisivanju sličnih članaka prevodimo kao: "Vidi i(:)", "Vidi još(:)", "Vidi također(:)", "Također vidi(:)", "Također pogledajte" "Pogledajte i(:)", "Pogledajte i ovo(:)", "Pogledajte još(:)", "Pogledajte također(:)", "Slični članci(:)", "Srodni članci(:)", "Povezani članci(:)", "Unutarnje poveznice" itd. Bilo bi dobro kada bismo se opredijelili za jedan naziv kako bismo njegovali dosljednost. Osobno mi se dopada oblik "Srodni članci" jer je jezgrovit, nije doslovan prijevod i ne sadrži obraćanja čitaocu, odnosno čitaocima. Što vi mislite? Koji oblik odabrati? – Aca ^{💬 ● ❤️️} 21:13, 3. travnja 2021. (CEST)

 Komentar: @Aca, ja oduvijek koristim Vidi još jer je to najčešći oblik na wikiju. – Croxyz ^💬 21:22, 3. travnja 2021. (CEST)

Hvala na odgovoru, @Croxyz! Vidim da su se mnogi naviknuli na taj oblik. Ako se zajednica složi, možemo njega izabrati. Međutim, valjda imati na umu da iako je nešto najčešće, ne mora automatski značiti da je ispravno. Meni se osobno ovaj oblik ne dopada jer se rabi imperativ 2. lica jednine. U UX dizajnu, imperativ 2. lica jednine rabi se za nazive poveznica ili dugmadi – za označavanje dijelova sučelja koji posredno ili neposredno obavljaju neku radnju. Ovdje to nije slučaj, pa ne znam koliko je oblik intuitivan u tom pogledu. – Aca ^{💬 ● ❤️️} 22:26, 3. travnja 2021. (CEST)

@Aca dobar kontra argument. -- Zblace (razgovor) 08:46, 4. travnja 2021. (CEST)

 Komentar: Podržavam standardizaciju naziva poglavlja. Redoslijed bi isto trebao biti standardan: Vidi još (ili kako god to nazvali), pa Izvori, pa Vanjske poveznice. Uglavnom i jest tako. GregorB (razgovor) 21:41, 3. travnja 2021. (CEST)

@@GregorB: Može! Ako postignemo ovdje konsenzus, mogli bismo ovo zapisati u vidu smjernice, kao što je to slučaj na en.wiki. – Aca ^{💬 ● ❤️️} 22:37, 3. travnja 2021. (CEST)

 Komentar: Ja sam za slobodu, nek se vidi i malo autorske osobnosti. Više me brinu članci bez ijednog izvora ili oni s lošim pravopisom i lošijom sintaksom. Za mnoge poveznice u »Vidi još« (što je daleko najčešći oblik na hr.wiki) bilo bi puno bolje da su već u tekstu, u dosta slučajeva i jesu pa se tu onda ponavljaju. Što bi bili članci srodni članku, što ja znam, Split? Je li to Dodatak:Popisi poznatih osoba iz Splita (sada:povezani članak), je li to Zagreb, Solin, je li to Sveti Dujam (sada:također pogledajte)? Ovi se popisi na dnu najčešće izrode u popise bez kriterija u kojima više toga nedostaje nego što ga ima. Wiki je tekst s poveznicama, ne popisi poveznica bez konteksta. pon_or (razgovor) 22:29, 3. travnja 2021. (CEST)

@@Ponor: Hvala na komentaru! Apsolutno se slažem da se u odjeljku često nalaze bilo nepotrebne, bilo irelevantne poveznice. Ipak, ja sam više za standardizaciju naziva kako bi čitateljima bilo jednostavnije i intuitivnije pronaći takve odjeljke. Isto važi i za odjeljak za izvore. Često čitatelji žele najprije da vide koji su izvori rabljeni pri izradi članka kako bi se uvjerili u njegovu pouzdanost. Ako dopustimo "šaranje" oblicima "Reference", "Izvori", "Vrela" (ovo sam viđao lol), "Istočnici" (ovo sam smislio lol), ne znam kako možemo čitateljima olakšali njihovo pronalaženje, osobito kada je riječ o duljim člancima. – Aca ^{💬 ● ❤️️} 22:46, 3. travnja 2021. (CEST)

Može se preporučiti nekoliko oblika u WP:S (koji je, srećom?, 100× kraći od engleskog MOS), ali ne bih uniformirao, nikako ne botom. Već na primjeru Splita, a izvukao sam ga slučajno, imamo dva nestandardna oblika s tvoga popisa koje ne bi trebalo spajati u jedan. I meni naslov »Vidi još« ostane visjeti, ne volim ga.

»Povezani članci«, »Također pogledajte«, »Dodatno o temi«, »Srodni članci« (...) su mi prihvatljivi kao prijedlozi za WP:S, koji točno uzeti razlikuje se od slučaja do slučaja. Kad se piše Rotacija polja, srodni članak je Divergencija polja (ha! tamo imamo »Vezani pojmovi«), ali članak Sveti Dujam nije srodan članku Split (svetac vs. grad). »Vrela« se tu i tamo nađu u hrv. publikacijama, često kao »Literaturna vrela« (?!). »Izvori« na hrwiki su barem deset puta češći, a najčešći, nažalost, » «. pon_or (razgovor) 00:06, 4. travnja 2021. (CEST)

Zaboravili ste na oblik Poveznice koji je, koliko ja znam, zapravo najčešći Ja sam bezbroj puta ispravio druge oblike u "Poveznice", kao i "Vrela" i "Reference" u "Izvori". --Argo Navis (razgovor) 06:06, 4. travnja 2021. (CEST)

@Argo Navis, istina je, najbrojnije su; a evo ja ih dosad nisam primijetio. Otvorio tri s prve stranice regexp-pretrage: u Drugi svjetski rat to su »Vanjske poveznice«, u Biljke su poveznice od poljoprivrede do pčela (bilo bi najbolje izlistati cijelu Wikipediju), u Kršćanstvo od Biblije do crkvenog namještaja. Kao što smo rekli, nije tu naslov naš najveći problem nego neselektivnost. Generički naslov »Poveznice« u tom samo pomaže: poveznice na što? pon_or (razgovor) 06:29, 4. travnja 2021. (CEST)

Kad već spominjemo Split, stavljao sam u poveznice članke za koje sam smatrao da bi čitatelju mogli biti zanimljivi. Međutim, zapravo je to (neželjeni) neprirodni način stavljanja poveznica. Zapravo bi prirodno bilo da kad napišemo novi članak da ga stavimo u poveznice članaka koji već postoje, a koji su mu na neki način hijerarhijski (direktno) nadređeni ili barem istovjetni. Npr. ako napravim članak Zlatna vrata, onda bi trebao dodati link u članak o Splitu, Dioklecijanovoj palači, ali i u članke o Srebrnim, Brončanim i Željeznim vratima palače. Ne bi trebao stvarati link u članku o SD županiji ili antičkoj povijesti.

Što se tiče rasporeda poglavlja, mislim da baš "Izvori" moraju ići na sami kraj članka, iza vanjskih poveznica. Međutim, što se tiče samih naziva poglavlja, mislim da bi bila greška "propisivati" nazive smjernicama. Možemo napraviti preporuke, ali ne mislim da je propisivanje u duhu wikipedije (iako, kako se već zna, ja se zalažem da se pravila detaljno napišu).

Najproblematičnije mi se čine "poveznice" koje nemaju točno definirane kriterije. Negdje su nabacani slični članci, negdje su navedeni članci iz iste kategorije, negdje su linkovi na detaljnije članke. Također, ovisi o tome koji je tip članka - kod pojedinih tipova postoje interna pravila između suradnika koji takve članke uređuju. Uglavnom, po mom sudu, ovakav modus neusklađenosti ima i nekakav svoj šarm. Uostalom, puno se više može napraviti kroz infoboxove, jer oni su obično plod nekakvog konsenzusa između zainteresiranih suradnika, a imaju sličnu funkciju.

Možda bi bilo najbolje u uputama (ne smjernicama) navesti koje se sve vrste ovih "servisnih" poglavlja koriste i u koju svrhu, a ostaviti suradniku na volju i konačnu strukturu i nazive tih poglavlja. U, konkretno, članku Split korištene su tri vrste - Povezani članci, Poveznice (Također pogledajte), Vanjske poveznice i Izvori, tim redoslijedom.  Imbe  hind 💊 21:25, 4. travnja 2021. (CEST)

 Komentar: Dobro opažanje, @Argo! Zbilja izgleda kao da su "Poveznice", po meni najgori naziv, najučestalije (omjer: 6.085:5.355). Preispitat ću pružene oblike (@Ponor):

• „Srodni članci” – jezgrovit prijevod, precizno, rabi se u nekim izvorima (najčešće vijestima), podržavam;
• „Povezani članci” – jezgrovit prijevod, precizno, rabi se u nekim izvorima (najčešće vijestima), podržavam;
• „Također pogledajte” – veća usklađenost s principima UX dizajna, bolje od jednine (pogledaj/vidi), nije baš jezgrovito, podržavam;
• „Dodatno o temi” – neprecizno, nije jezgrovito, ne podržavam;
• „Poveznice” – neprecizno; postoje vanjske i unutarnje poveznice, ne podržavam;
• „Unutarnje poveznice” – preciznije, OK, mada mi se osobno ne dopada razbacivanje terminima, djelomično podržavam.

– Aca ^{💬 ● ❤️️} 11:29, 4. travnja 2021. (CEST)

 Komentar: "Dodatno" je najbolji prijevod engleske sintagme "see also" na naš jezik. Tvorba "vidi još" se pojavila kad su se prijevodima i prilagodbama počeli baviti oni koji ne znaju da prijevod nije izravno prevođenje riječi, nego značenja ('see also', je l'). Odnosno kad su se prijevodima počeli baviti svi živi i neživi. Od sličnih izraza tradicionalno je kod nas u upotrebi jedino "vidi" (odnosno 'v.' u kurzivu) kad se čitatelja, bilo odmah u rečenici ili češće fusnoti, upućuje na dodatne izvore ili objašnjenja. (Postoji još i 'čitaj' odnosno 'č.' u kurzivu, ali se koristi kad se čitaocu želi dati do znanja kako fonetski pročitati neko ime ili izraz; u rjeđim slučajevima se koristi i u satiri.) Mislim, radite što hoćete i kako hoćete, stvarajte vlastite standarde ako to želite, ali najprirodniji prijevod izraza "see also" na hrvatski je "dodatno". — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 141.138.32.234 (razgovor • doprinosi) 15:56, 4. travnja 2021.

Hvala na duljem komentaru! Slažem se u cijelosti da je trenutačno, nažalost, stanje takvo da se često javljaju anglicizmi i engleske rečenične kontrukcije u srpskohrvatskome jeziku. Međutim, što se tiče varijante „Dodatno” (ili "Srodno", "Povezano"), dakako je bolji prijevod od "Vidi još", ali djeluje mi nejezgrovito i neprecizno. Dapače, djeluje nepotpuno. Čini mi da je ipak najbolje opredijeliti se za "Također pogledajte" jer se odjeljci See also ne rabe samo u GIP-u. Stoga, "Srodni članci" i "Povezani članci" nisu najbolji izbor. BTW, pozivam te da napraviš suradnički račun. Totalno je besplatno, a pruža mnoge pogodnosti! Srdačan pozdrav! – Aca ^{💬 ● ❤️️} 23:22, 4. travnja 2021. (CEST)

Hej, Aco. Hvala na preporuci. Korisnički račun zapravo imam, ali ga koristim vrlo rijetko i to samo za uređivanje Wikipedije na engleskom i drugim jezicima. Nekad davno sam u nekoliko navrata pokušao uređivati i hrvatsku verziju, ali se moje promjene nisu sviđale administratorskoj garnituri (koja je, koliko pratim, nedavno dobila dobar povod da konačno ostvari svoje snove o putu u Južnu Ameriku), pa sam nakon par pokušaja odustao. Što se tiče prijevoda — to je normalno. Ne leže uvijek svi prijevodi svakom uhu, niti je u znatnom broju slučajeva uopće moguće izravno prevesti hrpu riječi ili izraza ako se želi poštovati tradicija i priroda jezika. "Dodatno" jest najkorišteniji i najprirodniji prijevod izraza "see also". Barem bio desetljećima. Imperativi ('vidi još') su kod nas rijetki, a posebno u drugom licu jednine. Češće se u javnoj upotrebi javljaju tek posljednjih godina s nastojanjima kompanija da stvore nekakvu umjetnu neposrednu povezanost sa svojim kupcima pa se potrošačima u komunikaciji obraćaju kao dobrim prijateljima ('Aco, kupi mobitel!', 'Aco, pogledaj našu ponudu!', 'Aco, budi naš prijatelj!') — što kod nas zvuči podjednako smiješno i jadno. Guraju ih, naravno, direktori koji su završili marketinške vikend tečajeve i misle da je sve što dolazi iz Amerike sveto pismo. No, to je neka druga tema. Što se tiče prijevoda, na vama je što ćete odlučiti koristiti. Stvarati standarde na ovakvim projektima je dobar i vrlo koristan običaj, ali inzistirati na proskribiranju jezika je besmisleno jer on živi pravilima usprkos. Sretno. 141.138.40.84 22:45, 9. travnja 2021. (CEST)

 Komentar: Čini mi se da nema lakog i brzog koncenzusa ZA standardizaciju. Predlažem da se bar suzi izbor tako da se dogovorno napuste glasanjem PROTIV bar neke (jako) loše opcije oko čega je donjeti relativno lako brzu odluku. Tako bi suzili popis na bar pola od postojećeg te sačuvali trag procesa a onda nekad u budućnosti ići dalje. Evo ja bi glasao PROTIV 'vidi' jer mi se čini da bi svi oni trebali biti u tekstu, a i nemogu smislit taj imperativ. @Aca jel ti to OK? --Zblace (razgovor) 17:37, 5. travnja 2021. (CEST)

@@Zblace: Da, mišljenja su zajednice doista podijeljena. Možda bismo mogli provesti jednu anketicu u vidu glasovanja, a tri opcije s najvećom podrškom bile bi izabrane kao standardizirane. Time bismo bar malo riješili ovo šarenilo. Da se ogradim, stava sam da Wikipedija nije demokracija, ali ovdje je riječ o uredničkoj i čitateljskoj preferenciji koja neće mnogo utjecati na sadržaj samih članaka, pa možemo provesti glasovanje. Slažete li se svi? – Aca ^{💬 ● ❤️️} 21:40, 5. travnja 2021. (CEST)

Meni su "unutarnje poveznice" ok opcija, jer su pandan vanjskima. Vidim da se mnogima ne svidjaju. Blah, tesko cemo se oko ovoga usuglasiti. Ionic22 (razgovor) 12:06, 6. travnja 2021. (CEST)

"Unutarnje poveznice" su tehnički opis. Bilo bi loše da na ploči s instrumentima imamo sklopku, i da je objasnimo riječima "ovo je sklopka". Svakako, ali po čemu se razlikuje od ostalih sklopki? (Odnosno, konkretno, po čemu se ove unutarnje poveznice razlikuju od ostalih koje se nalaze u tijelu članka; koja im je uloga?)

Standardizacija ne mora biti stopostotna, za naziv poglavlja OK bi bilo i kad bi postojala npr. dvojnost, tj. da barem za neka dva naslova odredimo da su standardni, a da je sve ostalo nestandardno. GregorB (razgovor) 13:39, 6. travnja 2021. (CEST)

Ako se još uvijek uvažavaju mnijenja i prijedlozi, predlažem Pogledajte još ili Vidjeti i, uz prednost drugom obliku odn. infinitivu nad imperativom. Vidi i ne »zvuči« dovoljno »formalno« za enciklopediju (ili mrežno mjesto koje teži tomu). Ugodan dan svima!--Pax Vobiscum! (razgovor) 13:13, 9. travnja 2021. (CEST)

Nadalje, u raspravi u svezi poveznica i izvora. Poveznice (odn. Vanjske poveznice) podržavam, a i uvijrežene su i korištene u hrvatskom jeziku, kao i na Wikipediji na hrvatskom jeziku. Isto vrijedi i za Izvore, razvidno prisutne u gotovo svakomu članku, iako bih osobno predložio i preporučio Vrela, no vjerojatno bi bio prevelik zalogaj, ako bi se zajednica i složila s tim, promijeniti Izvore u Vrela (»Vrela« su kao naziv(nik) zastupljena u brojnim znanstvenim časopisima i mrežnim mjestima). Odsudno je u raspravi oko nazivlja držati se hrvatskog (standardnog) jezika, što vidim da se i poštuje u ovoj raspravi. Pohvala i podrška u tomu smjeru!--Pax Vobiscum! (razgovor) 13:21, 9. travnja 2021. (CEST)

Rekao bih da su vrela previše stiliziran pojam za enciklopediju. U Anićevu rječniku ta se riječ odnosi samo na vrutak, izvor kakve vode, dok izvor ima potvrđeno dodatno značenje: dokument, djelo ili nešto slično što se koristi za znanstveno istraživanje. --Neptune, the Mystic 18:15, 10. travnja 2021. (CEST)

Anketiranje

Pokrećem anketiranje (glasovanje) za standardizaciju naziva odjeljka „See also”. Iako Wikipedija nije demokracija, ovdje je riječ o čitateljskoj i uredničkoj preferenciji koja neće mnogo utjecati na sam sadržaj članka, stoga je glasovanje, nadam se, opravdano. Tri naziva s najviše glasova podrške bit će izabrana kao standard(izira)na i preporučena u nekoj od budućih smjernica. Glasuje se samo predloškom {{za}}. Mada nije nužno, preporučuje se da obrazložite svoje glasove. Može se vršiti dodatno preglasavanje ako bude potrebno. – Aca ^{💬 ● ❤️️} 21:51, 9. travnja 2021. (CEST)

Aco, smatram da se ovakvo nešto treba organizirati na stranicama za prijedloge. Ovaj put nek' bude u kafiću, ali samo kažem za budućnost. Lijepo te pozdravlja, Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 16:08, 10. travnja 2021. (CEST)

U redu! – Aca ^{💬 ● ❤️️} 17:13, 10. travnja 2021. (CEST)

Vidi i

1. ZA--Fraxinus (razgovor) 21:55, 9. travnja 2021. (CEST)

Vidi još

1. ZA Jer je najčešće korišteno. – Croxyz ^💬 22:52, 9. travnja 2021. (CEST)
2. ZA —Ivi104 23:07, 9. travnja 2021. (CEST)
3. ZA – najčešće se rabi. --Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 16:16, 10. travnja 2021. (CEST)
4. ZA Razuman i objektivan prijedlog. --FriedrickMILBarbarossa (razgovor) 18:28, 10. travnja 2021. (CEST)
5. ZA--Franjo Josip (razgovor) 18:16, 12. travnja 2021. (CEST)

Vidi također

1. ZA--Franjo Josip (razgovor) 18:16, 12. travnja 2021. (CEST)

Pogledajte i

1. ZA--Pax Vobiscum! (razgovor) 15:43, 10. travnja 2021. (CEST)
2. ZA Nemam većih primjedbi na ovakav prijedlog. --Neptune, the Mystic 18:10, 10. travnja 2021. (CEST)

Pogledajte još

1. ZA--Pax Vobiscum! (razgovor) 15:43, 10. travnja 2021. (CEST)

Pogledajte također

1. ZA--Pax Vobiscum! (razgovor) 15:43, 10. travnja 2021. (CEST)

Pogledajte i ovo

1. ZA--Pax Vobiscum! (razgovor) 15:43, 10. travnja 2021. (CEST)

Također pogledajte

1. ZA – iako nije jezgrovit prijevod, slaže se sa smjernicama UX dizajna. – Aca ^{💬 ● ❤️️} 21:51, 9. travnja 2021. (CEST)
2. ZA--Pax Vobiscum! (razgovor) 15:43, 10. travnja 2021. (CEST)
3. ZA – Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 16:16, 10. travnja 2021. (CEST)
4. ZA Nemam većih primjedbi na ovakav prijedlog. --Neptune, the Mystic 18:10, 10. travnja 2021. (CEST)

Slični članci

1. ZA – jezgrovit prijevod. – Aca ^{💬 ● ❤️️} 21:51, 9. travnja 2021. (CEST)

Srodni članci

1. ZA – jezgrovit prijevod. – Aca ^{💬 ● ❤️️} 21:51, 9. travnja 2021. (CEST)
2. ZA – najmanje problematičan izbor -Zblace (razgovor) 13:23, 10. travnja 2021. (CEST)
3. ZA--Pax Vobiscum! (razgovor) 15:43, 10. travnja 2021. (CEST)
4. ZA – Zvuči najbolje. --Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 16:16, 10. travnja 2021. (CEST)
5. ZA – Maestro Ivanković 20:54, 10. travnja 2021. (CEST)
6. ZA Razuman i objektivan prijedlog. --FriedrickMILBarbarossa (razgovor) 20:00, 11. travnja 2021. (CEST)
7. ZA--Argo Navis (razgovor) 08:53, 12. travnja 2021. (CEST)

Povezani članci

1. ZA – jezgrovit prijevod. – Aca ^{💬 ● ❤️️} 21:51, 9. travnja 2021. (CEST)
2. ZA--Pax Vobiscum! (razgovor) 15:43, 10. travnja 2021. (CEST)
3. ZA – Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 16:16, 10. travnja 2021. (CEST)
4. ZA Nemam većih primjedbi na ovakav prijevod. --Neptune, the Mystic 18:10, 10. travnja 2021. (CEST)
5. ZA – Maestro Ivanković 20:55, 10. travnja 2021. (CEST)
6. ZA I ostali prijedlozi su mi dobri, ali mi se čini da je ovaj najbolji. --Kraljnnm (razgovor) 19:27, 11. travnja 2021. (CEST)
7. ZA--Argo Navis (razgovor) 08:53, 12. travnja 2021. (CEST)
8. ZA--Franjo Josip (razgovor) 18:16, 12. travnja 2021. (CEST)

Unutarnje poveznice

1. ZA--Pax Vobiscum! (razgovor) 15:43, 10. travnja 2021. (CEST)
2. ZA Ionic22 (razgovor) 12:07, 11. travnja 2021. (CEST)

Komentari

• Samo da napomenem da "Vidi još" nije najčešći oblik kako je iznad navedeno; najčešće se upotrebljavaju "Poveznice" (6 116), pa tek onda "Vidi još" (5 367). – Srđan (razgovor) 18:17, 10. travnja 2021. (CEST)

  Poveznice – 6116. Vidi još – 5367. Povezani članci – 2200. Unutarnje poveznice – 1275. Vidi također – 379. Također pogledajte – 304. Pogledajte i ovo – 158. Vidi i – 128. Srodni članci – 60. Pogledajte također – 40. Pogledajte i – 11. Također vidi – 10. Pogledajte još – 7. Dodatno – 4. Slični članci – 3. Vidjeti i – 3.

• Budući da se traže samo glasovi za, uklonit ću prethodne glasove protiv i navesti ih ovdje za svaki unos jer vjerujem da je u redu dati nekakav oblik povratnih informacija.

Oblici "vidi i", "vidi također", "također vidi" i "vidi još" ne odgovaraju mi jer sam skloniji drugom licu množine u tom kontekstu, a oblici "vidi i ovo" i "pogledajte i ovo" čine mi se izrazito neformalnima zbog te pokazne zamjenice. Nisam posve protiv oblika "pogledajte još" i "pogledajte također", ali čini mi se da su to sve varijacije na temu izraza "također pogledajte", koji mi je najbliži. "Vidjeti i" i "Pogledati i" smatram odbojnima jer vjerujem da se čitateljima valja obraćati ili s poštovanjem (dakle, korištenjem drugog lica množine) ili nikako (npr. korištenjem izraza koji opisuje sadržaj, a ne što čitatelj mora napraviti); infinitiv mi jednostavno ostavlja, kako bi se reklo, loš okus u ustima. Također se ne slažem s prijedlozima "slični članci" i "srodni članci" (ti pridjevi kao da u ovom kontekstu imaju uže značenje od "povezani"; takva čvrsta povezanost može, ali i ne mora postojati, zbog čega mi je bliže "labavije" rješenje "povezani članci"), "unutarnje poveznice" (jer postoje i "unutarnje poveznice" u samome tekstu članka, tako da je pitanje što ih razlikuje od ostalih), "poveznice" (iz sličnog razloga, uglavnom većeg stupnja neodređenosti), "dodatno o temi" (jer navedeni članci ne moraju nužno pokrivati istu temu) i "dodatno" (jer takav naslov zahvaća više od onoga što bi trebao, odnosno može se odnositi i na vanjske poveznice, ali i sadržaje na drugim Wikimedijinim projektima). --Neptune, the Mystic 18:37, 10. travnja 2021. (CEST)

 Komentar: Ne čini mi se da navedeni nazivi nužno opisuju istu stvar pa se ne mogu natjerati glasati (OCD). Koliko vidim, postoje najmanje dva različita načina isticanja poveznica u članku - (1) linkovi na članke koji se tematski naslanjaju na trenutni članak (to je ovaj "vidi još" vulgaris). (2) Linkovi na detaljnije članke o djelovima trenutnog članka. Pri tome se "naslanjanje" iz tipa (1) može dodatno raslojiti na još dva tri tipa poveznica - možda na (1a) vulgaris poveznice (gdje je kriterij zapravo samo preporuka suradnika koji uređuje) i (1b) tematske poveznice (npr. u jednom članku, recimo Split, mogu biti dva ili više "Više o X" poglavlja), a (2) se može raslojiti na (2a) s linkovima na podčlanke/dodatke i (2b) sa linkovima na opširnije/detaljnije članke vezane za poglavlja trenutnog članka. Napravio sam ogledni primjer sva 4 tipa na članku Split (nemojte revertati, sredit ću ja nakon konsenzusa).  Imbe  hind 💊 03:28, 11. travnja 2021. (CEST)

Iako nije konvencionalno...Sviđa mi se! -- Zblace (razgovor) 12:02, 11. travnja 2021. (CEST)

Slažem se, ovo je jedna od smislenijih lista poveznica i što se mene tiče može ostati ovakva. pon_or (razgovor) 14:22, 11. travnja 2021. (CEST)

 Komentar: Oko glasanja: Žao mi je da se negativno diskriminira negativno glasanje (nevidim nikakvu korist od die hard pozitivizma), a u slučaju da imamo negativno mogli bi bar izbiti najlošije opcije za ovaj put, prema konačnom usaglašavanju. --Zblace (razgovor) 12:02, 11. travnja 2021. (CEST)

 Komentar: »Nismo demokracija, ali...« idemo hiniti da jesmo pa ćemo izabrati (po kojim i čijim pravilima?) tri (zašto tri?) najdraža naslova koje ćemo onda staviti u neku buduću smjernicu (samo to? neće biti promjene u starim člancima?). Mislio sam da mi ovdje gradimo konsenzus. Evo kako to ide: »reaching consensus involve an effort to incorporate all editors' legitimate concerns, while respecting Wikipedia's policies and guidelines.« Gore u raspravi bilo je jasnije da neki naslovi nisu pogodni i trebali smo odlučiti što s njima; mogli smo prebaciti »Poveznice« u »Povezane članke«, i neke varijante koje se rijetko pojavljuju u češće varijante. Na primjeru Splita Imbehind je lijepo pokazao da se ne može i ne treba nametati generička rješenja. »Više o temi« (»Dodatno o temi«), gdje je tema arhitektura ili povijest ili sport je baš pravi način pisanja velikih članaka u kojima neki pojmovi ne stignu biti spomenuti. Previše se tinte troši na sporednu temu... pa hajdmo prvo vidjeti pravila po kojima se ovdje glasa o sadržaju i što ćemo s »ali« u »nismo demokracija«? pon_or (razgovor) 14:22, 11. travnja 2021. (CEST)

@@Imbehind, @Ponor, @Zblace: Polovica poveznica u tom članku suštinski je nepotrebna. Podsjetio bih da Wikipedija nije spremište (unutarnjih i vanjskih) poveznica (WP:LINKFARM). Opće je pravilo da unutarnje poveznice koje su već spomenute u samom članku ne trebaju biti u odjeljku See also. Pretjerani popisi poveznica mogu oštetiti članke i odvući pozornost od same svrhe Wikipedije. Što se izbora oblika tiče, neki su se zalagali za potpunu slobodu. Kako onda da dođemo do konsenzusa? Anketa je ovdje najbolja stvar kako bismo vidjeli koje oblike zajednica preferira; svačije mišljenje se računa. – Aca ^{💬 ● ❤️️} 15:01, 11. travnja 2021. (CEST)

Ovo je silovanje konsenzusa, ne konsenzus. Ako nema konsenzusa, nema ga, to nije razlog da se ide glasati. Daj neki drugi prijedlog. Jest, rekli smo da su poveznice u tzv. Vidi još najčešće nepotrebne, ali kako taj problem rješavamo generičkim naslovom/naslovima? Neke wikipedije uopće nemaju taj odjeljak, na ruskoj ga još nisam vidio (bravo za njih). Jest, rekao sam sloboda: što nije krivo, može ostati. Nisam još vidio konsenzus da sve postojeće oblike naslova treba pretvoriti u jedan ili tri. Zblace je predložio da se ide prema konsenzusu koje naslove treba ukloniti, taj prijedlog je zanemaren. Tri su suradnika glasala protiv, dekretom je odlučeno da se takvi glasovi ne priznaju. Do kad se glasa? Što će se dogoditi kad se nešto izglasa? A judge should declare a mistrial. pon_or (razgovor) 15:29, 11. travnja 2021. (CEST)

Slažem se da je nepotrebna. Ovo sam i napravio samo kao ilustraciju i ni sam ne smatram takvo nešto konačnim prijedlogom ili nečim s čim sam u potpunosti zadovoljan (pogotovo izborom samih poveznica). To je napravljeno kao podloga za raspravu i kao ilustracija da se ne radi samo o izboru jedne fraze (ili tri) koje bi trebale biti preferirane (ne nametnute) u naslovima poglavlja. Uglavnom, pod pretpostavkom (u svrhu rasprave) da ja kao suradnik želim čitatelju ponuditi baš ovakve dodatne poveznice čitatelju, u kontekstu kako su iznesene (4 grupe - "Povezani članci", "Vidi još", "Više o" x3 i "Vanjske poveznice"), kako bi to bolje mogao napraviti? Kako bi mogao ispričati priču koju sam zamislio na najbolji mogući način? Što je suvišno, zašto točno je suvišno i čime zamijeniti? Recimo da je legitimna uređivačka odluka da suradnik želi čitatelju ponuditi navedene sadržaje. Zajednica bi recimo mogla preporučiti najbolji način kako da tu svoju uređivačku odluku provede, dok sloboda donošenja odluke o sadržaju može biti ograničena samo konsenzusom suradnika koji na članku rade.

Na primjeru članka Split, meni je osobno recimo estetski pomalo neprihvatljivo što u TOC-a članka Split postoji 6 poglavlja ove vrste. Zbog toga sam napravio izmjenu i dodao poglavlja niže razine objedinjena pod poglavljem "Opširnije", ali to je samo umanjilo problem pa sam na kraju podpoglavlja pretvorio u stil (Bold). Sada se bolje vidi i struktura tih servisnih poglavlja sa poveznicama - Prvo poglavlje su linkovi na liste, dodatke, tablice, popise, karte i slično (Povezani članci). Iako su već spomenuti u članku čini mi se korisno navođenje na jednom mjestu. Drugo poglavlje služi suradniku da ponudi linkove na članke više i niže hijerarhijske razine za koje smatra da bi mogli biti zanimljivi čitatelju po proizvoljnom uređivačkom kriteriju (Vidi još). U trećem poglavlju (Opširnije) dajem linkove na detaljnije članke vezane za glavnu temu (Split) po kategorijama za koje smatram da su značajne (i dobro obrađene). Četvrto poglavlje su "Vanjske poveznice", koje nisu sporne.

Primjetiti da ispod članka već postoje 3 predloška (infobox) sa temama svjetke baštine, gradova i općina te spliskih četvriti i prigradskih naselja. Nisam siguran da je izrada još 3 infoboxa (za replikaciju lista u poglavlju "Opširnije") dobro rješenje. Koliko vidim ([1]) ni en.wiki nema gotovo rješenje za ovakve dileme, ali spominje linkove više i niže razine odvojeno. U svakom sčučaju zanima me vaše mišljenje. Lako je moguće da zanemarujem i neke tehničke probleme koje ovakav pristup donosi kao i tehnička rješenja kojih nisam svjestan.  Imbe  hind 💊 16:16, 11. travnja 2021. (CEST)

Semantika

Čini mi se da je ipak potrebno naglasiti problem kojeg sam već izložio, obzirom da vidim da se glasovanje nastavlja. Naime, koliko mogu vidjeti izmiješali smo kruške i jabuke i glasuje se o jedinstvenim preporučenim nazivima za poglavlja sa različitim značenjem i funkcijom:

U prvu grupu "I" pripadaju nazivi:

1. Vidi i
2. Pogledajte i
3. Povezani članci
4. Dodatno o temi
5. Opširnije (u mom primjeru split)

U drugu grupu "JOŠ" pripadaju nazivi:

1. Vidi još
2. Pogledajte još
3. Srodni članci
4. Srodne teme

Prva grupa, kako se meni čini, predstavlja nazive poglavlja za poveznice na članke koji daju detaljniji pregled teme članka (sadržaj niže u hijerarhiji), a druga grupa su nazivi za poglavlja koja daju poveznice ili na općenitije (parent) ili na srodne (sibiling) članke ili teme. Ne znam kakav bi zaključak iz glasanja o nazivu mogli izvući dok se prvo ne dogovorimo oko značenja.  Imbe  hind 💊 16:39, 11. travnja 2021. (CEST)

@Imbehind, ovo tvoje "Opširnije" je zaista lijepo, ali ne sjećam se da sam to još negdje vidio. U 99.9% članaka koji imaju poveznice, radi se o srodnim pojmovima. Ovo tvoje "Opširnije" se može također uniformirati, ali trenutno toga ima toliko malo, da ne znam što bi uniformirali. Uzmi u obzir da se "Opširnije" uglavnom riješava preko {{Glavni}}, ali i preko sustava kategorija: Kategorija:Split.

Također, treba paziti da se ne zatrpavamo suvišnim poveznicama. Osnovni način povezivanja je preko poveznica u samom tekstu. Ako je neki drugi članak već jednom povezan u tekstu, ta poveznica nema što raditi i još dodatno na kraju teksta. Ja sam na par mjesta već pobrisao po cijelo poglavlje koji mi ovdje pokušavamo uniformirati. --Argo Navis (razgovor) 15:30, 12. travnja 2021. (CEST)

Sretan Uskrs

Nije ovdje, uskrsnuo je! (Matej 28,6)

Uskrsnu pastir dobri! Sa zakašnjenjem, svim suradnicima, administratorima, čitateljima Wikipedije na hrvatskom jeziku želim sretan i blagoslovljen Uskrs, Uskrsnu osminu i cijelo Uskrsno vrijeme!--Pax Vobiscum! (razgovor) 13:09, 9. travnja 2021. (CEST)

Sretan vam Uskrs. – Croxyz ^💬 00:07, 4. travnja 2021. (CEST)

Pridružujem se čestitkama. Sretan Uskrs! – Aca ^{💬 ● ❤️️} 00:44, 4. travnja 2021. (CEST)

Svima koji slave želim sretan Uskrs.-- MaGa▀▄^{poruči mi} 09:29, 4. travnja 2021. (CEST)

Sretan i blagoslovljen Uskrs!-Kraljnnm (razgovor) 11:03, 4. travnja 2021. (CEST)

Sretan Uskrs! --Croq (razgovor) 11:21, 4. travnja 2021. (CEST)

Želim vam lijep i ugodan Uskrs, najveći kršćanski blagdan! Slava našem gospodinu Isusu Kristu, koji je nas spasio od smrti i vraga slomio! Ovim putem želio bih i pozvati suradnike da se pridruže Wikiprojektu kršćanstvo. --Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 14:04, 4. travnja 2021. (CEST)

Sretan Uskrs! --Dean72 (razgovor) 16:25, 4. travnja 2021. (CEST)

Svima koji slave želim od srca sretan i blagoslovljen Uskrs. Maestro Ivanković 17:24, 4. travnja 2021. (CEST)

Sretan Uskrs želim svim suradnicima.  Imbe  hind 💊 19:16, 4. travnja 2021. (CEST)

Želim sretan i blagoslovljen Uskrs svim suradnicima i korisnicima koji ga slave - Cybermb (razgovor) 20:27, 4. travnja 2021. (CEST)

Sretan Uskrs!--Man_Usk ^recider 21:23, 4. travnja 2021. (CEST)

Isprike...

...na zatrpavanju nedavnih promjena. Vjerovao sam da će status bot-suradnika sakriti moju operaciju popravljanja članaka zaštićenih za administratore, no izgleda da to ipak nije bio slučaj (pretpostavljam zbog oznake za AWB). Sad sam gotov --Neptune, the Mystic 22:44, 5. travnja 2021. (CEST)

Novi birokrati?

Wikipedija na hrvatskome jeziku trenutačno ima samo jednog aktivnog birokrata i stoga nam je potrebno još suradnika na tom položaju. Iako nema puno birokratskih obaveza na hr.wiki, mislim da nije fer ako samo jedan suradnik mora vršiti tu dužnost i sam obavljati čitavi birokratski posao (promoviranje drugih suradnika, odobravanje botova, uklanjanje statusa...) na hr.wiki.

Zanima me, tko je od administratora zainteresiran?

Lijepo vas pozdravlja, Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 15:10, 11. travnja 2021. (CEST)

Ulogu birokrata promatram kao tek jedan blaži korak iznad uloge administratora, odnosno praktički se radi o šačici dodatnih mogućnosti (kao što su mogućnost dodjeljivanja statusa administratora i zastavice za botove). Međutim, svjestan sam i da je u zajednici sve donedavno prevladavalo mišljenje da se tu ulogu treba dati samo osobama od izuzetnog povjerenja, tako da sam ovakva stava: Voljan sam kandidirati se za taj status ako ostali suradnici smatraju da ispunjavam uvjete za nj. Kao i uvijek, rado ću pomoći i na tom Wikipedijinom polju. --Neptune, the Mystic 15:38, 11. travnja 2021. (CEST)

Ja razmišljam kao i Neptune. Ova funkcija se prijašnjih godina nepotrebno mistificirala jer je nekom bilo stalo da se stvori dojam o posebnoj grupi nad-suradnika. I ja sam voljan kandidirati se, a i podržati ću svakog drugog admina kandidata koji se slaže da je uloga birokrata izvršavati volju zajednice, odnosno da se neće ponoviti situacija kad se otezalo s davanjem ovlasti admina Koreanovskom zato jer se jednoj osobi to nije sviđalo. --Argo Navis (razgovor) 17:44, 11. travnja 2021. (CEST)

@Koreanovsky super ako ovo novačenje pomaže demistificiranju uloge kao što kaže @Argo Navis, te ako se svi slažu sa @Neptune, the Mystic oko toga da je to osoba od dokazanog povjerenja...rado bi kao korisnik da se uvede pravilo o obaveznom periodičnom reizboru jer niti povjerenje niti vršenje neke uloge nebi trebali biti u kamenu upisani i podrazumijevani (čak iako je to samo 'šačica alata'). Zamolio bi da se ne bira više ikoga u ikakve trajne funkcije bez eksplicitnog roka 'isteka' mandata, te da se urgentno uspostavi procedura oko 'reizbora' za sve postojeće. Ako se globalno skidaju prava zbog neaktivnosti, nema smisla da se lokalno tolerira pasivno-agresivno obnašanje 'dužnosti'. Sve najbolje svim potencijalnim budućim birokratima! (jako mi žao da nemogu reći birokraticama, jer nemamo niti jednu kandidatkinju za tu poziciju) Zblace (razgovor) 20:21, 11. travnja 2021. (CEST)

Dužnosti birokrata su jasno definirane i ne vidim u svemu tome nikakve osobite "časti", nego samo još malo dodatnoga posla za bilo kojeg aktivnog administratora. Moguću kandidaturu spreman sam prihvatiti ako netko od potencijalnih predlagatelja misli da je i moja pomoć u tom smislu potrebna, a podržat ću i kandidaturu svakog ozbiljnog predloženog kandidata. Maestro Ivanković 10:38, 12. travnja 2021. (CEST)

U Slobodnoj Europi smo

Članak je nekoliko dana star: [2] – Croxyz ^💬 22:41, 11. travnja 2021. (CEST)

Bas dobar clanak, a posebno mi je drago da su se fokusirali na drustveni, prije svega edukacijski, utjecaj koji Wikipedia ima. Ona anketa iz 2015. je bas tuzna, malo manje od 29% djece zna da je NDH bila fasisticka drzava, a skoro 50% ne zna je li ili nije. Dobrim dijelom je upravo ova wiki pridonijela tome. Ionic22 (razgovor) 11:37, 12. travnja 2021. (CEST)

Mogu se sramiti oni koji salju novinarima takve bedastoce kao informacije. Nevjerovatno. Novinar niti ima pojma kako funkconira wiki niti prenosi istinu. Po malo morbidno. Osim toga pojam "antifasizam" se bas i ne rabi u zemjama koje su pobjedile crveni fasizam u hladnom ratu. Duznost bi trebala biti stovise raskrinkati ideologiziranu historijugrafiju bivseg zlocinackoj YU rezima. Jos moram dodati da zahvaljujuci kojekakvim adminima i strukturi ..... u Njemackoj i Engleskoj Wikipediji sve samo u tzv "Srpskohrvatksom jeziku" dakle Hrvatski jezik smatraju necim sto ne postoji. Dakle mi smo po takvim naprednim facama u Hravtskoj budale koje naznamo ni koji jezik pricamo. Zato znaju kojekakvi profesorcici na nekakvim stranim sveucilistima i nazivaju to SH. Ali naravno to ne smeta napredne informante kojekakvih novinarcica. Sram ih bilo --Croq (razgovor) 15:50, 12. travnja 2021. (CEST)

Od morbidnosti do sram ih bilo...u par redaka :-))) --Zblace (razgovor) 16:43, 12. travnja 2021. (CEST)

Ispricavam se na hrpi edita jedan za drugim, ali nisam vidio ovo dok sam originalno pisao o Sirem/Velikom Londonu. Autori clanka su glavne informacije o wiki dobili iz samih diffova u razlicitim vremenskim periodima tako da je sasvim legitimno konstruirati pricu poput one koju su napisali, s obzirom da ju diffovi podrzavaju. To sto su nasli i povjesnicara koji dodatno govori o paznji koju se mora posvetiti ucenicima da ne bi dosli do dezinformacija, ukljucujuci onih kojima je wiki vrvio do pred koji mjesec, ali kojih jos uvijek ima, je vise nego legitimno.

Ne znam zasto @Croq ima iznenadjenu reakciju na ovo, kad je hrpa najaktivnijih suradnika trenutno u procesu onoga sto je @Imbehind nazvao "PoV-busting", ako se dobro sjecam. Ne bi nam takvo sto trebalo da je wiki kvalitetno pisana tijekom godina. Ne bi nam trebao ni onaj zaposlenik za provjeru dezinformacija kojeg je Wikimedia unajmila. Gotovo svakodnevno pricamo o temama koje su vrlo slicne temi clanka, a @Zblace je upravo onaj koji najcesce dize pitanje "moze li se ovo maknuti u neki drugi imenski prostor, jer preko internetskih pretraga dovodi ljude do dezinformacija"? Ucenici osnovnih i srednjih skola su najranjivija populacija ljudi za takve dezinformacije, te bih ja cak skocio jedan korak dalje od autora clanka i rekao da je bivsa garnitura admina bas s namjerom da budu jedan od kotaca u re-edukaciji mladezi dogovorno odrzavala situaciju kakva je bila godinama. Mislim da im ne trebam pretpostaviti dobru namjeru glede toga.

Pardon sto vas pingam, ali mislim da je vise nego smisleno sto su tamo napisali, a Croqova reakcija nekako ide kontra onoga sto ste specificno vas dvojica (i mnogi drugi) pretvorili u svojevrsni "mission statement" u smislu ciscenja PoV na ovoj wiki. Opcenito smatram dobrom ovakvu medijsku eksponiranost, jer je ovo vec drugi ili treci clanak koji sam nedavno citao u kojem konacno ljudi koji nisu involvirani mogu cuti nesto pozitivno o hr.wiki, a ne samo konstantno ponavljanje negative. Ovim putem se zahvaljujem onim suradnicima koji su najaktivniji u ispravljanju povijesnih neistina na ovom projektu. Ionic22 (razgovor) 18:08, 12. travnja 2021. (CEST)

@Croq - Sto se tice pisanja o povjesti, na ovim prostorima se preslo s jedno skrajnosti na drugu. Od uvelicanih procjena 700.000 jasenovackih zrtvi, se preslo na Vukojevicevu drzavnu komisiju 90-ih koja je utvrdila svega 2.000 zrtvi Jasenovca, i ukupno 293 zidovskih zrtvi, pa do osudjenih prevaranta, tipa Leljaka, koji je u prijasnjem izdanju clanka o Jasenovcu, citiran prvi u odlomku o broju zrtava, tvrdeci da ih je bilo svega 1,600, za sto Vladimir Geiger pise da je cista izmisljotina, pored hrpe drugih takvih “povjesničara i povjesničara-amatera” za koje Geiger pise da najsustavnije poriću ili znatno umanjuju ustaške zločine počinjene u Jasenovacu" (btw, mnogi od tih nevjerodostojnih izvora su i dalje citirani u clanku) Dakle od nekdasnjeg 7- do 8-puta uvelicavanja broja zrtvi, se preslo na jos vece umanjivanje, poput Leljakovog 50- do 60-puta umanjivanja, ili pak tvrdnji da je Jasenovac bio samo “radni logor” u kom nije bilo nikakvog masovnog ubijanja. Treba se pridrzavati vjerodostojnih izvora i Wikipedia pravila, a ne ici s jedne skrajnosti u drugu. Sto se pak jezika tice, prije su ljudi bili blokirani samo zato sto su se usudili citirati hrvatske i svjetske lingviste, jer je to islo kontra ideoloskih gledista nekdasnjih Admina Thhhommmasss (razgovor) 22:12, 12. travnja 2021. (CEST)

Iz vaših komentara i tabloida koje citirate je potpuno jasno da cilj tzv."reformi" nije objektivnost i vjerodostojnost, niti je ikada bila, nego nametanje običnog antifa/rf POV-a, poglavito u člancima vezanim za povijest.

Thomass, Što se tiće povijesnog pitanja kojeg spominjete, dovoljno je usporediti popise stanovništva jugoslavije 1931-e i 1948-e, 1931-e 6.578.501 pravoslavaca, a 1948-e 8.068.343 pravoslavca, dakle povećanje od 1.5 milijuna, pametnom dosta.

Veliki ili Širi London i reakcija ophoditelja!?

Zamolio bih nekoga od administratora da pogleda članak Širi London i procijeni reakciju @croxyz. Smatram je neproporcinalnom a pogotovu što je njemu: "bome dosta tog moram ispravit"! Moji članci su nešto duži i uzimaju puno vremena i truda da se urade, jer se trudim da unesem što više bitnih podataka i pouzdanih izvora pa su, bez obzira na nekoliko provjera prije objavljivanja, minorne greške sasvim normalne...u suprotnom bih volio vidjeti članak bez takvih grešaka, ali oni nemaju znakove upozorenja. Hvala! Darrad2009 (razgovor) 14:33, 12. travnja 2021. (CEST)

@Croxyz ima patroleritis, kad promjene drugih suradnika gledaš kroz prizmu vlastitog vremena koje moraš uložiti u popravak da bi članak zadovoljio tvoje kriterije, a ne gledaš koliko je truda uložio sam autor :). Ja sam liječen od toga, ali mi se sindrom ponekad vrati. Ništa strašno. Pohvale obojici za trud :). --Argo Navis (razgovor) 15:18, 12. travnja 2021. (CEST)

Vidim da je glavna tema oko koje ste se ulovili sam naziv - Veliki ili Siri? Meni na prvu Siri zvuci bolje, jer je to doslovan prijevod onoga sto se misli pod Greater London, ali ne znam postoji li vec neki ustaljen prijevod imena te grofovije, s obzirom da bi i jedan i drugi bili ok. Npr. u clanku Regije Engleske regija London se opisuje kao "Izgrađeno područje Šireg Londona", a regija Sjeverozapadna Engleska kao "Izgrađeno područje Šireg Manchestera". Tako da izgleda da imamo presedan za pojam "siri". Ionic22 (razgovor) 17:32, 12. travnja 2021. (CEST)

Ne može se govoriti o presedanu ako su sve tri izmjene djelo istog autora.-- MaGa▀▄^{poruči mi} 18:02, 12. travnja 2021. (CEST)

Imas pravo @MaGa, precrtao sam taj dio, iako i dalje mislim da je "siri" tocniji prijevod. Ako imamo ucitelja engleskog medju suradnicima, njih bi trebalo pitati. Ionic22 (razgovor) 18:53, 12. travnja 2021. (CEST)

@Darrad2009, ne uzimaj ovakve komentare previše k srcu, svi se nekad zaletimo (svima su nam najteže vlastite muke). Cijenimo tvoje doprinose; i zarezi i gramatika će se ispraviti, često će i ispravljači ispravljati svoje ispravke. Što se tiče Londona, meni bi Širi također imao više smisla, ali Veliki nalazim i na enciklopedija.hr (Croxyz ga je naveo u obrazloženju preimenovanja) i na HJP, a evo i u ovom objavljenom članku; tu nemaš izbora nego preuzeti naziv kakav se već koristi. pon_or (razgovor) 19:18, 12. travnja 2021. (CEST)

Zahvaljujem svima koji su se uključili u ovu temu, posebice mi je drago što je dikusija dovedena na konstruktivan nivo! Ophoditelju @croxyz sam pokušao objasniti da je Greater komparativ pridjeva Great i da se ne prevodi kao Veliki, jer je Great Britain = Velika Britanija. Greater je nešto što je veće a ne veliko!!! Kad govorimo o gradu, ima uži i širi dio grada, nema manji i veći dio. Ima Uži i Širi Zagreb, a ne Mali i Veliki Zagreb! Međutim, nije mi odgovorio na te činjenice, nego je naprasno promjenio naslov članka! Navedene enciklopedije, bar kad govorimo o ovoj temi, su upitne točnosti! Mnogi se, po istom receptu, pozivaju i na wikipediju ali, imajući određena iskustva, nisam siguran koliko je to ispravno. Vrhunac svega je da je otkrio nekoliko minornih grešaka (kojih ima u skoro svakom članku) npr.: "ima tu svačega. Na prvi pogled vidim pogrešnu enklitiku, nedostatak razmka prije a, točka na kraju London Government Act 1963, spojnice na mjestu crtica i sl." i to je bio razlog da stavi upozorenje: "Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu."!
Uvijek sam bio kooperativan i, ako je bilo nekih propusta, oni nisu bili jezične ili pravopisne prirode, u nekoliko navrata su se odnosili na infookvire (koji, btw, zahtijevaju doradu, jer ih ima dosta koji ne rade pravilno) a u zadnje vrijeme na aktiviranje nekoliko neaktivnih godina, što mi nikako nije bilo drago raditi i u početku sam napravio nekoliko grešaka jer nisam pravilno pročitao upute!
Da zaključim, pošto ophoditeljeve radnje smatram neproporcionalnim, pri čemu ga smatram nekompetentnim da sam donosi odluke, i ako ću biti maltretiran na ovakav način, neće mi preostati ništa drugo nego da po drugi put napustim rad na ovoj wikipediji (prvi put sam napustio radi @Kubure)! Još jednom hvala svima koji su se uključili u ovu raspravu! Darrad2009 (razgovor) 21:48, 12. travnja 2021. (CEST)

Ne radi se o prijevodu riječi "greater" već o sintagmi "Greater London". Nema niti jednog relevantnog izvora koji navodi "Širi London". Ili, možda ima? To je doslovni prijevod koji na hrvatskom nema smisla i koji se ne koristi, Ne shvaćam ovo sa Zagrebom, zar postoje Širi Zagreb i Uži Zagreb. Iskreno, nikad čuo. Postoje Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Urbana aglomeracija Zagreb... Ono što postoji je primjerice Greater Boston što je Veliki Boston, Greater Tokyo - Veliki Tokio itd. Nego, kako bi se onda prevelo Greater Serbia?--Man_Usk ^recider 22:30, 12. travnja 2021. (CEST)